Tri pješadijska puka, sporazumom koje je potpisalo Predsjedništvo BiH, imaju tri naziva, i to: pješački (gardijski), pješadijski (rendžerski) i pješadijski (Republika Srpska) puk 12. maj. Pješadijski pukovi Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, kaže poslanik Momčilo Novaković, zaduženi su za njegovanje tradicija i naslijeđa jedinica i naroda u Bosni i Hercegovini:
“Oni imaju i svoje godišnjice. Godišnjice su 8., odnosno 15. april za prvi i drugi puk, i 12. maj za puk koji njeguje tradicije Vojske RS-a. Ovdje se radi o ugovoru, ne o političkom sporazumu. On nije dio zakona, ali ima snagu s obzirom da se radi o ugovoru, koja naravno nije snaga zakona, ali je snaga takva da neki budući članovi Predsjedništva neće moći lako raskinuti ovakav ugovor. To znači da bez konsenzusa, s obzirom da je konsenzus princip ovog zakona, niko neće moći promijeniti bilo koju stavku u ovome.”
Poslanik Elmir Jahić kaže kako zakoni o odbrani BiH i Oružanim snagama predstavljaju niz političkih kompromisa, što je slučaj i sa današnjim sporazumom Predsjedništva BiH:
“Ono što je bitno da ovaj sporazum neće mijenjati suštinu zakona, nego pojašnjava i daje garancije za neka sporedna pitanja koja su nedefinisana u zakonu. To je jedna prijelazna faza. Ono što je vrlo bitno, riječ je o pješadijskim pukovima, dok u drugim jedinicama će biti isključivo obilježja države BiH. Ovaj zakon je pun kompromis. I ono što je najbitnije je da se ne mijenja suština zakona, a suština zakona obezbjeđuje ulazak Oružanim snagama BiH u Partnerstvo za mir, a dalje u NATO savez.”
O značaju usvojenih zakona o odbrani i Oružanim snagama BiH za Radio Slobodna Evropa govori ministar odbrane BiH Nikola Radovanović:
“Ja vjerujem da ovim zakonima BiH je definisala, opisala odbrambeni sistem koji je dugoročan i koji stvara pretpostavke da BiH u ovoj oblasti može raditi na jedna dugoročan način, ne od slučaja do slučaja, ne od godine do godine, što je dobro. I druga dobra dimenzija je da se stvaraju, po meni, preduslovi za izražavanje ambicije za članstvo u NATO-u. Kada prestanu sve ove muke i problemi parlamentarne procedure, ostaje implementacija - i to jeste odgovornost izvršne vlasti najvećim dijelom - i za mene i za saradnike tek sada počinje teški posao implementacije svega toga.”
Dom naroda BiH trebao bi na sjednici u srijedu, 5. oktobra, potvrditi zakone o odbrani i Oružanim snagama BiH. Oba zakona na snagu stupaju 1. januara naredne godine, čime se ukidaju entitetska ministarstva odbrane. Bit će ugašena i Zajednička komanda Vojske Federacije BiH i Generalštab Vojske RS. Prema zakonu o odbrani, uvodi se i jedinstveni budžet za odbranu BiH. Ukida se obaveza služenja vojnog roka, a gasi se i rezervni sastav. Oružane snage BiH od 1. januara naredne godine brojat će 10.000 profesionalnih vojnih lica, te 1.000 civila.
“Oni imaju i svoje godišnjice. Godišnjice su 8., odnosno 15. april za prvi i drugi puk, i 12. maj za puk koji njeguje tradicije Vojske RS-a. Ovdje se radi o ugovoru, ne o političkom sporazumu. On nije dio zakona, ali ima snagu s obzirom da se radi o ugovoru, koja naravno nije snaga zakona, ali je snaga takva da neki budući članovi Predsjedništva neće moći lako raskinuti ovakav ugovor. To znači da bez konsenzusa, s obzirom da je konsenzus princip ovog zakona, niko neće moći promijeniti bilo koju stavku u ovome.”
Poslanik Elmir Jahić kaže kako zakoni o odbrani BiH i Oružanim snagama predstavljaju niz političkih kompromisa, što je slučaj i sa današnjim sporazumom Predsjedništva BiH:
“Ono što je bitno da ovaj sporazum neće mijenjati suštinu zakona, nego pojašnjava i daje garancije za neka sporedna pitanja koja su nedefinisana u zakonu. To je jedna prijelazna faza. Ono što je vrlo bitno, riječ je o pješadijskim pukovima, dok u drugim jedinicama će biti isključivo obilježja države BiH. Ovaj zakon je pun kompromis. I ono što je najbitnije je da se ne mijenja suština zakona, a suština zakona obezbjeđuje ulazak Oružanim snagama BiH u Partnerstvo za mir, a dalje u NATO savez.”
O značaju usvojenih zakona o odbrani i Oružanim snagama BiH za Radio Slobodna Evropa govori ministar odbrane BiH Nikola Radovanović:
“Ja vjerujem da ovim zakonima BiH je definisala, opisala odbrambeni sistem koji je dugoročan i koji stvara pretpostavke da BiH u ovoj oblasti može raditi na jedna dugoročan način, ne od slučaja do slučaja, ne od godine do godine, što je dobro. I druga dobra dimenzija je da se stvaraju, po meni, preduslovi za izražavanje ambicije za članstvo u NATO-u. Kada prestanu sve ove muke i problemi parlamentarne procedure, ostaje implementacija - i to jeste odgovornost izvršne vlasti najvećim dijelom - i za mene i za saradnike tek sada počinje teški posao implementacije svega toga.”
Dom naroda BiH trebao bi na sjednici u srijedu, 5. oktobra, potvrditi zakone o odbrani i Oružanim snagama BiH. Oba zakona na snagu stupaju 1. januara naredne godine, čime se ukidaju entitetska ministarstva odbrane. Bit će ugašena i Zajednička komanda Vojske Federacije BiH i Generalštab Vojske RS. Prema zakonu o odbrani, uvodi se i jedinstveni budžet za odbranu BiH. Ukida se obaveza služenja vojnog roka, a gasi se i rezervni sastav. Oružane snage BiH od 1. januara naredne godine brojat će 10.000 profesionalnih vojnih lica, te 1.000 civila.
