Zarif Nazar i Charles Recknagel (Priredila: Mirjana Rakela)
Učesnici međunarodne konferencije u Kabulu u utorak su prihvatili prijedlog afganistanskog predsjednika Hamida Karzaija da njegove snage do 2014. godine preuzmu vodeću ulogu u sigurnosnim operacijama u zemlji.
Oni su se također dogovorili da će se procenat međunarodne pomoći distribuirane kroz domaće institucije povećati na preko 50 posto, sa sadašnjih 20, u naredne dvije godine.
Afganistanska vlada se sa svoje strane obvezala da će pojačati borbu protiv korupcije.
Generalni tajnik UN Ban Ki-moon je na po svršetku konferencije rekao da nikada nije bilo tako jasne vizije za Afganistansku zemlju.
"Ono što smo positgli je od ogromne važnosti. Nikad prije nismo imali tako jasnu viziju budućnosti Afganistana. Što je još važnije, nju su stvorili afganistanski narod i vlada," rekao je Ki-moon.
U saopćenju je rečeno i da je Karzai dobio "načelan pristanak" za mirovni plan u okviru kojeg namjerava reintegrirati 36.000 pobunjeničkih vojnika, u isto vrijeme dok pokušava otvoriti mogućnost pregovora sa umjerenim talibanskim vođama.
Šef NATO-a Anders Fogh Rasmussen je rekao da će NATO snage ostati u Afganistanu i nakon što domaće snage preuzmu vodeću ulogu.
U glavnom gradu Afganistana bile su pojačne su mjere sigurnosti uoči konferencije na kojoj je afganistanska vlada prvi put predstavlja stranim partnerima plan o trošenju ogromne količine strane pomoći koja stiže u Afganistan.
Ministri u vladi su predočili 23 programa koji bi se izravno financirali umjesto da se sredstva upućuju nevladinim organizacijama i stranim trvrtkama koje rade na programima.
To je u skladu s novim opredjeljenjem vlade, a ono glasi - usklađivanje razvoja.
Službeni Kabul se nada da će time zadobiti veći legitimitet među stanovnicima, te da bi samim time imao veću podršku u borbi protiv talibana.
Nestali novac
Prema podacima Ministarstva financija gotovo 77 posto strane pomoći vrijedne oko 29 milijardi dolara potrošeno je na projekte na koje vlada nije imala nikakav utjecaj.
Vlasti smatraju odgovornim strane nevladine organizacije za lošu distribuciju pomoći, te za razne oblike korupcije, dok u nevladinom sektoru upiru prstom na afganistansku vladu.
Posljednjih tjedana slijeva se prava lavina optužbi s jedne na drugu stranu.
Učesnici konferencije u Kabulu 20. srpnja 2010. godine
Predstavnik NATO za civilne poslove ambasador Mark Sedwill ističe kako je međunarodna pomoć pravilno utrošena i da postoji jasna kontrola i usmjeravanje sredstava tamo gdje su najpotrebnija.
Afganistanska vlada, smatra ovaj diplomat, prilično netransparentno troši sredstva.
“Stranci su došli ovdje da nam nam našu čistu odjeću uprljaju svojim prljavim rukama”, izjavio je istodobno novinarima ministar pravde u vladi Habibullah Ghalib.
No, i predstavnici EU i SAD upozoravaju da bi trebalo ograničiti pomoć sve dok se ne uspostavi bolji antikorupcijski sistem u zemlji.
Predstavnik Bruxellesa u Afganistanu Vygaudus Usackas još je prošloga tjedna upozorio da bi EU mogla odgoditi upućivanje paketa pomoći vrijednog 252 milijuna dolara sve dok ne se vidi ishod konferencije koja počinje 20. jula.
U sličnom tonu vodila se rasprava u Zastupničkom domu Kongresa SAD koji je 31. juna blokirao četiri milijarde dolara pomoći za Kabul sve dok se ne utvrdi da li su u korupcijskim aferama bili uključeni i najviši afganistanski dužnosnici.
No, koliko je točno novca “nestalo” teško je procijeniti. Prema podacima Ministarstva financija iz Afganistana je izvučeno oko 4,2 milijarde dolara.
Masovna korupcija, nažalost, je postala najsnažniji saveznik talibana u Afganistanu.
Učesnici međunarodne konferencije u Kabulu u utorak su prihvatili prijedlog afganistanskog predsjednika Hamida Karzaija da njegove snage do 2014. godine preuzmu vodeću ulogu u sigurnosnim operacijama u zemlji.
Oni su se također dogovorili da će se procenat međunarodne pomoći distribuirane kroz domaće institucije povećati na preko 50 posto, sa sadašnjih 20, u naredne dvije godine.
Afganistanska vlada se sa svoje strane obvezala da će pojačati borbu protiv korupcije.
Generalni tajnik UN Ban Ki-moon je na po svršetku konferencije rekao da nikada nije bilo tako jasne vizije za Afganistansku zemlju.
Ki-moon: Ono što smo positgli je od ogromne važnosti
"Ono što smo positgli je od ogromne važnosti. Nikad prije nismo imali tako jasnu viziju budućnosti Afganistana. Što je još važnije, nju su stvorili afganistanski narod i vlada," rekao je Ki-moon.
U saopćenju je rečeno i da je Karzai dobio "načelan pristanak" za mirovni plan u okviru kojeg namjerava reintegrirati 36.000 pobunjeničkih vojnika, u isto vrijeme dok pokušava otvoriti mogućnost pregovora sa umjerenim talibanskim vođama.
Šef NATO-a Anders Fogh Rasmussen je rekao da će NATO snage ostati u Afganistanu i nakon što domaće snage preuzmu vodeću ulogu.
U glavnom gradu Afganistana bile su pojačne su mjere sigurnosti uoči konferencije na kojoj je afganistanska vlada prvi put predstavlja stranim partnerima plan o trošenju ogromne količine strane pomoći koja stiže u Afganistan.
Ministri u vladi su predočili 23 programa koji bi se izravno financirali umjesto da se sredstva upućuju nevladinim organizacijama i stranim trvrtkama koje rade na programima.
To je u skladu s novim opredjeljenjem vlade, a ono glasi - usklađivanje razvoja.
Službeni Kabul se nada da će time zadobiti veći legitimitet među stanovnicima, te da bi samim time imao veću podršku u borbi protiv talibana.
Nestali novac
Prema podacima Ministarstva financija gotovo 77 posto strane pomoći vrijedne oko 29 milijardi dolara potrošeno je na projekte na koje vlada nije imala nikakav utjecaj.
Vlasti smatraju odgovornim strane nevladine organizacije za lošu distribuciju pomoći, te za razne oblike korupcije, dok u nevladinom sektoru upiru prstom na afganistansku vladu.
Posljednjih tjedana slijeva se prava lavina optužbi s jedne na drugu stranu.
Predstavnik NATO za civilne poslove ambasador Mark Sedwill ističe kako je međunarodna pomoć pravilno utrošena i da postoji jasna kontrola i usmjeravanje sredstava tamo gdje su najpotrebnija.
Afganistanska vlada, smatra ovaj diplomat, prilično netransparentno troši sredstva.
“Stranci su došli ovdje da nam nam našu čistu odjeću uprljaju svojim prljavim rukama”, izjavio je istodobno novinarima ministar pravde u vladi Habibullah Ghalib.
No, i predstavnici EU i SAD upozoravaju da bi trebalo ograničiti pomoć sve dok se ne uspostavi bolji antikorupcijski sistem u zemlji.
Predstavnik Bruxellesa u Afganistanu Vygaudus Usackas još je prošloga tjedna upozorio da bi EU mogla odgoditi upućivanje paketa pomoći vrijednog 252 milijuna dolara sve dok ne se vidi ishod konferencije koja počinje 20. jula.
U sličnom tonu vodila se rasprava u Zastupničkom domu Kongresa SAD koji je 31. juna blokirao četiri milijarde dolara pomoći za Kabul sve dok se ne utvrdi da li su u korupcijskim aferama bili uključeni i najviši afganistanski dužnosnici.
No, koliko je točno novca “nestalo” teško je procijeniti. Prema podacima Ministarstva financija iz Afganistana je izvučeno oko 4,2 milijarde dolara.
Masovna korupcija, nažalost, je postala najsnažniji saveznik talibana u Afganistanu.
