Ono što je pod sudom, ne mogu i ne smijem komentirati, kazao je HDZ-ov predsjednik Sabora Vladimir Šeks zamoljen da komentira izjavu Ivice Rajića o sudjelovanju Hrvatske o ratu u Bosni i Hercegovini:
„Ono što je sub judice ja ne mogu komentirati.“
Upitan tvrdi li Rajićeva izjava suprotno od stavova iz saborske Deklaracije o Domovinskom ratu, gdje se o njemu govori kao o obrambenom i pravednom, Šeks je kazao da se Deklaracija ne odnosi
na Bosnu i Hercegovinu.
Na tragu stava Sanaderove vlade da je sve u vezi Haga pravna, a ne politička problematika, jedina reakcija od strane izvršne vlasti došla je od pomoćnika ministrice pravosuđa za odnos sa međunarodnim sudovima Jakše Muljačića. Ne mogu komentirati izjave gospodina Rajića, jer Republika Hrvatska nije stranka u tom postupku, kazao je:
„Ja mogu komentirati samo onaj dio u smislu nagodbe gospodina Rajića i tužiteljstva. Naime, takve procesne nagodbe su, izgleda, postale praksa na Haškom sudu. Izjava gospodina Rajića je njegova osobna izjava. Može služiti kao dokaz u nekim drugim postupcima, na temelju mišljenja tužiteljstva. Ta izjava, odnosno određeni dokazi koje on bude podastro tužiteljstvu odnosno nadležnom sudskom vijeću će se, naravno, u kontradiktornom postupku sučeliti sa svim drugim dokazima, pa ćemo na kraju vidjeti što je ustvari istina.“
Rajićeva izjava tek je jedan od dokaza u budućim postupcima, komentar je potpredsjednika parlamentarnog kluba Socijaldemokratske partije Hrvatske i sveučilišnog profesora Ive Josipovića:
„Iako, je, naravno, to tek jedan od dokaza – može se svašta u nagodbi priznati – to će biti jedan od argumenata tužiteljstva. Ono će vjerojatno i pucati na to da je to već utvrđena činjenica, posebno zato što je u presudi Blaškiću. I u presudi Kordiću imamo slične ili iste teze.“
Takvo priznanje i dosadašnji takvi stavovi u haškim presudama imaju svoje političke konotacije i utjecaj na ocjenu uloge Hrvatske u ratu u susjednoj zemlji, naglašava Josipović:
„Ta ocjena i takvo priznanje nisu dobri. Iako, treba reći da je odnos Hrvatske i Bosne i Hercegovine u najmanju ruku kompleksan. Vojno angažiranje ja mislim da malo tko može danas poricati. Postoji, istina, taj splitski sporazum koji u jednoj mjeri pokriva taj angažman, ali isto tako treba znati da je Republika Hrvatska kroz cijelo vrijeme rata zbrinjavala veliki broj izbjeglica, ne samo Hrvata, iz Bosne i Hercegovine. U svakom slučaju, politički i povijesno će se ti odnosi morati tek do kraja prosuditi. Mi smo danas svi skupa još opterećeni i vlastitim političkim i emocionalnim i drugim aspektima ipak određene avanture u hrvatskoj povijesti. „
Predsjednica Hrvatske narodne stranke Vesna Pusić je pred četiri godine gotovo doživjela verbalni linč kada je kazala da je i Hrvatska bila agresor u Bosni i Hercegovini. Ni danas nema što za promijeniti u toj svojoj izjavi:
„I 2001. godine je meni zapravo bilo iznenađujuće da je tako veliki broj ljudi pristao da se pravi slijep kod zdravih očiju, odnosno da tvrdi da nije istina nešto što je iz HDZ-ove politike prema Bosni i Hercegovini bilo jasno, pa hajmo reći, najkasnije 1993. godine.“
*****
U BiH i hrvatski i bošnjački zvaničnici, ali i nevladine organizacije, smatraju kako Ivica Rajić pokušava da se nagodi sa Hagom i dobije što manju kaznu. Samo zbog toga je, tvrde, izjavio kako je Hrvatska vojska, uz saglasnost vlasti u Zagrebu, učestvovala u ratu u BiH protiv Bošnjaka.
Portparol HDZ-a BiH, Mišo Relota:
“Vjerojatno je intencija i Haškog tužiteljstva i određenih političkih struktura u BiH da se krivnja prebaci na Republiku Hrvatsku.”
Svi se u BiH, također, slažu u tome kako su građani iz Hrvatske ratovali u BiH protiv Bošnjaka. Jesu li to, međutim, činili samo kao pripadnici Hrvatskog vijeća obrane ili su to bile regularne jedinice vojske Republike Hrvatske, o tome su već različite ocjene. Potpredsjednik RS-a Ivan Tomljenović tvrdi da je Hrvatska samo vojno pomagala HVO-u:
“Pomagali su - čim je dozvolila i omogućila ljudima iz Hrvatske, a koji su prijeklom iz BiH, da dođu i da brane interese hrvatskoga naroda, hrvatskoga puka na području BiH.”
Predsjednik Stranke za BiH, Safet Halilović, naglašava kako je smiješno smatrati da je Rajić svojom izjavom otkrio nešto novo, jer su glavni hrvatski vojni zvaničnici već odavno priznali da je Hrvatska pomagala rat protiv Bošnjaka u BiH:
“Nije potrebno bilo da optuženi Rajić to priznaje. Mislim da je činjenica svima znana još u toku rata da Hrvatska jeste bila umiješana u događaje u toku rata u BiH. Zna se koje su čak jedinice gardijske učestvovale oko Gornjeg Vakufa. Bobetko je to u svojim memoarima priznao, napisao zapravo koje je sve akcije vodio na prostoru BiH, bez saglasnosti, bez znanja vlasti BiH.”
U nevladinoj organizaciji Centar za ugrožene narode, koja se zajedno sa Haškim tribunalom bavila istraživanjem zločina HVO-a, kažu da su dokaze o učešću Hrvatske vojske u ratu u BiH odavno proslijedili u Hag. Fadila Memišević:
“Prikupili smo 2000 izjava. To su ljudi koji su bili u logorima, koji su preživjeli masakre u Ahmićima, koji su bili u logorima Heliodrom, Dretelj itd. Dakle, svi su navodili da su pored HVO-a u ovim zločinima učestvovale jedinice Hrvatske vojske.”
U hrvatskim krugovima u BiH navodi se još kako su vojne snage Republike Hrvatske učestvovale u ratnom sukobu na području BiH tek nakon što su bivši predsjednici dvije države Alija Izetbegović i Franjo Tuđman potpisali 1994. godine Splitski sporazum, u kojem je navedeno da u odbrani BiH od srpsko-crnogorske agresije učestvuju i pripadnici Hrvatske vojske.
„Ono što je sub judice ja ne mogu komentirati.“
Upitan tvrdi li Rajićeva izjava suprotno od stavova iz saborske Deklaracije o Domovinskom ratu, gdje se o njemu govori kao o obrambenom i pravednom, Šeks je kazao da se Deklaracija ne odnosi
na Bosnu i Hercegovinu.
Na tragu stava Sanaderove vlade da je sve u vezi Haga pravna, a ne politička problematika, jedina reakcija od strane izvršne vlasti došla je od pomoćnika ministrice pravosuđa za odnos sa međunarodnim sudovima Jakše Muljačića. Ne mogu komentirati izjave gospodina Rajića, jer Republika Hrvatska nije stranka u tom postupku, kazao je:
„Ja mogu komentirati samo onaj dio u smislu nagodbe gospodina Rajića i tužiteljstva. Naime, takve procesne nagodbe su, izgleda, postale praksa na Haškom sudu. Izjava gospodina Rajića je njegova osobna izjava. Može služiti kao dokaz u nekim drugim postupcima, na temelju mišljenja tužiteljstva. Ta izjava, odnosno određeni dokazi koje on bude podastro tužiteljstvu odnosno nadležnom sudskom vijeću će se, naravno, u kontradiktornom postupku sučeliti sa svim drugim dokazima, pa ćemo na kraju vidjeti što je ustvari istina.“
Rajićeva izjava tek je jedan od dokaza u budućim postupcima, komentar je potpredsjednika parlamentarnog kluba Socijaldemokratske partije Hrvatske i sveučilišnog profesora Ive Josipovića:
„Iako, je, naravno, to tek jedan od dokaza – može se svašta u nagodbi priznati – to će biti jedan od argumenata tužiteljstva. Ono će vjerojatno i pucati na to da je to već utvrđena činjenica, posebno zato što je u presudi Blaškiću. I u presudi Kordiću imamo slične ili iste teze.“
Takvo priznanje i dosadašnji takvi stavovi u haškim presudama imaju svoje političke konotacije i utjecaj na ocjenu uloge Hrvatske u ratu u susjednoj zemlji, naglašava Josipović:
„Ta ocjena i takvo priznanje nisu dobri. Iako, treba reći da je odnos Hrvatske i Bosne i Hercegovine u najmanju ruku kompleksan. Vojno angažiranje ja mislim da malo tko može danas poricati. Postoji, istina, taj splitski sporazum koji u jednoj mjeri pokriva taj angažman, ali isto tako treba znati da je Republika Hrvatska kroz cijelo vrijeme rata zbrinjavala veliki broj izbjeglica, ne samo Hrvata, iz Bosne i Hercegovine. U svakom slučaju, politički i povijesno će se ti odnosi morati tek do kraja prosuditi. Mi smo danas svi skupa još opterećeni i vlastitim političkim i emocionalnim i drugim aspektima ipak određene avanture u hrvatskoj povijesti. „
Predsjednica Hrvatske narodne stranke Vesna Pusić je pred četiri godine gotovo doživjela verbalni linč kada je kazala da je i Hrvatska bila agresor u Bosni i Hercegovini. Ni danas nema što za promijeniti u toj svojoj izjavi:
„I 2001. godine je meni zapravo bilo iznenađujuće da je tako veliki broj ljudi pristao da se pravi slijep kod zdravih očiju, odnosno da tvrdi da nije istina nešto što je iz HDZ-ove politike prema Bosni i Hercegovini bilo jasno, pa hajmo reći, najkasnije 1993. godine.“
*****
U BiH i hrvatski i bošnjački zvaničnici, ali i nevladine organizacije, smatraju kako Ivica Rajić pokušava da se nagodi sa Hagom i dobije što manju kaznu. Samo zbog toga je, tvrde, izjavio kako je Hrvatska vojska, uz saglasnost vlasti u Zagrebu, učestvovala u ratu u BiH protiv Bošnjaka.
Portparol HDZ-a BiH, Mišo Relota:
“Vjerojatno je intencija i Haškog tužiteljstva i određenih političkih struktura u BiH da se krivnja prebaci na Republiku Hrvatsku.”
Svi se u BiH, također, slažu u tome kako su građani iz Hrvatske ratovali u BiH protiv Bošnjaka. Jesu li to, međutim, činili samo kao pripadnici Hrvatskog vijeća obrane ili su to bile regularne jedinice vojske Republike Hrvatske, o tome su već različite ocjene. Potpredsjednik RS-a Ivan Tomljenović tvrdi da je Hrvatska samo vojno pomagala HVO-u:
“Pomagali su - čim je dozvolila i omogućila ljudima iz Hrvatske, a koji su prijeklom iz BiH, da dođu i da brane interese hrvatskoga naroda, hrvatskoga puka na području BiH.”
Predsjednik Stranke za BiH, Safet Halilović, naglašava kako je smiješno smatrati da je Rajić svojom izjavom otkrio nešto novo, jer su glavni hrvatski vojni zvaničnici već odavno priznali da je Hrvatska pomagala rat protiv Bošnjaka u BiH:
“Nije potrebno bilo da optuženi Rajić to priznaje. Mislim da je činjenica svima znana još u toku rata da Hrvatska jeste bila umiješana u događaje u toku rata u BiH. Zna se koje su čak jedinice gardijske učestvovale oko Gornjeg Vakufa. Bobetko je to u svojim memoarima priznao, napisao zapravo koje je sve akcije vodio na prostoru BiH, bez saglasnosti, bez znanja vlasti BiH.”
U nevladinoj organizaciji Centar za ugrožene narode, koja se zajedno sa Haškim tribunalom bavila istraživanjem zločina HVO-a, kažu da su dokaze o učešću Hrvatske vojske u ratu u BiH odavno proslijedili u Hag. Fadila Memišević:
“Prikupili smo 2000 izjava. To su ljudi koji su bili u logorima, koji su preživjeli masakre u Ahmićima, koji su bili u logorima Heliodrom, Dretelj itd. Dakle, svi su navodili da su pored HVO-a u ovim zločinima učestvovale jedinice Hrvatske vojske.”
U hrvatskim krugovima u BiH navodi se još kako su vojne snage Republike Hrvatske učestvovale u ratnom sukobu na području BiH tek nakon što su bivši predsjednici dvije države Alija Izetbegović i Franjo Tuđman potpisali 1994. godine Splitski sporazum, u kojem je navedeno da u odbrani BiH od srpsko-crnogorske agresije učestvuju i pripadnici Hrvatske vojske.
