Dostupni linkovi

U ponedjeljak počinje proces rešavanja statusa


Na sednici Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 24. oktobra biće označen ulazak u završnu fazu prelaznog statusa koji je Kosovo imalo od 1999. godine, izjavio je u Prištini sef UNMIK-a Soren Jesen Petersen, nakon razgovora sa premijerom Kosova Bajramom Kosumijem.

Petersen se sa Kosumijem sastao uoči odlaska u Njujork, gde će u ponedeljak prisustvovati sednici Saveta bezbednosti, kada se oćekuje da se ozvaniči početak razgovora o budućem statusu Kosova. Petersen je rekao kako će na sednici Saveta biti pročitana predsednička izjava:

“U toj izjavi će se najaviti formalan početak razgovora o statusu i nakon toga će generalni sekretar imenovati specijalnog izaslanika za status.”

Premijer Kosumi je izrazio nadu da će 24. oktobra Kosovo ući u novu fazu:

„Nadamo se da će Savet bezbednosti konačno dati zeleno svetlo za početak procesa rešavanja statusa i da će gospodin Anan odrediti predstavnika koji će voditi taj proces.“

Prema rečima Petersena, nakon sastanka Saveta bezbednosti pitanje statusa ulazi u finalnu fazu:

“Nakon tog sastanka ulazimo u završnu fazu privremenog statusa koji je Kosovo imalo od 1999. godine.“

Šef UNMIKa je izrazio žaljenje što pravila Saveta bezbednosti ne dozvoljavaju da sednici prisustvuju i predstavnici Kosova.

U vezi s tim Kosumi je rekao:

„Napisao sam pismo koje su poslao Savetu bezbednosti u kojem sam opisao angažovanje Vlade Kosova u nastavku ispunjenja standarda.“

Inače, na Kosovu boravi član Evropskog parlamenta iz Belgije Bart Stas. Stas je rekao da priprema rezoluciju o nezavisnosti Kosova, koju će predstaviti Evropskom parlamentu:

“Za mene nezavisnost je nezavisnost bez uslova, to znači možete ili ne možete da budete nezavisna država.”

Diplomata iz Belgije je izrazio uverenje da će Evropski parlament podržati opciju da status Kosova bude nezavisnost.

*****

Uoči zvaničnog objavljivanja početka pregovora o budućem statusu Kosova i saopštavanja imena izaslanika za pregovore, u Beogradu se jedino zna da će na sednici Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija, na kojoj bi trebalo da bude doneta takva odluka, Srbiju i Crnu Goru predstavljati srpski premijer Vojislav Koštunica. I dok o sastavu pregovaračkog tima Srbije nema nikakvih informacija, šef diplomatije Srbije i Crne Gore Vuk Drašković upozorava da u taj tim nisu svi dobrodošli, ukazujući na ličnosti iz Miloševićevog režima.

U ponedeljak na sednici Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija, na kojoj se očekuje zvanična odluka o početku pregovora o statusu Kosova, srpski premijer Vojisklav Koštunica izneće činjenicu da je Kosovo i Metohija pod suverenitetom SiCG.
Premijerov savetnik za spoljnu politiku Vladeta Janković izjavio je da je to potkrepljeno i Rezolucijom 1244 i izveštajem Kaia Eidea, specijalanog izaslanika generalnog sekretara UN Kofija Anana, te da bi, kako je rekao, svako osporavanje te temeljne činjenice značilo nezapamćen i preteći presedan za budućnost odnosa na Balkanu, u Evropi, pa i u svetu. Ako se nekad i dešavalo da suverenitet bude osporen, totalitarnim i diktatorskim režimima, još nikada nije bilo da jednoj osvedočenoj demokratskoj zemlji, bez njenog pristanka, bude oduzet deo teritorije, rekao je Janković.

Iako u Koštuničinoj partiji kažu da najpre treba sačekati odluku Saveta bezbednosti, te saznati koncepciju pregovora, pa tek onda razgovorati o pregovarčkom timu koji će predstavljati Srbiju, šef diplomatije Državne zajednice Vuk Drašković ipak upozorava da ne bi bilo dobro da se u tom timu nađu i ličnosti iz Miloševićevog režima:

”Moj stav je veoma jasan pregovarački tim Srbije mora da predstavlja demokratsku Srbiju koja je i nacionalna ali da bi učešće u pregovaračkom timu Srbije onih koji su skrivili najvećim državni i nacionalnim slom od 1990. do 2000. godine bilo zabadanje trna u naše sopstveno oko i rušenje naše pregovaračke pozicije.”

U Socijalističkoj partiji Srbije, bez čije podrške ne bi bilo moguće funkcionisanje manjinske vlade, pak, kažu da, da osim kompetentnosti članova tima, ne bi trebalo da se razmišlja o drugim kriterijumima. I ova, kao i mnoge druge izjave Vuka Draškovića je pre politička nego državotvorna, kaže Žarko Obradović, potpredsednik SPS:

“Ljude koji mogu kao profosionalci da u određenom trenutku kažu: aha, svetska iskustva su ta i ta, ovo bi bilo primereno, da ljude koji mogu da kažem da uzmu za razgovor, za sadržaj tih razgovora Rezoluciju 1244 i ono što se zove suštinska autonomija u svetu bez nekih drugih elemenata. Ako bi se krenula da kažem ovako personalno ili politički kako hoće Vuk Drašković onda mi bi mogli da kažemo na drugoj strani ne može biti niko od onih zemalja koji su bombardovale našu zemlju ili koje sada vrše dole vlast, jer su u ovih šest, sedam godina uradile sve da Rezolucija ne zaživi niti da se ispune neke odluke.”

Izjava šefa diplomatije, kojom on upozorava da ne bi bilo dobro da o statusu Kosva pregovaraju predstavnici Miloševićevog režima, za premijerovu Demokratsku stranku Srbije je nedorečena. Đorđe Mamula, poslanik DSS u Skupštini Srbije kaže da ne zna na kojim činjenicama Drašković zasniva svoje mišljenje:

“Ja nemam utisak da je s druge strane stigao neki spisak uslova ko bi trebao da bude u delegaciji. Svi oni koji imaju politički legitimitet treba da budu u delegaciji, a kako će ta delegacija biti sastavljena za poregovore oko Kosova i Metohije, je ne znam.”

Jel’ to znači da vama ne bi smetalo ako bi se u toj delegaciji našao neko iz SPS?

“Pa ne. Znate šta, poslanici SPS iz Skupštine državne zajednice su delegati u našoj Skupštini Saveta Evrope. S druge strane, ipak, bombardovanje zemlje je ocenjeno od mnogih kao teško kršenje međunarodnog prava.”

Podsetimo da je bombardovanje Jugoslavije usledilo nakon što je Slobodan Milošević odbio da potpiše mirovni sporazum iz Rambujea o rešavanju konflikta na Kosovu, a da su nakon bomardovanja na Kosovo došle međunarodne mirovne snage.
XS
SM
MD
LG