Okrugli stol o Narodnooslobodilačkoj borbi u Hrvatskoj i savezničkim snagama, dobio je publicitete u javnosti i prije samog početka i to zbog naziva koji je najprije glasio ''Hrvatski pokret otpora i savezničke snage u Drugom svjetskom ratu'', što su mnogi povjesničari nazvali historiografskom besmislicom. Jedan od njih, Nikola Anić, oštro je reagirao i na samom skupu:
''Pokret otpora u Hrvatskoj nije bio, nego je bio Narodnooslobodilački rat od početka do kraja.''
Povjesničar i međunarodni ekspert iz mlađe generacije, Darko Bekić, misli da je riječ o sasvim malom nesporazumu:
''Kako će se antifašistička borba zvati, za mene to uopće nije važno. To je ostatak poslijeratne komunističke historiografije.''
Akademik Dušan Bilandžić je uvjeren da su Narodnooslobodilačka borba i partizanski antifašistički pokret namjerno nazvani pokretom otpora kako bi im se umanjilo značenje. Pri tom ne okrivljuje britansko veleposlanstvo, već isključivo domaćeg organizatora –hrvatsko Ministarstvo vanjskih poslova:
''Da je britanska ambasada ovo organizirala, potire svaku pomisao da bi iza te karakterizacije stajao neko iz Velike Britanije. To su naše domaći stvari.''
Na naše pitanje - što je zapravo htio reći, Bilandžić pojašnjava:
''Mi već dvadeset godina bacamo antifašistički pokret u Jugoslaviji, a posebno hrvatski, pod tepih. To režim radi već godinama. Britanska ambasada ima veliku zaslugu da se Okrugli stol održao.''
Veleposlanik Ujedinjenog Kraljevstva u Zagrebu, John Rumsden:
''Iskoristio bih ovu prigodu da se ispričam ako je prvi naziv Okruglog stola proizveo neke dvojbe. To ni u kom slučaju nije bila naša namjera. Željeli bi smo široj javnosti poručiti da je veliki broj ljudi u Hrvatskoj sudjelovao u izuzetno uspješnom Narodnooslobodilačkom pokretu.''
Antifašistička borba u Hrvastkoj ne bi mogla biti tako intezivno i uspješno vođena bez britanske vojne pomoći, istakao je hrvatski predsjednik Stjepan Mesić. Upravo činjenicama, kazao je, treba vratiti dignitet:
''Činjenicama je u proteklih više od deset godina na ovim našim prostorima bio nagovješten rat, a povijest je, doslovno, bila silovana. U tome sklopu i naše ratno savezništvo s Velikom Britanijom u najboljem se slučaju prešućivalo. Antifašistička borba u Drugom svjetskom ratu zlatno je poglavlje naše novije povijesti.''
Hrvatska se, naglasila je povjesničarka Tatjana Jukić, mora konačno okrenuti sustavnom proučavanju vlastite povijesti:
''Mislim da ta jedna vrsta akademske rigoroznosti i jedne analitičnosti jako nedostaje i da se sve najčešće koristi u vrlo prizemne dnevno-političke svrhe.''
''Pokret otpora u Hrvatskoj nije bio, nego je bio Narodnooslobodilački rat od početka do kraja.''
Povjesničar i međunarodni ekspert iz mlađe generacije, Darko Bekić, misli da je riječ o sasvim malom nesporazumu:
''Kako će se antifašistička borba zvati, za mene to uopće nije važno. To je ostatak poslijeratne komunističke historiografije.''
Akademik Dušan Bilandžić je uvjeren da su Narodnooslobodilačka borba i partizanski antifašistički pokret namjerno nazvani pokretom otpora kako bi im se umanjilo značenje. Pri tom ne okrivljuje britansko veleposlanstvo, već isključivo domaćeg organizatora –hrvatsko Ministarstvo vanjskih poslova:
''Da je britanska ambasada ovo organizirala, potire svaku pomisao da bi iza te karakterizacije stajao neko iz Velike Britanije. To su naše domaći stvari.''
Na naše pitanje - što je zapravo htio reći, Bilandžić pojašnjava:
''Mi već dvadeset godina bacamo antifašistički pokret u Jugoslaviji, a posebno hrvatski, pod tepih. To režim radi već godinama. Britanska ambasada ima veliku zaslugu da se Okrugli stol održao.''
Veleposlanik Ujedinjenog Kraljevstva u Zagrebu, John Rumsden:
''Iskoristio bih ovu prigodu da se ispričam ako je prvi naziv Okruglog stola proizveo neke dvojbe. To ni u kom slučaju nije bila naša namjera. Željeli bi smo široj javnosti poručiti da je veliki broj ljudi u Hrvatskoj sudjelovao u izuzetno uspješnom Narodnooslobodilačkom pokretu.''
Antifašistička borba u Hrvastkoj ne bi mogla biti tako intezivno i uspješno vođena bez britanske vojne pomoći, istakao je hrvatski predsjednik Stjepan Mesić. Upravo činjenicama, kazao je, treba vratiti dignitet:
''Činjenicama je u proteklih više od deset godina na ovim našim prostorima bio nagovješten rat, a povijest je, doslovno, bila silovana. U tome sklopu i naše ratno savezništvo s Velikom Britanijom u najboljem se slučaju prešućivalo. Antifašistička borba u Drugom svjetskom ratu zlatno je poglavlje naše novije povijesti.''
Hrvatska se, naglasila je povjesničarka Tatjana Jukić, mora konačno okrenuti sustavnom proučavanju vlastite povijesti:
''Mislim da ta jedna vrsta akademske rigoroznosti i jedne analitičnosti jako nedostaje i da se sve najčešće koristi u vrlo prizemne dnevno-političke svrhe.''
