Optužnica protiv Miloša Stupara, Milenka Trifunovića, Brane Džinića, Petra Mitrovića, Aleksandra Radovanovića i još šest osoba prva je podignuta u Sudu BiH za genocid.
Ovo najteže djelo ratnog zločina desilo se u širem području Srebrenice
jula 1995. godine, u vrijeme masovnog ubijanja Bošnjaka tog kraja. Iz optužnice proističe da su ovi, pretežno pripadnici specijalne policijske jedinice iz Šekovića, praktično podupirali plan o masakru, jer su spriječavali žrtve da se izvuku iz obruča blokirajući pristupne puteve.
Predsjednica bh. sekcije Društva za ugrožene narode, Fadila Memišević:
“Pozdravili smo još ljetos hapšenje. Danas nam je posebno drago kada znamo da je optužnica potvrđena za čin genocida. Dakle, ovi ljudi, koji odgovaraju pred Sudom BiH, odgovaraju za zločin genocida, što je izuzetno važno. Važno je inače za BiH zato što znamo da se već dugo prećutkivalo to da je bio genocid u BiH, jer je bilo jako teško ljudima iz RS-a prevaliti preko usta - da kažu da je bio genocid.”
Na glavni pretes u Sudu BiH bit će pozvana Munira Subašić, predsjednica Udruženja majke enklave Srebrenice i Žepe:
“Sud BiH mislim da će pravilo i pravedno donijeti odluku. Ti zločinci se moraju kazniti. Zločinci moraju dobiti svoja imena i prezimena da bi obični ljudi koji ostaju na ovim prostorima mogli zajedno da žive. Bez odgovornosti i bez imena i prezimena zločinaca mislim da nema ni suživota ni pravde na ovim prostorima.”
Deset od 11 optuženih se već nalazi u pritvorskoj jedinici Suda BiH otkako su u akcijama Ministarstva unutrašnjih poslova RS-a u junu i julu ove godine uhapšeni. Advokat Dragan Gotovac, koji će braniti Aleksandra Radovanovića, smatra kako su policajci izvršavali naređenja pretpostavljenih:
“Za postojanje genocida morate svakom pojedincu dokazati da je on bio u tom sistemu planiranja i dogovaranja i da je znao za taj plan i da je u tom cilju to uradio šta je uradio. Što se tiče samog djela zločina, ja ne sporim da je izvršen, ali mora se dokazati da su ovi obični policajci znali ako su postojali neki pakleni planovi.”
Na teret optuženim se stavlja i da su 13. jula autobusima u koloni sproveli više od hiljadu zarobljenih Bošnjaka, zatvorili ih u skladiše zemljoradničke zadruge u Kravicama, te na njih pucali. Oni su dio, navodi optužnica, zločinačkog poduhvata u kojem je po prijekom postupku ubijeno više od 7000 Bošnjaka srebreničke enklave.
Ovo najteže djelo ratnog zločina desilo se u širem području Srebrenice
jula 1995. godine, u vrijeme masovnog ubijanja Bošnjaka tog kraja. Iz optužnice proističe da su ovi, pretežno pripadnici specijalne policijske jedinice iz Šekovića, praktično podupirali plan o masakru, jer su spriječavali žrtve da se izvuku iz obruča blokirajući pristupne puteve.
Predsjednica bh. sekcije Društva za ugrožene narode, Fadila Memišević:
“Pozdravili smo još ljetos hapšenje. Danas nam je posebno drago kada znamo da je optužnica potvrđena za čin genocida. Dakle, ovi ljudi, koji odgovaraju pred Sudom BiH, odgovaraju za zločin genocida, što je izuzetno važno. Važno je inače za BiH zato što znamo da se već dugo prećutkivalo to da je bio genocid u BiH, jer je bilo jako teško ljudima iz RS-a prevaliti preko usta - da kažu da je bio genocid.”
Na glavni pretes u Sudu BiH bit će pozvana Munira Subašić, predsjednica Udruženja majke enklave Srebrenice i Žepe:
“Sud BiH mislim da će pravilo i pravedno donijeti odluku. Ti zločinci se moraju kazniti. Zločinci moraju dobiti svoja imena i prezimena da bi obični ljudi koji ostaju na ovim prostorima mogli zajedno da žive. Bez odgovornosti i bez imena i prezimena zločinaca mislim da nema ni suživota ni pravde na ovim prostorima.”
Deset od 11 optuženih se već nalazi u pritvorskoj jedinici Suda BiH otkako su u akcijama Ministarstva unutrašnjih poslova RS-a u junu i julu ove godine uhapšeni. Advokat Dragan Gotovac, koji će braniti Aleksandra Radovanovića, smatra kako su policajci izvršavali naređenja pretpostavljenih:
“Za postojanje genocida morate svakom pojedincu dokazati da je on bio u tom sistemu planiranja i dogovaranja i da je znao za taj plan i da je u tom cilju to uradio šta je uradio. Što se tiče samog djela zločina, ja ne sporim da je izvršen, ali mora se dokazati da su ovi obični policajci znali ako su postojali neki pakleni planovi.”
Na teret optuženim se stavlja i da su 13. jula autobusima u koloni sproveli više od hiljadu zarobljenih Bošnjaka, zatvorili ih u skladiše zemljoradničke zadruge u Kravicama, te na njih pucali. Oni su dio, navodi optužnica, zločinačkog poduhvata u kojem je po prijekom postupku ubijeno više od 7000 Bošnjaka srebreničke enklave.
