* * * * *
Hrvatska i Bosna i Hercegovina parafirale su u Zagrebu Sporazum o dvojnom državljanstvu, dok će Ugovor o imovinsko-pravnim odnosima biti parafiran na jesen u Sarajevu.
Sporazum su, nakon službenih razgovora predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Adnana Terzića i predsjednika hrvatske Vlade Ive Sanadera, parafirali ministar civilnih poslova BiH Safet Halilović i hrvatski ministar unutrašnjih poslova Ivica Kirin.
Terzić je objasnio da do parafiranja Sporazuma o imovinsko-pravnim odnosima nije došlo „zbog drugačijih pogleda o sadržaju tog ugovora u Republici Srpskoj“.
On je najavio da će Sporazum biti usaglašen i parafiran na jesen, za vrijeme posjete hrvatskog premijera Sanadera Sarajevu.
* * * * *
Po završetku procesa re-registracije raseljenih osoba u Bosni i Hercegovini 31. marta ove godine, odgovarajući kantonalni organi u Federaciji BiH i uredi Ministarstva za izbjeglice i raseljena lica u Republici Srpskoj započeli su proces revizije statusa raseljenih osoba.
UNHCR očekuje završetak ovog procesa do 31. decembra ove godine kada će prestati važiti svi kartoni raseljenih osoba izdati prije reregistracije.
Od velikog je značaja da raseljene osobe aktivno učestvuju u procesu revizije koja će regulirati njihov budući status. Stoga UNHCR želi ohrabriti sve raseljene osobe da pruže odgovarajuće informacije koje će omogućiti nadležnim organima da odrede njihov status i donesu ispravnu odluku.
UNHCR podsjeća raseljene osobe da imaju rok od 15 dana za ulaganje žalbe na negativno rješenje o statusu. Raseljene osobe kojima je potrebna pravna pomoć u vezi sa njihovim statusom trebaju se obratiti UNHCR-u ili organizaciji „Vaša prava“, navodi se u saopćenju UNHCR-a.
* * * * *
Banja Luka je uspješeno završila proces povrata imovine prijeratnim vlasnicima i postala 125. općina u Bosni i Hercegovini u kojoj je taj proces okončan.
Portparol banjalučkog ureda OSCE-a Radmila Trifković izjavila je tim povodom kako agencije za plansko provođenje imovinskih prava izražavaju zadovoljstvo što se ovaj grad pridružio spisku onih koji su implementaciju imovinskih zakona okončali, te dodala da je povrat stanova, kuća i druge imovine primjena važnog ljudskog prava i preduvjet koji direktno utiče na mogućnost slobodnog i održivog povrata prognanika.
Banjalučke vlasti uspjele su da omoguće povrat 16.300 stanova, kazala je Trifković na pres konferenciji.
Istakla je i da završetak provođenja imovinskih prava samo jedan korak ka potpunoj realizaciji Aneksa VII, Općeg okvirnog mirovnog sporazuma.
* * * * *
Tokom prošle sedmice u Sarajevu je zvanično potpisan ugovor između Udruženja „Vaša prava“ i Ambasade Savezne Republike Njemačke u BiH o doniranju 150.000 eura za podršku programu pružanja besplatne pravne pomoći u BiH koji implementira Udruženje „Vaša prava“. Donirana sredstva su stigla od Ministarstva vanjskih poslova SR Njemačke, koje je putem svoje ambasade u BiH, a u okviru aktivnosti Pakta za stabilnost Jugoistočne Evrope, prepoznalo potrebu da na ovakav način pomogne onima kojima je pomoć najpotrebnija.
Udruženje „Vaša prava“ je, na inicijativu i uz pomoć UNHCR-a, od 2004. godine registrirano kao domaća nevladina organizacija koja se bavi pružanjem besplatne pravne pomoći u Bosni i Hercegovini. U svojoj mreži ima 15 kancelarija širom zemlje, te broji skoro 80 uposlenih, od čega preko 60 pravnika. U 2004. godini Udruženje „Vaša prava“ pružilo je besplatnu pravnu pomoć za skoro 55. 000 korisnika u cijeloj Bosni i Hercegovini.
* * * * *
Nada Majinović, direktorica Kancelarije za pravnu pomoć Brčko Distrikta, govori o radu ove Kancelarije:
RSE: Kancelarija je osnovana u aprilu 2001. godine sa ciljem da pruži pravnu pomoć siromašnim građanima, odnosno onim koji nemaju novca da angažuju advokata. Na koji način se pruža ova pomoć?
MAJINOVIĆ: Kancelarije preduzima sve radnje, znači zastupa siromašne građane Brčko Distrikta pred osnovnim i apelacionim sudom, u krivičnim predmetima i parničnom postupku, vanparničnom, izvršnom, kao i drugim postupcima, sve do pravosnažnosti okončanja predmeta. Kancelarija preduzima sve radnje pred Javnim tužilaštvom i policijom Brčko Distrikta, a nezavisna je u svom radu od ostalih institucija u pravosuđu Brčko Distrikta. Zakonodavna reforma u Bosni i Hercegovini je otpočela sa reformom u pravosuđu Brčko Distrikta, tako što su tada doneseni novi zakoni – Zakon o krivičnom postupku, Zakon o parničnom postupku i Krivični zakon, kao i ostali zakoni. Zašto kažem da je zakonodavna reforma tada otpočela u Bosni i Hercegovini prvo od Brčko Distrikta, jer su u međuvremenu, i na nivou BiH i entiteta, donijeti zakoni kojima su poslužili kao uzori zakoni u Brčko Distriktu, a što se odnosi na Zakon o krivičnom i o parničnom postupku. O čemu se radi? Tada je prvi put na ovim prostorima ukinut istražni sudija i svu istragu provodi javno tužilaštvo, uveden je Sporazum o priznanju krivice, unakrsno direktno ispitivanje, kao i druge stvari koje su bitne u krivičnom, a nešto slično i u parničnom postupku. Ovo navodim zato što se s takvom novom koncepcijom ZKP-a Brčko Distrikta u aprilu mjesecu 2001. godine ukazala neophodna potreba za osnivanje ovakve Kancelarije. Novim pristupom sudu, istragom koju provodi tužilac, Sporazumom o priznanju krivice, istragom koju sada provodi odbrana, isto tako i tužilaštvo, neophodno je da siromašni građani, koji nemaju dovoljno novca da plate advokate da bi ih zastupali u ovim postupcima, mogu da se obrate Kancelariji za pravnu pomoć. Procedura obraćanja Kancelariji, procedura zastupanja siromašnih građana, izgleda ovako. Kada se osumnjičeno lice, ili kada je već potvrđena optužnica, pozove u tužilaštvo ili sud, tada mu se mora, u skladu sa ZKP-om, dati obavještenje da može da uzme advokata. Ukoliko se ne radi o obaveznoj odbrani, a nema novaca, tada se građanin izjasni da želi advokata, ali da nema para da plati privatnog. Tada se podnosi zahtjev predsjedniku osnovnog suda. Lice koje traži pomoć kancelarije mora da priloži sve podatke o svojoj materijalnoj situaciji, potvrdu o visini penzije, potvrdu da li je uživalac socijalne pomoći, iz Uprave prihoda potvrdu da li posjeduje imovinu i tako dalje. Kada predsjednik osnovnog suda provjeri sve podatke, za takvo lice donosi rješenje gdje se odredi da kancelarija zastupa građanina Brčko Distrikta.
RSE: Imate 12 pravnika, među njima je pet advokata i, naravno, prateće osoblje.
MAJINOVIĆ: I što je vrlo značajno, imamo zaposlena dva istražitelja, koji su jedna vrlo bitna karika u radu naših advokata, a pogotovo zastupanju stranaka.
RSE: Specifična je organizacija pravosuđa u Brčko Distriktu, jer je to jedini distrikt takve vrste u Bosni i Hercegovini. Možete li izdvojiti neke najočitije razlike?
MAJINOVIĆ: U Zakonu o krivičnom postupku u entitetima je predviđena odbrana po službenoj dužnosti, takozvana obavezna odbrana, a u parničnom postupku to nije predviđeno. Dok je u Brčko Distriktu već 2001. godine, znajući za ove nove promjene i izmjene Zakona o parničnom postupku, koji je vrlo restriktivan i gdje je također smanjena uloga suda koji više nema obavezu, niti mogućnost da po službenoj dužnosti za bilo koju stranku u postupku pribavlja dokaze, pa se time pokazala stvarno kao jedna vrlo neophodna potreba da siromašne građane, konkretno u Brčko Distriktu, također zastupa Kancelarija za pravnu pomoć, jer, kažem vam, po novom Zakonu o parničnom postupku je nemoguće da siromašne i neuke stranke sebe zastupaju na sudu. U tom smislu je i Zakon o parničnom postupku Brčko Distrikta predvidio mogućnost da u parničnom postupku stranku zastupa ova Kancelarija, i mogu vam reći, kako godine prolaze, sve se više u odnosu na početak rada, kada smo imali daleko više zastupanja u krivičnom postupku, pojavljuje potreba za zastupanjem siromašnih građana u parničnom postupku, jer po Zakonu o parničnom postupku Brčko Distrikta, ukoliko sudija u postupku na raspravi utvrdi da stranka ne može sama sebe da zastupa, znači neuka je, ne zna da pribavi dokaze, sud nema više pravo, niti smije da se stavlja na stranu jedne stranke. Sud istog momenta prekida raspravu i obrati se Kancelariji da se toj i toj stranci postavi advokat, uz proceduru koju provodi predsjednik suda.
RSE: Koje biste još aktivnosti Kancelarije za pravnu pomoć takođe mogli izdvojiti, a da koriste svim građanima?
MAJINOVIĆ: Jedan od vrlo značajnih poslova koje obavlja Kancelarija je dijeljenje usmenih zahtjeva svakodnevno svim građanima Brčko Distrikta. Mi smo se tako organizovali da je svakodnevno, od ponedjeljka do petka, uvijek jedan advokat – mi ga zovemo dežurni, a svaki dan je drugi advokat dežurni – u našoj prijemnoj kancelariji, gdje pružamo usmene savjete svim građanima Brčko Distrikta koji se obrate našoj Kancelariji. To nije vezano za materijalnu situaciju čovjeka koji dođe u dežurnu kancelariju, nego dajemo savjete svim ljudima koji osjete potrebu da nešto pitaju. Dajemo dosta savjeta koji su onako više psihološki, ali jako puno imamo građana Brčko Distrikta koji svakodnevno dolaze po usmene savjete o svim problemima koji ih muče. Vrlo često, kada dođe građanin da nešto pita, i mi mu, kao i svaki advokat, pružimo pravni savjet, ukoliko advokat smatra da toj stranci treba stručna pomoć, mi ga uputimo predsjedniku suda da ispita njegovu materijalnu situaciju i da vidi da li je potrebno da istu tu stranku zastupa Kancelarija. Znači svakodnevno imamo dežurnog advokata koji strankama pruža usmene savjete.
RSE: Kancelarija za pružanje besplatne pravne pomoći kao dio pravosudnog sistema u Brčko Distriktu je novina , što znači da nije bilo lako utemeljiti njen rad.
MAJINOVIĆ: Ja bih samo istakla da je početak rada Kancelarije bio težak u tom smislu što je trebalo krenuti od nule. A pogotovo imajući u vidu činjenicu da je ovakva Kancelarija prva u smislu organizacije i novog načina rada na prostorima bivše Jugoslavije, a i u Bosni i Hercegovini. Nekada su postojale kancelarije za pružanje pravne pomoći, međutim nisu obavljale tu vrstu posla. Mi građane zastupamo kao privatni advokati. Znači u svim postupcima ljudi su stručni, trude se da profesionalno rade svoj posao. Kako sam rekla, bilo je vrlo teško krenuti od nule i pokazati da Kancelarija može da pruži adekvatnu pravnu pomoć. Ja smatram, iz dosadašnjeg našeg iskustva, da su građani Brčko Distrikta zadovoljni našim radom. Mi smo i u dosadašnjem našem radu imali prilično uspjeha, u kvalitetu rada, u smislu oslobađajućih presuda, dobijenih parnica, povučenih optužnica od strane tužioca. Prema tome, u svakom pogledu se trudimo da opravdamo povjerenje građana Brčko Distrikta i, normalno, sredstva koja se izdvajaju za naš rad.
RSE: Možete li nam iznijeti neke statističke podatke koji govore o vašem radu?
MAJINOVIĆ: Od aprila 2001. godine do 15. jula, pošto smo radili jedan izvještaj za jednu međunarodnu grupu, Kancelarija za pravnu pomoć je zastupala 423 krivična predmeta, u parnici 484, u ostalim predmetima 736 i 102. Tako da smo do sada imali 1.745 predmeta u kojima smo zastupali siromašne građane. I za ovaj period od pola godine negdje 335. Znači imali smo ukupno 2.080 zastupanja za ove četiri i po godine. Usmenih savjeta od 2001. godine do 30. juna 2005. godine smo pružili ukupno 7.314. To su statistički podaci našeg rada i truda da što više pružimo pravne pomoći i kvalitetnije zastupamo naše građane. Samo još želim da istaknem da do sada nismo imali nijednu zvaničnu primjedbu na rad ove Kancelarije, u smislu da Kancelarija za pravnu pomoć „uzima“ stranke našim privatnim kolegama. Ja uvijek na sastancima kažem da treba biti oprezan, jer ljudi koji su privatni advokati imaju svoje obaveze prema državi, pa prema tome ne treba im ni uzimati posao ukoliko to nije potrebno. Ljudi koji imaju novac će rijetko doći u Kancelariju da traže da ih zastupamo, bez obzira što se mi stvarno trudimo da na što kvalitetniji i bolji način zastupamo građane Brčko Distrikta. Zato poručujem kolegama privatnim advokatima da im ovakve kancelarije nikada ne mogu biti konkurencija u smislu da im uzimaju posao. Ali predstavljaju jedan veliki napredak u zaštiti interesa siromašnih ljudi, svih siromašnih građana u Bosni i Hercegovini. A moramo imati u vidu našu situaciju, odnosno da je u državi Bosni i Hercegovini jako mnogo siromašnih građana, a svi imaju svoje potrebe da ostvaruju prava pred sudom u krivičnom ili u parničnom postupku.
RSE: Ja bih rekla da je sreća da postojite, jer zaista ljudi ne samo što nemaju novca, nego ne znaju ni odakle da krenu, ni kome da se žale, ni kako da sastave to što žele da kažu. Zaista je to ogromna pomoć, posebno za neuke, a naravno i za siromašne.
MAJINOVIĆ: Samo još da napomenem, mi se sad svi pozivamo na Evropsku konvenciju o zaštiti ljudskih prava i sloboda i stvarno imajući u vidu taj novi i krivični i parnični postupak i način procedure kako ljudi treba da se brane pred sudom, stvarno se ukazalo neophodnim da građani kroz postojanje ovakve Kancelarije treba da imaju jednak pristup sudu. Znači da svi imaju adekvatnu pravnu zaštitu, i oni koji imaju novaca i siromašni građani. Život ide dalje, ljudi moraju da ostvaruju svoja prava. Ova Kancelarija se stvarno trudi da što kvalitetnije radi, vrlo je bitno da ljudi budu zadovoljni, iako u postupku pred sudom uvijek neko mora biti nezadovoljna strana. Mislim da se za ovaj protekli period pokazalo da nam građani Brčko Distrikta vjeruju.
RSE: Gdje se nalazi Kancelarija?
MAJINOVIĆ: Mi smo na adresi Pravosuđa Brčko Distrikta. Pravosuđe Brčko Distrikta je smješteno u zgradama bivše kasarne i ima vrlo dobre uslove za rad, jer cjelokupno pravosuđe finansira međunarodna zajednica. Dobro smo opremljeni, imamo vrhunske uslove za rad. Znači nalazimo se u zgradama Pravosuđa, ispod ureda Tužilaštva. Po novom ZKP-u se nalazimo vrlo blizu, tužilac i Kancelarija, da možemo da sarađujemo u interesu naših stranaka.
* * * * *
U Brčkom je potpisano 40 ugovora za obnovu stambenog fonda u okviru zajedničkog projekta pod nazivom „Sutra“ u kojem učestvuju Evropska unija, Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP), te Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH. Na javnom konkursu je učestvovalo skoro hiljadu ljudi, a projekat je vrijedan više od 800 hiljada KM. Govori projekt menadžer UNDP-a Dinko Ristić:
„Pojekt ,Sutra‘, pored rekonstrukcije 40 kuća, podrazumijeva i komponente u infrastrukturi, znači sitni popravci, priključenje kuća na struju i vodu i eventualno neki infrastrukturni projekti u povratničkim naseljima. Pored toga obuhvata i mjere održivosti za tih 40 porodica. Razvojna agencija Brčko Distrikta je zadužena da osmisli ovu komponentu – ona će napraviti studiju o izvodljivosti povratka, odnosno mjera održivosti za povratnike – kao i komponentu izgradnje lokalnih kapaciteta, znači saradnje nevladinih organizacija sa Vladom Brčko Distrikta.“
Najsretniji su, naravno, oni čijim se mukama nazire kraj:
„Ja sam iz Brčkog, trenutno sam u Palanci. Dobivam kompletnu rekonstrukciju kuće – ključ u ruke – od UNDP-a.“
„Živim u jednoj šupi već treću godinu, sa sinom i sa ženom. Evo dočekao sam dan da mi naprave kuću. Hvala im.“
„Moja kuća je porušena 1992. godine. Živim sa četveročlanom obitelji u Austriji. Sada smo dobili donaciju u sklopu programa ,Sutra‘ – ključ u bravu. Zahvaljujem se.“
* * * * *
Savez za koordinaciju udruženja izbjeglih i raseljenih lica Republike Srpske nedavno je razmatrao problem Kotorsko, odnosno slučaj dodjele zemljišta koje je vlasništvo Bošnjaka. Đoko Pavlović, kaže:
„Taj problem se više ne može odgađati u nedogled. On treba da ima svoj kraj. Znači može se riješiti. Ili praviti kuće i ostati živjeti ili neka traže rješenje da ljudi nastave živjeti na neki drugi način.“
Istovremeno se traži ozbiljnije uključivanje predstavnika vlasti u problem Kotorskog, ističe Veljko Stevanović, predsjednik Saveza udruženja:
„Ako se vlasti Republike Srpske ne uključe da jednom za svagda riješe taj problem Kotorskog, da ljudi mogu nesmetano da žive, mi ćemo iz čitave Republike Srpske organizovano doći na protest i dići svoj glas.“
OSCE – Ured u Tuzli, predstavnici Mjesne zajednice Kozluk kod Zvornika i Osnovne škole „Petar Kočić“ u istom mjestu, ovog ljeta vode zajedničku akciju kako bi naredne školske godine djeca povratnici bili spremniji za školovanje u multietničkoj školi, da bi bili brojniji, i oni i njihovi nastavnici. Iz ureda OSCE-a u Tuzli govori Danica Pelemiš:
„Treba istaći da je uključivanje povratničke populacije u obrazovni sistem jedan od osnovnih preduslova održivog povratka. A sve škole u Bosni i Hercegovini trebaju biti otvorene za sve učenike i nastavnike, bez obzira na njihovu etničku pripadnost.“
Fadil Banjanović, predsjednik mjesne zajednice Kozluk:
„Ono što želimo akcentirati, to je da u ovoj narednoj školskoj godini (2005/2006) želimo vidjeti multietnički sastav prosvjetnog osoblja i želimo pozvati sve kadrove u oblasti prosvjete iz svih naroda da se jave na oglase i time povećaju multietničnost u samom prosvjetnom procesu. Pitanje upošljavanja prosvjetnih radnika iz reda bošnjačkog i drugog naroda u Kozluku se može riješiti samo ako dobijemo veći broj učenika. Mi danas imamo situaciju da iz Jusića i okolnih mjesta djeca pohađaju nastavu u Sapni i Kalesiji. Za nas je to jedan momenat veoma negativan i mi želimo da učenici pohađaju nastavu kao što su je uvijek pohađali, u Malešiću, u Kozluku i ovim područnim školama na području opštine Zvornik. Mi danas ne zastupamo tezu da nekog treba istjerati da bi neko došao da radi. Jednostavno, kroz povećanje broja radnih mjesta, kroz programe socijalnih i penzionih zbrinjavanja, vidimo mogućnost otvaranja novih radnih mjesta.“
* * * * *
Specijalna emisija Radija Slobodna Evropa posvećena je ostvarivanju prava izbjeglih i raseljenih, ali i svih drugih kojima su ugrožena temeljna ljudska prava. U ovoj emisiji na vaša pitanja odgovaraju predstavnici vlasti i nevladinog sektora, zatim međunarodnih organizacija u Bosni i Hercegovini, te drugi stručnjaci za oblast imovinskih i drugih ljudskih prava. Pisma s pitanjima pošaljite u našu sarajevsku redakciju, gdje se priprema ova emisija. Adresa je Fra Anđela Zvizdovića br. 1, Sarajevo. Na pismo naznačite: Radio Slobodna Evropa, za emisiju Neću tuđe, hoću svoje. Ukoliko je to za vas jednostavnije, možete pisati i na našu e-mail adresu: rfe.sa@bih.net.ba
Hrvatska i Bosna i Hercegovina parafirale su u Zagrebu Sporazum o dvojnom državljanstvu, dok će Ugovor o imovinsko-pravnim odnosima biti parafiran na jesen u Sarajevu.
Sporazum su, nakon službenih razgovora predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Adnana Terzića i predsjednika hrvatske Vlade Ive Sanadera, parafirali ministar civilnih poslova BiH Safet Halilović i hrvatski ministar unutrašnjih poslova Ivica Kirin.
Terzić je objasnio da do parafiranja Sporazuma o imovinsko-pravnim odnosima nije došlo „zbog drugačijih pogleda o sadržaju tog ugovora u Republici Srpskoj“.
On je najavio da će Sporazum biti usaglašen i parafiran na jesen, za vrijeme posjete hrvatskog premijera Sanadera Sarajevu.
* * * * *
Po završetku procesa re-registracije raseljenih osoba u Bosni i Hercegovini 31. marta ove godine, odgovarajući kantonalni organi u Federaciji BiH i uredi Ministarstva za izbjeglice i raseljena lica u Republici Srpskoj započeli su proces revizije statusa raseljenih osoba.
UNHCR očekuje završetak ovog procesa do 31. decembra ove godine kada će prestati važiti svi kartoni raseljenih osoba izdati prije reregistracije.
Od velikog je značaja da raseljene osobe aktivno učestvuju u procesu revizije koja će regulirati njihov budući status. Stoga UNHCR želi ohrabriti sve raseljene osobe da pruže odgovarajuće informacije koje će omogućiti nadležnim organima da odrede njihov status i donesu ispravnu odluku.
UNHCR podsjeća raseljene osobe da imaju rok od 15 dana za ulaganje žalbe na negativno rješenje o statusu. Raseljene osobe kojima je potrebna pravna pomoć u vezi sa njihovim statusom trebaju se obratiti UNHCR-u ili organizaciji „Vaša prava“, navodi se u saopćenju UNHCR-a.
* * * * *
Banja Luka je uspješeno završila proces povrata imovine prijeratnim vlasnicima i postala 125. općina u Bosni i Hercegovini u kojoj je taj proces okončan.
Portparol banjalučkog ureda OSCE-a Radmila Trifković izjavila je tim povodom kako agencije za plansko provođenje imovinskih prava izražavaju zadovoljstvo što se ovaj grad pridružio spisku onih koji su implementaciju imovinskih zakona okončali, te dodala da je povrat stanova, kuća i druge imovine primjena važnog ljudskog prava i preduvjet koji direktno utiče na mogućnost slobodnog i održivog povrata prognanika.
Banjalučke vlasti uspjele su da omoguće povrat 16.300 stanova, kazala je Trifković na pres konferenciji.
Istakla je i da završetak provođenja imovinskih prava samo jedan korak ka potpunoj realizaciji Aneksa VII, Općeg okvirnog mirovnog sporazuma.
* * * * *
Tokom prošle sedmice u Sarajevu je zvanično potpisan ugovor između Udruženja „Vaša prava“ i Ambasade Savezne Republike Njemačke u BiH o doniranju 150.000 eura za podršku programu pružanja besplatne pravne pomoći u BiH koji implementira Udruženje „Vaša prava“. Donirana sredstva su stigla od Ministarstva vanjskih poslova SR Njemačke, koje je putem svoje ambasade u BiH, a u okviru aktivnosti Pakta za stabilnost Jugoistočne Evrope, prepoznalo potrebu da na ovakav način pomogne onima kojima je pomoć najpotrebnija.
Udruženje „Vaša prava“ je, na inicijativu i uz pomoć UNHCR-a, od 2004. godine registrirano kao domaća nevladina organizacija koja se bavi pružanjem besplatne pravne pomoći u Bosni i Hercegovini. U svojoj mreži ima 15 kancelarija širom zemlje, te broji skoro 80 uposlenih, od čega preko 60 pravnika. U 2004. godini Udruženje „Vaša prava“ pružilo je besplatnu pravnu pomoć za skoro 55. 000 korisnika u cijeloj Bosni i Hercegovini.
* * * * *
Nada Majinović, direktorica Kancelarije za pravnu pomoć Brčko Distrikta, govori o radu ove Kancelarije:
RSE: Kancelarija je osnovana u aprilu 2001. godine sa ciljem da pruži pravnu pomoć siromašnim građanima, odnosno onim koji nemaju novca da angažuju advokata. Na koji način se pruža ova pomoć?
MAJINOVIĆ: Kancelarije preduzima sve radnje, znači zastupa siromašne građane Brčko Distrikta pred osnovnim i apelacionim sudom, u krivičnim predmetima i parničnom postupku, vanparničnom, izvršnom, kao i drugim postupcima, sve do pravosnažnosti okončanja predmeta. Kancelarija preduzima sve radnje pred Javnim tužilaštvom i policijom Brčko Distrikta, a nezavisna je u svom radu od ostalih institucija u pravosuđu Brčko Distrikta. Zakonodavna reforma u Bosni i Hercegovini je otpočela sa reformom u pravosuđu Brčko Distrikta, tako što su tada doneseni novi zakoni – Zakon o krivičnom postupku, Zakon o parničnom postupku i Krivični zakon, kao i ostali zakoni. Zašto kažem da je zakonodavna reforma tada otpočela u Bosni i Hercegovini prvo od Brčko Distrikta, jer su u međuvremenu, i na nivou BiH i entiteta, donijeti zakoni kojima su poslužili kao uzori zakoni u Brčko Distriktu, a što se odnosi na Zakon o krivičnom i o parničnom postupku. O čemu se radi? Tada je prvi put na ovim prostorima ukinut istražni sudija i svu istragu provodi javno tužilaštvo, uveden je Sporazum o priznanju krivice, unakrsno direktno ispitivanje, kao i druge stvari koje su bitne u krivičnom, a nešto slično i u parničnom postupku. Ovo navodim zato što se s takvom novom koncepcijom ZKP-a Brčko Distrikta u aprilu mjesecu 2001. godine ukazala neophodna potreba za osnivanje ovakve Kancelarije. Novim pristupom sudu, istragom koju provodi tužilac, Sporazumom o priznanju krivice, istragom koju sada provodi odbrana, isto tako i tužilaštvo, neophodno je da siromašni građani, koji nemaju dovoljno novca da plate advokate da bi ih zastupali u ovim postupcima, mogu da se obrate Kancelariji za pravnu pomoć. Procedura obraćanja Kancelariji, procedura zastupanja siromašnih građana, izgleda ovako. Kada se osumnjičeno lice, ili kada je već potvrđena optužnica, pozove u tužilaštvo ili sud, tada mu se mora, u skladu sa ZKP-om, dati obavještenje da može da uzme advokata. Ukoliko se ne radi o obaveznoj odbrani, a nema novaca, tada se građanin izjasni da želi advokata, ali da nema para da plati privatnog. Tada se podnosi zahtjev predsjedniku osnovnog suda. Lice koje traži pomoć kancelarije mora da priloži sve podatke o svojoj materijalnoj situaciji, potvrdu o visini penzije, potvrdu da li je uživalac socijalne pomoći, iz Uprave prihoda potvrdu da li posjeduje imovinu i tako dalje. Kada predsjednik osnovnog suda provjeri sve podatke, za takvo lice donosi rješenje gdje se odredi da kancelarija zastupa građanina Brčko Distrikta.
RSE: Imate 12 pravnika, među njima je pet advokata i, naravno, prateće osoblje.
MAJINOVIĆ: I što je vrlo značajno, imamo zaposlena dva istražitelja, koji su jedna vrlo bitna karika u radu naših advokata, a pogotovo zastupanju stranaka.
RSE: Specifična je organizacija pravosuđa u Brčko Distriktu, jer je to jedini distrikt takve vrste u Bosni i Hercegovini. Možete li izdvojiti neke najočitije razlike?
MAJINOVIĆ: U Zakonu o krivičnom postupku u entitetima je predviđena odbrana po službenoj dužnosti, takozvana obavezna odbrana, a u parničnom postupku to nije predviđeno. Dok je u Brčko Distriktu već 2001. godine, znajući za ove nove promjene i izmjene Zakona o parničnom postupku, koji je vrlo restriktivan i gdje je također smanjena uloga suda koji više nema obavezu, niti mogućnost da po službenoj dužnosti za bilo koju stranku u postupku pribavlja dokaze, pa se time pokazala stvarno kao jedna vrlo neophodna potreba da siromašne građane, konkretno u Brčko Distriktu, također zastupa Kancelarija za pravnu pomoć, jer, kažem vam, po novom Zakonu o parničnom postupku je nemoguće da siromašne i neuke stranke sebe zastupaju na sudu. U tom smislu je i Zakon o parničnom postupku Brčko Distrikta predvidio mogućnost da u parničnom postupku stranku zastupa ova Kancelarija, i mogu vam reći, kako godine prolaze, sve se više u odnosu na početak rada, kada smo imali daleko više zastupanja u krivičnom postupku, pojavljuje potreba za zastupanjem siromašnih građana u parničnom postupku, jer po Zakonu o parničnom postupku Brčko Distrikta, ukoliko sudija u postupku na raspravi utvrdi da stranka ne može sama sebe da zastupa, znači neuka je, ne zna da pribavi dokaze, sud nema više pravo, niti smije da se stavlja na stranu jedne stranke. Sud istog momenta prekida raspravu i obrati se Kancelariji da se toj i toj stranci postavi advokat, uz proceduru koju provodi predsjednik suda.
RSE: Koje biste još aktivnosti Kancelarije za pravnu pomoć takođe mogli izdvojiti, a da koriste svim građanima?
MAJINOVIĆ: Jedan od vrlo značajnih poslova koje obavlja Kancelarija je dijeljenje usmenih zahtjeva svakodnevno svim građanima Brčko Distrikta. Mi smo se tako organizovali da je svakodnevno, od ponedjeljka do petka, uvijek jedan advokat – mi ga zovemo dežurni, a svaki dan je drugi advokat dežurni – u našoj prijemnoj kancelariji, gdje pružamo usmene savjete svim građanima Brčko Distrikta koji se obrate našoj Kancelariji. To nije vezano za materijalnu situaciju čovjeka koji dođe u dežurnu kancelariju, nego dajemo savjete svim ljudima koji osjete potrebu da nešto pitaju. Dajemo dosta savjeta koji su onako više psihološki, ali jako puno imamo građana Brčko Distrikta koji svakodnevno dolaze po usmene savjete o svim problemima koji ih muče. Vrlo često, kada dođe građanin da nešto pita, i mi mu, kao i svaki advokat, pružimo pravni savjet, ukoliko advokat smatra da toj stranci treba stručna pomoć, mi ga uputimo predsjedniku suda da ispita njegovu materijalnu situaciju i da vidi da li je potrebno da istu tu stranku zastupa Kancelarija. Znači svakodnevno imamo dežurnog advokata koji strankama pruža usmene savjete.
RSE: Kancelarija za pružanje besplatne pravne pomoći kao dio pravosudnog sistema u Brčko Distriktu je novina , što znači da nije bilo lako utemeljiti njen rad.
MAJINOVIĆ: Ja bih samo istakla da je početak rada Kancelarije bio težak u tom smislu što je trebalo krenuti od nule. A pogotovo imajući u vidu činjenicu da je ovakva Kancelarija prva u smislu organizacije i novog načina rada na prostorima bivše Jugoslavije, a i u Bosni i Hercegovini. Nekada su postojale kancelarije za pružanje pravne pomoći, međutim nisu obavljale tu vrstu posla. Mi građane zastupamo kao privatni advokati. Znači u svim postupcima ljudi su stručni, trude se da profesionalno rade svoj posao. Kako sam rekla, bilo je vrlo teško krenuti od nule i pokazati da Kancelarija može da pruži adekvatnu pravnu pomoć. Ja smatram, iz dosadašnjeg našeg iskustva, da su građani Brčko Distrikta zadovoljni našim radom. Mi smo i u dosadašnjem našem radu imali prilično uspjeha, u kvalitetu rada, u smislu oslobađajućih presuda, dobijenih parnica, povučenih optužnica od strane tužioca. Prema tome, u svakom pogledu se trudimo da opravdamo povjerenje građana Brčko Distrikta i, normalno, sredstva koja se izdvajaju za naš rad.
RSE: Možete li nam iznijeti neke statističke podatke koji govore o vašem radu?
MAJINOVIĆ: Od aprila 2001. godine do 15. jula, pošto smo radili jedan izvještaj za jednu međunarodnu grupu, Kancelarija za pravnu pomoć je zastupala 423 krivična predmeta, u parnici 484, u ostalim predmetima 736 i 102. Tako da smo do sada imali 1.745 predmeta u kojima smo zastupali siromašne građane. I za ovaj period od pola godine negdje 335. Znači imali smo ukupno 2.080 zastupanja za ove četiri i po godine. Usmenih savjeta od 2001. godine do 30. juna 2005. godine smo pružili ukupno 7.314. To su statistički podaci našeg rada i truda da što više pružimo pravne pomoći i kvalitetnije zastupamo naše građane. Samo još želim da istaknem da do sada nismo imali nijednu zvaničnu primjedbu na rad ove Kancelarije, u smislu da Kancelarija za pravnu pomoć „uzima“ stranke našim privatnim kolegama. Ja uvijek na sastancima kažem da treba biti oprezan, jer ljudi koji su privatni advokati imaju svoje obaveze prema državi, pa prema tome ne treba im ni uzimati posao ukoliko to nije potrebno. Ljudi koji imaju novac će rijetko doći u Kancelariju da traže da ih zastupamo, bez obzira što se mi stvarno trudimo da na što kvalitetniji i bolji način zastupamo građane Brčko Distrikta. Zato poručujem kolegama privatnim advokatima da im ovakve kancelarije nikada ne mogu biti konkurencija u smislu da im uzimaju posao. Ali predstavljaju jedan veliki napredak u zaštiti interesa siromašnih ljudi, svih siromašnih građana u Bosni i Hercegovini. A moramo imati u vidu našu situaciju, odnosno da je u državi Bosni i Hercegovini jako mnogo siromašnih građana, a svi imaju svoje potrebe da ostvaruju prava pred sudom u krivičnom ili u parničnom postupku.
RSE: Ja bih rekla da je sreća da postojite, jer zaista ljudi ne samo što nemaju novca, nego ne znaju ni odakle da krenu, ni kome da se žale, ni kako da sastave to što žele da kažu. Zaista je to ogromna pomoć, posebno za neuke, a naravno i za siromašne.
MAJINOVIĆ: Samo još da napomenem, mi se sad svi pozivamo na Evropsku konvenciju o zaštiti ljudskih prava i sloboda i stvarno imajući u vidu taj novi i krivični i parnični postupak i način procedure kako ljudi treba da se brane pred sudom, stvarno se ukazalo neophodnim da građani kroz postojanje ovakve Kancelarije treba da imaju jednak pristup sudu. Znači da svi imaju adekvatnu pravnu zaštitu, i oni koji imaju novaca i siromašni građani. Život ide dalje, ljudi moraju da ostvaruju svoja prava. Ova Kancelarija se stvarno trudi da što kvalitetnije radi, vrlo je bitno da ljudi budu zadovoljni, iako u postupku pred sudom uvijek neko mora biti nezadovoljna strana. Mislim da se za ovaj protekli period pokazalo da nam građani Brčko Distrikta vjeruju.
RSE: Gdje se nalazi Kancelarija?
MAJINOVIĆ: Mi smo na adresi Pravosuđa Brčko Distrikta. Pravosuđe Brčko Distrikta je smješteno u zgradama bivše kasarne i ima vrlo dobre uslove za rad, jer cjelokupno pravosuđe finansira međunarodna zajednica. Dobro smo opremljeni, imamo vrhunske uslove za rad. Znači nalazimo se u zgradama Pravosuđa, ispod ureda Tužilaštva. Po novom ZKP-u se nalazimo vrlo blizu, tužilac i Kancelarija, da možemo da sarađujemo u interesu naših stranaka.
* * * * *
U Brčkom je potpisano 40 ugovora za obnovu stambenog fonda u okviru zajedničkog projekta pod nazivom „Sutra“ u kojem učestvuju Evropska unija, Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP), te Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH. Na javnom konkursu je učestvovalo skoro hiljadu ljudi, a projekat je vrijedan više od 800 hiljada KM. Govori projekt menadžer UNDP-a Dinko Ristić:
„Pojekt ,Sutra‘, pored rekonstrukcije 40 kuća, podrazumijeva i komponente u infrastrukturi, znači sitni popravci, priključenje kuća na struju i vodu i eventualno neki infrastrukturni projekti u povratničkim naseljima. Pored toga obuhvata i mjere održivosti za tih 40 porodica. Razvojna agencija Brčko Distrikta je zadužena da osmisli ovu komponentu – ona će napraviti studiju o izvodljivosti povratka, odnosno mjera održivosti za povratnike – kao i komponentu izgradnje lokalnih kapaciteta, znači saradnje nevladinih organizacija sa Vladom Brčko Distrikta.“
Najsretniji su, naravno, oni čijim se mukama nazire kraj:
„Ja sam iz Brčkog, trenutno sam u Palanci. Dobivam kompletnu rekonstrukciju kuće – ključ u ruke – od UNDP-a.“
„Živim u jednoj šupi već treću godinu, sa sinom i sa ženom. Evo dočekao sam dan da mi naprave kuću. Hvala im.“
„Moja kuća je porušena 1992. godine. Živim sa četveročlanom obitelji u Austriji. Sada smo dobili donaciju u sklopu programa ,Sutra‘ – ključ u bravu. Zahvaljujem se.“
* * * * *
Savez za koordinaciju udruženja izbjeglih i raseljenih lica Republike Srpske nedavno je razmatrao problem Kotorsko, odnosno slučaj dodjele zemljišta koje je vlasništvo Bošnjaka. Đoko Pavlović, kaže:
„Taj problem se više ne može odgađati u nedogled. On treba da ima svoj kraj. Znači može se riješiti. Ili praviti kuće i ostati živjeti ili neka traže rješenje da ljudi nastave živjeti na neki drugi način.“
Istovremeno se traži ozbiljnije uključivanje predstavnika vlasti u problem Kotorskog, ističe Veljko Stevanović, predsjednik Saveza udruženja:
„Ako se vlasti Republike Srpske ne uključe da jednom za svagda riješe taj problem Kotorskog, da ljudi mogu nesmetano da žive, mi ćemo iz čitave Republike Srpske organizovano doći na protest i dići svoj glas.“
OSCE – Ured u Tuzli, predstavnici Mjesne zajednice Kozluk kod Zvornika i Osnovne škole „Petar Kočić“ u istom mjestu, ovog ljeta vode zajedničku akciju kako bi naredne školske godine djeca povratnici bili spremniji za školovanje u multietničkoj školi, da bi bili brojniji, i oni i njihovi nastavnici. Iz ureda OSCE-a u Tuzli govori Danica Pelemiš:
„Treba istaći da je uključivanje povratničke populacije u obrazovni sistem jedan od osnovnih preduslova održivog povratka. A sve škole u Bosni i Hercegovini trebaju biti otvorene za sve učenike i nastavnike, bez obzira na njihovu etničku pripadnost.“
Fadil Banjanović, predsjednik mjesne zajednice Kozluk:
„Ono što želimo akcentirati, to je da u ovoj narednoj školskoj godini (2005/2006) želimo vidjeti multietnički sastav prosvjetnog osoblja i želimo pozvati sve kadrove u oblasti prosvjete iz svih naroda da se jave na oglase i time povećaju multietničnost u samom prosvjetnom procesu. Pitanje upošljavanja prosvjetnih radnika iz reda bošnjačkog i drugog naroda u Kozluku se može riješiti samo ako dobijemo veći broj učenika. Mi danas imamo situaciju da iz Jusića i okolnih mjesta djeca pohađaju nastavu u Sapni i Kalesiji. Za nas je to jedan momenat veoma negativan i mi želimo da učenici pohađaju nastavu kao što su je uvijek pohađali, u Malešiću, u Kozluku i ovim područnim školama na području opštine Zvornik. Mi danas ne zastupamo tezu da nekog treba istjerati da bi neko došao da radi. Jednostavno, kroz povećanje broja radnih mjesta, kroz programe socijalnih i penzionih zbrinjavanja, vidimo mogućnost otvaranja novih radnih mjesta.“
* * * * *
Specijalna emisija Radija Slobodna Evropa posvećena je ostvarivanju prava izbjeglih i raseljenih, ali i svih drugih kojima su ugrožena temeljna ljudska prava. U ovoj emisiji na vaša pitanja odgovaraju predstavnici vlasti i nevladinog sektora, zatim međunarodnih organizacija u Bosni i Hercegovini, te drugi stručnjaci za oblast imovinskih i drugih ljudskih prava. Pisma s pitanjima pošaljite u našu sarajevsku redakciju, gdje se priprema ova emisija. Adresa je Fra Anđela Zvizdovića br. 1, Sarajevo. Na pismo naznačite: Radio Slobodna Evropa, za emisiju Neću tuđe, hoću svoje. Ukoliko je to za vas jednostavnije, možete pisati i na našu e-mail adresu: rfe.sa@bih.net.ba