Dostupni linkovi

Balet veliku godišnjicu dočekuje u krizi




Zvjezdan Živković

Baletna tradicija u Bosni i Hercegovini postoji već 60 godina. Svoj veliki jubilej baletski ansambl Narodnog pozorišta u Sarajevu proslavit će u septembru prvim Balet-festom.

Učestvovat će poznati baletski teatari iz Srbije, Rusije i Njemačke. Međutim, situacija u ovoj umjetničkoj grani danas je i više nego teška. Slabo i neredovno finansiranje, nedostatak kadrova i adekvatnih škola, kao i opšte nerazumijevanje javnosti ovu umjetnost moglo bi dovesti u zaborav.

Možda je čuveni bh. književnik Meša Selimović imao pravo kada je kazao da se balet može mjeriti sa muzikom i poezijom pod jednim uslovom: da bude savršen.

Katarina Kocka, Minka Kamberović, Suada Kavazović, Anton Marinić, Slavko Pervan - samo su neki od čuvenih baletskih plesača koji su ostavili pečat na razvoju i prepoznatljivosti baletne umjetnosti u BiH i regionu.
Članice baletskog ansambla Narodnog pozorišta u Sarajevu, septembar 2010. godine

Nekadašnje zlatno doba baleta prekrilo je sivilo, kaže bivši balet-majstor sarajevskog Narodnog pozorišta Bahrija Bihorac:

„Ja sam vrlo razočarana jer sam živjela u vrijeme kad je balet zaista bio balet, kad je bio cijenjen. Mi u svoje vrijeme bili smo dva puta prvi u bivšoj Jugoslaviji na bijenalu u Ljubljani. Nas je bilo onda oko 60 aktivnih igrača. Mi smo imali kompletnu strukturu - od prvaka, solista, epizodista, pedagoga, balet-majstora. Međutim, to danas ništa ne postoji.“
Ja sam vrlo razočarana jer sam živjela u vrijeme kad je balet zaista bio balet, kad je bio cijenjen, kaže Bahrija Bihorac


Od 1934. do 1941. godine pri Društvu prijatelja umjetnosti „Cvijeta Zuzorić“ djelovala je Ritmičko-baletska škola. Danas se ovo znanje stiče pri sarajevskom baletskom ansamblu, kao i u pojedinim osnovnim i srednjim muzičkim školama.

Osnovna Muzička i baletska škola Novo Sarajevo jedna je od takvih ustanova. Iako je oko 100 učenika završilo ovaj program, balet je i dalje deficitarna umjetnost, pojašnjava Samra Mlinar, baletska pedagogica škole:

„Interesovanje za upis u baletsku školu je iznenađujući mali. Balet nije toliko populariziran. Djeca idu radije na neke komercijalne razonode koje zahtijevaju manje vremena i manje truda.“

Baletski studio pri Narodnom pozorištu Sarajevo trenutno educira 30 budućih baletana, podijeljenih u dvije grupe: mlađu i stariju. Većina učenika završi obuku, no problem nastaje u diplomi koja nije verifikovana.

Balet-fest

U Bosni i Hercegovini se težina obavljenog školovanja mjeri jedino dobijenim papirom, kaže baletni pedagog Mia Jahić:

„Kada završite baletski studio vi dobijete papir, jedno uvjerenje koje kaže da ste vi završili baletni studio, međutim, to nije diploma baletne škole, to nije verifikovana diploma. I mi se s tim borimo već godinama. Svugdje u svijetu, gdje god odete kao baletni igrač, niko vas ne pita za papir. Svako vas pita koliko znate, koliko vrijedite - izvolite i pokažite.“

Na području Republike Srpske postoji samo jedna institucija za učenje baleta - u Banjoj Luci baletski studio Allegro. Pošto je veliki interes djece za ovom
Edina Papo
umjetnošću, problem nedovoljnog finansiranja ne smije biti zanemaren, kaže voditeljica studija Renee Starčević:

„Sve se danas, nažalost, gleda kroz financijski aspekat. Sve što je kratkoročno, što daje brze rezultate, to ima i podršku u našoj vlasti. A ono što je problem - vi morate da odgojite balerinu. Vrlo je teško reći sad ćemo da uvezemo, uslovno rečeno, jedan čitav baletski ansambl - to ne možemo.“

BiH, kao i cijeli region, suočava se sa manjkom profesionalnih radnika u baletskoj umjetnosti. Formiranje baletske akademije značajnije bi promijenilo tu situaciju, smatra direktorica baleta u Narodnom pozorištu Sarajevo Edina Papo:

„To mora biti spektar stručnjaka po specijalnosti, a mi njih nemamo. Nema ih u regionu. Mi uopće nemamo fondova koji će se brinuti za kulturu. Veliko Narodno pozorište, jedino u BiH s operom i baletom, nema svoj orekstar, a kamoli akademiju. Treba da dođe neko ko će reći: „U redu, dajem za kulturu 150 radnih mjesta“; kao što je premijer Makedonije to uradio. Mi nekad ne možemo da dobijemo nijedno. Poslije rata mi imao još uvijek 26 ljudi u ansmablu. A imali smo 50 članova baleta.“

U Sarajevu će od 18. do 25. septembra biti održan prvi Balet-fest. Od pet cjelovečernjih predstava dva će biti gala koncerti. Festival će, uz tri izvedbe sarajevskog baleta, ugostiti i vodeće baletske teatre iz Rusije, Njemačke i Srbije. Balet-fest će potaknuti razvoj i usavršavanje ove umjetnosti.

„Pitanje brige o baletu je upravo naš festival. Ovo sve zajedno radimo zbog toga što ćemo komuniciranjem mladih baletnih igrača imati priliku razmijeniti mišljenje, imati jedan divan novi festival s onim što se zove profesionalnost,“ kaže Papo.

Balet kao jedna od scenskih umjetnosti često je prepozatljiv simbol mnogih evropskih gradova. Stoga i BiH ne bi smjela dopustiti da padne u zaborav baletska tradicija koju je 60 godina gradilo više od 350 plesača.
XS
SM
MD
LG