Predstavnik iračke Vlade objavio je u nedjelju da će suđenje Sadamu Huseinu početi četiri dana nakon referenduma o novom ustavu zemlje, 15 oktobra. To znači da proces počinje dvije i po godine nakon američke invazije i obaranja režima Sadama Huseina. Tim pravnika mjesecima priprema slučaj, ali je namjera da sam proces bude veoma ekspeditivan. O tome je još u julu premijer Ibrahim al Džafari dao sljedeći komentar:
“Podržavamo predstojeće suđenje. Sudstvo je nezavisno od izvršne i zakonodavne vlasti. Svi ti sektori moraju shvatiti da legitimitet crpe od iračkog naroda. Zakon se mora primjenjivatii. Tražićemo da sudstvo ubrza istragu i donese pravednu presudu.”
Suđenje će se usredsrediti na masovna ubistva koja su iračke snage počinile izvršavajući Sadamova naređenja. U znak odmazde nakon neuspjelog atentata, u julu 1982. godine, irački predsjednik je naredio egzekuciju 143 i zatvaranje 1.500 ljudi iz grada Dudžail. Samo za ovaj zločin, u slučaju da se dokaže krivica, Sadamu prijeti smrtna kazna. Sudski proces obuhvata i sedam njegovih najbližih saradnika. To su Sadamov polubrat Barzan Ibrahim, koji je bio na čelu tajne policije, Taha Jasin, potpredsjednik Revolucionarne komande BAAS partije, te partijski funcioneri u Dudžailu Abdulah i Mezar Ruveid, Ali Daeh i Mohamed Al- Ali. Sadamova vlast odgovorna je i za masovna ubistva Kurda nakon pobune osamdesetih godina i Šiita nakon ustanka 1991, te okupaciju Kuvajta i pogubljenje nekoliko uglednih iračkih porodica i pripadnika opozicije.
Suđenje će, nema sumnje, izazvati burne reakcije domaće javnosti. Prilikom Sadamovog pojavljivanja u sudu ljetos napao ga je neidentifikovani muškarac. Abdul Hak al-Hani, pravni savjetnika bivšeg iračkog vođe se prisjeća:
“Kada je bivši predsjednik ustao, jedan muškarac u sudnici ga je napao fizički. Sudije nisu intervenisale i to je uvreda za integritet svakog suda, jer se zna ko je taj pojedinac i sudije su morale narediti da se pritvori.”
Američki zvaničnici i iračke sudije tvrde da takvog incidenta nije bilo. Kada za šest sedmica proces počne, stupiće na snagu izuzetne mjere bezbjednosti za optuženog, ali i oko zgrade Specijalnog suda, kako bi se spriječili mogući napadi pobunjenika. Neki od njih su još odani bivšem vođi, a neki samoproglašeni nacionalisti, gerilskim operacijama žele da primoraju američke snage na povlačenje iz Iraka.
“Podržavamo predstojeće suđenje. Sudstvo je nezavisno od izvršne i zakonodavne vlasti. Svi ti sektori moraju shvatiti da legitimitet crpe od iračkog naroda. Zakon se mora primjenjivatii. Tražićemo da sudstvo ubrza istragu i donese pravednu presudu.”
Suđenje će se usredsrediti na masovna ubistva koja su iračke snage počinile izvršavajući Sadamova naređenja. U znak odmazde nakon neuspjelog atentata, u julu 1982. godine, irački predsjednik je naredio egzekuciju 143 i zatvaranje 1.500 ljudi iz grada Dudžail. Samo za ovaj zločin, u slučaju da se dokaže krivica, Sadamu prijeti smrtna kazna. Sudski proces obuhvata i sedam njegovih najbližih saradnika. To su Sadamov polubrat Barzan Ibrahim, koji je bio na čelu tajne policije, Taha Jasin, potpredsjednik Revolucionarne komande BAAS partije, te partijski funcioneri u Dudžailu Abdulah i Mezar Ruveid, Ali Daeh i Mohamed Al- Ali. Sadamova vlast odgovorna je i za masovna ubistva Kurda nakon pobune osamdesetih godina i Šiita nakon ustanka 1991, te okupaciju Kuvajta i pogubljenje nekoliko uglednih iračkih porodica i pripadnika opozicije.
Suđenje će, nema sumnje, izazvati burne reakcije domaće javnosti. Prilikom Sadamovog pojavljivanja u sudu ljetos napao ga je neidentifikovani muškarac. Abdul Hak al-Hani, pravni savjetnika bivšeg iračkog vođe se prisjeća:
“Kada je bivši predsjednik ustao, jedan muškarac u sudnici ga je napao fizički. Sudije nisu intervenisale i to je uvreda za integritet svakog suda, jer se zna ko je taj pojedinac i sudije su morale narediti da se pritvori.”
Američki zvaničnici i iračke sudije tvrde da takvog incidenta nije bilo. Kada za šest sedmica proces počne, stupiće na snagu izuzetne mjere bezbjednosti za optuženog, ali i oko zgrade Specijalnog suda, kako bi se spriječili mogući napadi pobunjenika. Neki od njih su još odani bivšem vođi, a neki samoproglašeni nacionalisti, gerilskim operacijama žele da primoraju američke snage na povlačenje iz Iraka.
