Dostupni linkovi

Počelo suđenje "vukovarskoj trojci"


Prve reakcije na početak suđenja vukovarskoj trojici u Hrvatskoj dosta su zanimljive kad su u pitanju i pravni stručnjaci, ali i političari. Razgovarali smo o ovoj temi sa stručnjakom za međunarodno kazneno pravo Ivom Josipovićem, odvjetnikom Antom Nobilom i saborskim zastupnikom srpske nacionalne manjine Miloradom Pupovcem.

Ivo Josipović podvlači da je u svakom slučaju dobro što se suđenje odvija u Haagu, a ne u Hrvatskoj ili Srbiji, kako je svojevremeno bilo najavljivano iz Haškog tribunala:

„U svakom slučaju, optužnica se odnosi na jedan od najvećih zločina iz vremena rata na području bivše Jugoslavije. Riječ je o konfliktnom slučaju, zbog pokušaja da se nadležnost ovog slučaja prepusti bilo Srbiji i Crnoj Gori, bilo Hrvatskoj. Mislim da ovo rješenje da se predmet zadrži u Hagu nije loše, jer suđenje u Hagu ima i jednu dodatnu moralnu dimenziju. Naravno, optuženici su rekli da se ne osjećaju krivim. Međutim, Tužiteljstvo je najavilo veliki broj dokaza. Mislim da odbranu čekaju teški dani.“

Haški tužitelj Moore danas je podvukao da se optuženoj trojici neće suditi samo za zločin na Ovčari, nego i za druga staradnja u Vukovaru. Dobrog poznavatelja suđenja u Haagu odvjetnika Antu Nobila smo pitali je li onda moguće i da se optužnica proširi na veći krug osoba.

„U ovom slučaju će se suditi samo trojici za koje je podignuta optužnica. Međutim, ako se tokom slučaja dođe do saznanja da su i drugi počinioci počinili kaznena djela, neće im se sudit u okviru ovog postupka. Ipak, ta saznanja i te dokaze Tužilaštvo će svakako sačuvati i upotrijebiti i u nekom drugom postupku koji će se voditi u Hagu. Ili, što je još vjerojatnije, da će te predmete pustiti nacionalnim sudovima da procesiraju niže rangirane ili druge moguće optuženike. Tako da sve ono što se utvrdi, mislim sve ukupne okolnosti zločina, biće dragocjeno i imaće neki svoj odjek u budućim postupcima.“

Koliko će ovo suđenje pripomoći normalizaciji odnosa Hrvata i Srba, a koliko će, možda, dosipati soli na stare rane? Saborski zastupnik srpske nacionalne manjine Milorad Pupovac:

„Što se suđenja za ratne zločine tiče, ona imaju svoje lice i svoje naličje. Njihovo lice je u prvom redu, pa je onda tako i u slučaju suđenja vukovarskoj trojici zapravo kažnjavanje zbog zločina i suočavanje sa zločinom. Kažnjavanje za ono što i po moralnim i po zakonskim i običnim pravilima ne dopušta u ljudskim civiliziranim društvima, a sa druge strane, suočavanje sa zločinom kako bi sve zajednice i politike u čije ime su ti zločini počinjeni, kako bi se ljudi mogli sa tim suočiti i kako bi mogli stvarati vrijednosti u društvu, koje će biti protiv takvih mogućnosti u budućnosti. I bez obzira na to što netko može to koristiti, radi ove ili one politike, suđenja za ratne zločine su dobra za međunarodne odnose i za demokratsku perspektivu kako Hrvatske tako i njoj susjednih zemalja.“

*****

Zvanični Beograd je očekivao da će Haški tribunal suđenje tzv. vukovarskoj trojci ustupiti pravosuđu Srbije, tvrdeći da je ono spremno za takvu vrstu suđenja. Tada je kao argument isticano i to što se u Beogradu pred odeljenjem Okružnog suda za ratne zločine već vodi postupak za zločin na poljoprivrednom dobru Ovčara. Tužilaštvo očekuje da bi ta presuda trebalo da bude doneta krajem novembra ili početkom decembra.

Ministar pravde u Vladi Srbije Zoran Stojković vrlo kratko odgovora na naše pitanje šta misli zbog čega Beogradu nije ustupljeno suđenje trojici bivših oficira JNA, Miletu Mrkšiću, Veselinu Šljivančaninu i Miroslavu Radiću, takozvanoj vukovarskoj trojci, iako su njegova očekivanja bila takva:

“Očigledno da neki politikanske igre su dovelo do toga da Hag ne usupi nikome slučajeve.”

Na drugoj strani, ministar za ljudska i manjinska prava Srbije i Crne Gore Rasim Ljajić, pak, ponavlja stav Haškog tribunala, da bi ustupanje ovog predmeta ili Beogradu ili Zagrebu moglo da izazove reakcije u drugoj državi. Ljajić, koji je i predsednik Nacionalnog saveta za saradnju sa Haškim tribunalom, kaže:

“Mi imamo u poslednje vreme pristiglih nekoliko zahteva vezanih i za dokumentaciju i za svedoke kada je u pitanju predmet vukovarske trojke.”

A u Beogradu se, kako nam je rekao Bruno Vekarić, portparol Tužilaštva za ratne zločine, privodi kraju postupak za Ovčaru 1, protiv 16 pripadnika teritorijalne odbrane Vukovara koje optužnica tereti da su krajem novembra 1991. godine, po prestanku ratnih dejstava, na poljoprivrednom dobru Ovčara streljali više od 200 hrvatskih zarobljenika, zločin za koji se tereti i vukovarska trojka:

“Mi očekujemo da će presuda biti doneta do kraja novembra možda neposredni početak decembra. Naravno, vrlo nezahvalno je u postupcima davati prognoze kada će oni biti završeni, ali otprilike s obzirom na stanje koje se sada odvija i koje ih pre osuditi, znači naša ocena je takva. Takođe se nadamo da će Veće Okružnog suda u Beogradu prihvatiti naše argumente i da će odrediti kazne onakve kakve mi očekujemo za učinioca ovih groznih zločina na Ovčari. Isto tako očekujem da ćemo na taj način uspeti da unesemo makar tračak pravde u domove žrtava, odnosno njihovih porodica.”

Maksimalna kazna za ovaj zločin je 20 godina.

*****

Građani Vukovara smatraju da suđenje trojici bivših oficira JNA, Šljivančaninu, Radiću i Mrkšiću, znači zadovoljenje pravde za sve stradalnike vukovarske tragedije, posebno za obitelji čiji su članovi strijeljani na Ovčari. Osuđujući zločin, oni naglašavaju kako je važno da se taj slučaj rasplete na sudu, kako bi za zločin odgovarali oni koji su za njega odgovorni, a krivnje oslobodili oni koji s tim nemaju nikakve veze:

„Bilo bi dobro da se to već jednom riješi. Sve nas to već pomalo zamara, treba se okrenuti životu i neka država svoje rješava i neka se narod da na puno posla i novaca.“

„Nažalost sam imala sreću upoznat Šljivančanina. Kada smo bili izašli iz podruma kod željezničke stanice, on je bio. Tada je rekao, pogledajte ovaj grad, porušen onako, mi jadni i bijedni, ovo vam nije uradila JNA, nego va je to uradio Tuđman. To su bile njegove riječi.“

„Ja mislim da bi trebalo završiti to suđenje. Ako se sjećate kada je on rekao: ovo je bilo samo upozorenje, sljedeći put ćemo biti još žešći, to je rekao baš Šljivančanin 1991. Mislim da bi trebao završit u Hagu.“

Vukovarski dogradonačelnik Vladimir Emedi, koji je i sam bio zatočenik srpskih logora nakon pada Vukovara, smatra da je dobro što se suđenje vukovarskoj trojci održava u Haagu, a ne pred nacionalnim sudovima u Hrvatskoj ili Srbiji, o čemu se jedno vrijeme razmišljalo:

„Osobno mislim da je to dobro da se odvija u Hagu, jer oni imaju najviše iskustva sa tim procesima, a ujedno izbeće se komentari da postoji navijanje i razni pritisci, s bilo koje strane da to suđenje ne bude pošteno, ovdje.“

No, Dragutin Glasnović, predsjednik Udruženja povratnika Vukovarsko srijemske županije, smatra pak kako bi bilo bolje da se suđenje održava bliže mjestu na kojem je zločin počinjen:

„Moje mišljenje je da je najbolje da se to odigralo u Zagrebu, s obzirom da su se zločini dogodili u Hrvatskoj, ali ako se već mora, bolje ikako nego nikako. Mislim da je dosta dugo čekano i da je sazrio trenutak da se konačno izvedu pred lice pravde ljudi koji su napravili toliko zla na ovom prostoru.“

Glasnović ima i osobnih iskustava s jednim od haških optuženika, bivšim oficirom JNA Veselinom Šljivančaninom:

„Sreo sam majora Šljivančanina na Ovčari kada je vikao na nas da smo zločinci i jednostavno nije ni razmišljao da je tu prisutna i masa civila i žena i djece i staraca. To je bio za mene jedan ružan odnos prema ljudima, gdje su skupljeni svi na jednom prostoru i veliki dio je onda završio u logorima, negdje oko 7.000 ljudi, a jedan dio je i pogubljen.“

Boro Rkman, izvršni tajnik Samostalne demokratske srpske stranke, kaže pak da je dobro što suđenje vukovarskoj trojci započinje, jer će kažnjavanje odgovornih za zločin na Ovčari pridonijeti skidanju anateme sa onog dijela srpskog naroda koji u tom i drugim ratnim zločinima nije sudjelovao. Rkman kaže da je bolje što će se suđenje Šljivančaninu, Mrkšiću i Radiću odvijati u Haagu:

„Možda je u ovom momentu bolje da im se započne suditi u Haagu, jer čini mi se da ni jedno ni drugo pravosuđe, ni hrvatsko ni srbijansko, još nije dovoljno zrelo i dovoljno sposobno da na kvalitetan način pristupi ovakvom suđenju.“

Haška optužnica tereti Mrkšića, Šljivančanina i Radića za zločine protiv čovječnosti u pet točaka temeljem osobne i zapovjedne odgovornosti, za progon na političkoj, rasnoj ili vjerskoj osnovi, istrebljenje, ubojstva, mučenja i nehumane postupke. Također, tereti ih se i u tri točke za kršenje ratnog prava i običaja.
Preciznije, u Vukovaru se 18. studenoga 1991.godine dogodio ratni zločin - pokolj više od 200 ranjenika i civila iz Vukovarske bolnice na poljoprivrednom dobru Ovčara. Za to su, prema haškoj optužnici, odgovorni upravo Šljivančanin, Mrkšić i Radić.
XS
SM
MD
LG