Dostupni linkovi

Hoće li Azam Talegani biti prva žena kandidat za predsjednika Irana?


Azam Talegani, 1997.

Autor Golnaz Esfandiari, priredila Biljana Jovićević

U petak 14. aprila, sićušna žena krhkog izgleda pokrivena čadorom koristeći hodalicu polagano se pela stepenicima iranskog Ministarstva unutrašnjih poslova u Teheranu.

Azam Talegani (73) došla je da se registruje za kandidata na predsjedničkim izborima u Iranu, koji će se održati 19. maja.

Nada se "trećoj sreći".

Prije 20 godina, još 1997. godine, Talegani, tada 53-godišnja urednica ženskog magazina, advokatica i zastupnica ženskih prava, ušla je u istoriju time što je postala prva žena koja se registrovala kao kandidat za predsjednika.

Cilj njene kandidature je bio da naglasi diskriminaciju koja postoji u Islamskoj Republici, gdje niti jednoj ženi nije omogućena kandidatura za funkciju šefa države.

"U pitanju je sudbina polovine populacije Irana", rekla je tada Talegani, predajući kandidaturu.

Talegani nije dozvoljeno da bude jedan od kandidata ni 1997. godine, kao ni 2009. godine, kada je pokušala ponovo. Obrazloženje zašto je odbijena nikada nije dobila.

Tačno 20 godina nakon prvog pokušaja, Talegani je najprominentnija od 137 žena koje su se registrovale za kandidate. Ona zna da je vrlo izvjesno da će biti odbijana još jednom.

Njen potez je ponovo direktno usmjeren za izazivanje tvrdolinijaša koji kontrolišu Vijeće čuvara revolucije, tijelo koje, između ostalog, ima ovlasti da zabrani kandidature i za predsjedničke izbore i za parlamentarne.

Vijeće čuvara revolucije je uvijek do sada odbacivalo sve ženske kandidate, na bazi striktne interpretacija Ustava Irana.

"Žene čine 50 posto iranske populacije, tako da zemlja zaslužuje makar jednog ženskog kandidata", rekla je Talegani njemačkoj novinskoj agenciji dpa.

Ali, Azam Talegani koja je ćerka prominentnog revolucionarnog klerika Mahmuda Taleganija, kaže da je neće "slomiti" još jedno odbijanje Vijeća čuvara revolucije, poručujući da će nastaviti borbu za ženska prava.

Razgovarajući sa novinarima dok je prijavljivala kandidaturu 14. aprila, Talegani je rekla da želi da izvrši pritisak da se donese odluka o tome da li iranski Ustav zaista zabranjuje ženama da se kandiduju za predsjednika.

Cijela je kontroverza fokusirana na interpretaciju jedne jedine riječi.

"Ovo sam uradila zato da bi ta politička riječ 'rejal' bila rastumačena", pojasnila je ona.


Član 155 iranskog Ustava kaže da predsjednik treba da bude izabran između "religioznih i političkih 'rejal'". Rejal je arapska riječ i znači "osobe". (Takođe se upotrebljava u pluralu i kao termin za "muškarci". Međutim, u Iranu se koristi i kao termin kojim se opisuju sve osobe koje se bave politikom.)

Vijeće čuvara revolucije do sada je donosilo odluku da se riječ rejal isključivo odnosi na muškarce.

Ali je portparol Vijeća Abasail Kadhodaji u decembru rekao da još nijesu došli do konačnog zaključka u vezi sa tumačenjem riječi rejal za predsjedničke izbore 19. maja.

" 'Političke osobe' je arapski idiom koji se odnosi na sve osobe sa stručnjošću i iskustvom koje imaju političko znanje", rekla je Talegani 15. aprila u intervjuu za Centar za ljudska prava u Njujorku.

Talegani koja je generalni sekretar Ženskog društva iranske revolucije, je rekla da Vijeće čuvara nikada zvanično nije objavilo razlog zbog kojeg sprečavaju kandidaturu žena za funkciju predsjednika države.

"Vijeće čuvara nikada nije reklo da je razlog za diskvalifikaciju žena zato što su žene, iako je to većinsko tumačenje u društvu", pojasnila je.

"Na primjer u mom slučaju, Vijeće se može pozvati i na moje kritične političke aktivnosti kao razlog za diskvalifikaciju", navodi Talegani.

Mnogo ljudi je iskazalo poštovanje prema odluci Talegani da se još jednom pokuša kandidovati, uključujući i iransku potpredsjednicu za ženska pitanja Šahindokt Molaverdi.

Ona je rekla da Talagani šalje jasnu poruku svima "naročito muškarcima i vlastima, da treba da vide da ima kompetentnih žena u zemlji".


Drugi uglavnom kritikuju iranske medije koji u potpunosti ignorišu moguću kandidaturu Azam Talegani.

Novinar Mehdi Babaei je zabilježio da niti jedna dnevna novina u Iranu nije propratila registraciju Talegani na naslovim stranicima svojih medija.


Talegani je godinama bila među najaktivnijim iranskim borcima za ljudska prava, izazivajući tvrdolinijaške interpretacije islamskog prava koji ograničavaju prava žena.

Ona je bila jedna od prvih žena poslanica u iranskom parlamentu nakon što je 1979. godine izvedena Islamska revolucija.

Godinama je bila urednica magazina Pajam Hadžar koji je propitivao teme kao što su poligamija i objavljivao tekstove koji se zalažu za veća prava za žene, uključujući i jednako prvo na nasljedstvo.

Iranske vlasti su ugasile magazin 2000. kao dio pritiska na liberalnu i reformističku štampu.

Ona je 2003. započela samostalni protest ispred zatvora Evin u Teheranu u znak protesta zbog tretmana političkih zatvorenika, nakon smrti u pritvoru iransko-kanadske fotoreporterke Zahre Kazemi.

Bila je, takođe, veoma kritična nakon brutalnog pogroma države na demonstrante koji su protestovali zbog reizbora Mahmuda Ahmadinedžada 2009.

Takođe je javno osudila kućni protvor opozicionog političara Mir Husein Musavija, njegove supruge, univerzitetske profesorice Zahre Rahanvard, i reformističkog klerika Mehdi Karubija.

Njih troje su u kućnom pritvoru od 2011. zbog neprekidnog protivljenja vlastima zbog reizbora Ahmadinedžada i zbog ukazivanja na stalna kršenja ljudskih prava.

U jednom intervjuu iz 2013. godine, Talegani je rekla da vjeruje da je Iranska revolucija skrenula sa svog orginalnog puta čiji je cilj bio da donese Irancima slobodu i pravdu.

"Glavni principi revolucije koji su bili naglašani u sloganima i obećavani ljudima nijesu ostvareni", rekla je tada.

Talegani je 18. aprila, kritikovala neke iranske političare zbog širenja antisemitske retorike, poručujući im da treba da prave razliku između kritikovanja izaelske vlade i vrijeđanja Jevreja.

Rekla je da je negiranje Holokausta proizvod neznanja.

Šadi Sadr, prominentna aktivistkinja za ljudska prava, koja vodi grupu "Pravda za Iran", sa sjedištem u Londonu, kaže da Telegani hrabro koristi svoju poziciju da neprekidno podsjeća na nedostatak političkih prilika za žene u Iranu.

"Ona je konzistentna i koristi svoje političko iskustvo, kao i ono njenog oca, da skrene pažnju na sva ova pitanja", rekla je Sadr za RSE.

Kako kaže Sadr, ovogodišnja slika Azem Talegani kako sa hodalicom dolazi da se registruje posebno je moćna.

"Fotografija nas podsjeća da je Talegani sada stara. Ona je bolesna i ona se bori za pravo žena na kandidaturu već godinama", kaže Sadr zaključujući da je "diskriminacija ipak još na snazi".

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG