Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Adnan Terzić potvrdio je da će danas u Zagrebu sa hrvatskim premijerom Ivom Sanaderom parafirati Nacrt ugovora o dvojnom državljanstvu, ali ne i Nacrt ugovora o uređenju imovinsko-pravnih odnosa.
Bh. delegacija u pregovorima za uređenje imovinsko-pravnih odnosa sa Hrvatskom u Zagreb sinoć je, naime, poslala prijedlog za izmjene već dogovorenog ugovora o imovinsko-pravnim odnosima, koji bi danas trebali potpisati premijeri dvije države. Ovaj prijedlog upućen je nakon cjelodnevnog zasjedanja bh. tima, koji je djelimično prihvatio primjedbe Vlade Republike Srpske (RS) na nacrt ugovora.
Hrvatskoj su predložene izmjene: da ugovorom budu regulisani i svi imovinsko-pravni odnosi koji nisu uređeni Aneksom G Sporazuma o sukcesiji, da se vraća imovina oduzeta od 31. 12. 1990. nadalje, kao i da se građanima ostavi rok od godinu dana od stupanja na snagu ugovora da podnesu zahtjeve za nadoknadu za oduzeta vozila.
Iz kabineta predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Borislava Paravca bh. premijer Adnan Terzić sinoć je upozoren da ne potpisuje ugovore sa Hrvatskom, jer će Paravac u suprotnom pokrenuti pitanje zaštite vitalnog nacionalnog interesa i tako osporiti pravnu valjanost ugovora, koje bi Terzić potpisao.
Za vlasti RS u ugovoru o imovinsko-pravnim odnosima sporno je to što nisu uključena pitanja statusa i povrata imovine protjeranih Srba iz Hrvatske, koji danas žive u RS, a posebno pitanje pravne zaštite za imovinu zamijenjenu u legalnom postupku. Pomoćnik ministra civilnih poslova BiH Haris Bašić, ustvrdio je, međutim, kako se sve svodi na interese pojedinaca, koji raspolažu tuđom imovinom i protive se potpisivanju ugovora. To bi se moglo, kad su firme u pitanju, odnositi i na imovinu „Krajina Petrola“, koji je preuzeo ono što je prije rata bilo u vlasništvu hrvatske "Ine".
Kad je u pitanju nacrt ugovora o dvojnom državljanstvu, za Banjaluku je sporno jedino to što bi bio parafiran na dan obilježavanja deset godina od hrvatske vojne akcije „Oluja.“. Predsjednik RS Dragan Čavić saopštio je kako je najavljeno potpisivanje ugovora na dan obilježavanja „Oluje“ uvreda za srpski narod, s obzirom da su tada počinjeni ratni zločini i entičko čišćenje nad Srbima u Hrvatskoj.
Prema procjenama Agencije BiH za sukcesiju, vrijednost imovine BiH u Hrvatskoj iznosila je oko dvije i po milijarde konvertibilnih maraka, dok je hrvatska imovina u BiH bila vrijedna samo pola milijarde maraka.
*****
Mi smo sporazume pripremili i očekujemo da budu potpisani, rečeno nam je u krugovima bliskim vrhu hrvatske Vlade, povodom današnje posjete bosanskohercegovačkog premijera Terzića Zagrebu i najave potpisivanja sporazuma o dvojnom državljanstvu i o imovinsko-pravnim odnosima.
Na našu zamolbu da komentira prigovore što ih je Republika Srpska uputila na rješenja predviđena Sporazumom o imovinsko-pravnim odnosima, izvor iz hrvatske Vlade kazao nam je kako nema praksu komentirati unutarnje odnose u susjednoj zemlji.
Međutim, poznavatelji prilika u Zagrebu ne vjeruju da će sve proteći bez problema, odnosno, očekuju da će biti potpisan samo jedan sporazum, kaže u izjavi za Radio Slobodna Evropa novinarka „Jutarnjeg lista“ Snježana Pavić, koja već više od decenije prati odnose Zagreba i Sarajeva:
„Najvjerojatnije će, nakon deset godina iščekivanja, biti potpisan Sporazum o dvojnom državljanstvu, a ovaj drugi, Sporazum o imovinsko-pravnim odnosima, vjerojatno još važniji, neće biti potpisan.“
Kako prenose mediji, razlog mogućeg nepotpisivanja je odbijanje banjalučkih vlasti da vrate imovinu hrvatskih poduzeća u Republici Srpskoj, odnosno njihova spremnost da prepuste Zagrebu svu imovinu bosanskohercegovačkih poduzeća koja se nalazi u Hrvatskoj. To možda i nije pravi razlog, kaže kolegica Pavić:
„Međutim, ta problematika je ipak riješena već ranije, načelima potpisanog Sporazuma o sukcesiji, tako da oko imovine nema pogađanja. Pravi razlog bi mogao biti u višegodišnjem insistiranju vlasti Republike Srpske na povratu imovine Srba u Hrvatskoj, jer oni pokušavaju iskoristiti sve ove važne političke događaje, da bi insistirali na povratu stanarskih prava, odnosno da pokušaju ishoditi to da se pitanje stanarskih prava u Hrvatskoj riješi na isti način kao u BiH, gdje je ono svima vraćeno.“
Podsjetimo, za službeni Zagreb pitanje povrata stanarskih prava je tema koja je davno skinuta sa dnevnog reda, a nekadašnjim nositeljima stanarskog prava koji se žele vratiti u Hrvatsku, nudi se status zaštićenog najmoprimca, kupnja stana iz programa poticane stanogradnje ili dodjela građevnog zemljišta i građevnog materijala za individualnu izgradnju.
Terzić se, ipak, neće iz Zagreba u Sarajevo vratiti neobavljena posla, odnosno po očekivanjima kolegice Pavić, potpisivanjem Sporazuma o dvostrukom državljanstvu između Zagreba i Sarajeva, sa dnevnog reda bit će skinuto pitanje legitimnosti, odnosno nelegitimnosti dvojnog državljanstva i pitanje glasanja Hrvata iz Bosne i Hercegovine na izborima u Hrvatskoj:
„Ovaj sporazum ne donosi praktično ništa novo. On će samo regulirati dosadašnju praksu. Sporazum su dvije države dogovorile na isti način na koji je već ranije bio dogovoren sa vlastima Srbije i Crne Gore, dakle da će svaka država nastaviti dodjeljivati državljanstvo u skladu sa svojim unutrašnjim zakonima. Na isti način će biti regulirano i biračko pravo, a to je opet u skladu sa unutarnjim zakonodavstvom pojedine države.“
Bh. delegacija u pregovorima za uređenje imovinsko-pravnih odnosa sa Hrvatskom u Zagreb sinoć je, naime, poslala prijedlog za izmjene već dogovorenog ugovora o imovinsko-pravnim odnosima, koji bi danas trebali potpisati premijeri dvije države. Ovaj prijedlog upućen je nakon cjelodnevnog zasjedanja bh. tima, koji je djelimično prihvatio primjedbe Vlade Republike Srpske (RS) na nacrt ugovora.
Hrvatskoj su predložene izmjene: da ugovorom budu regulisani i svi imovinsko-pravni odnosi koji nisu uređeni Aneksom G Sporazuma o sukcesiji, da se vraća imovina oduzeta od 31. 12. 1990. nadalje, kao i da se građanima ostavi rok od godinu dana od stupanja na snagu ugovora da podnesu zahtjeve za nadoknadu za oduzeta vozila.
Iz kabineta predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Borislava Paravca bh. premijer Adnan Terzić sinoć je upozoren da ne potpisuje ugovore sa Hrvatskom, jer će Paravac u suprotnom pokrenuti pitanje zaštite vitalnog nacionalnog interesa i tako osporiti pravnu valjanost ugovora, koje bi Terzić potpisao.
Za vlasti RS u ugovoru o imovinsko-pravnim odnosima sporno je to što nisu uključena pitanja statusa i povrata imovine protjeranih Srba iz Hrvatske, koji danas žive u RS, a posebno pitanje pravne zaštite za imovinu zamijenjenu u legalnom postupku. Pomoćnik ministra civilnih poslova BiH Haris Bašić, ustvrdio je, međutim, kako se sve svodi na interese pojedinaca, koji raspolažu tuđom imovinom i protive se potpisivanju ugovora. To bi se moglo, kad su firme u pitanju, odnositi i na imovinu „Krajina Petrola“, koji je preuzeo ono što je prije rata bilo u vlasništvu hrvatske "Ine".
Kad je u pitanju nacrt ugovora o dvojnom državljanstvu, za Banjaluku je sporno jedino to što bi bio parafiran na dan obilježavanja deset godina od hrvatske vojne akcije „Oluja.“. Predsjednik RS Dragan Čavić saopštio je kako je najavljeno potpisivanje ugovora na dan obilježavanja „Oluje“ uvreda za srpski narod, s obzirom da su tada počinjeni ratni zločini i entičko čišćenje nad Srbima u Hrvatskoj.
Prema procjenama Agencije BiH za sukcesiju, vrijednost imovine BiH u Hrvatskoj iznosila je oko dvije i po milijarde konvertibilnih maraka, dok je hrvatska imovina u BiH bila vrijedna samo pola milijarde maraka.
*****
Mi smo sporazume pripremili i očekujemo da budu potpisani, rečeno nam je u krugovima bliskim vrhu hrvatske Vlade, povodom današnje posjete bosanskohercegovačkog premijera Terzića Zagrebu i najave potpisivanja sporazuma o dvojnom državljanstvu i o imovinsko-pravnim odnosima.
Na našu zamolbu da komentira prigovore što ih je Republika Srpska uputila na rješenja predviđena Sporazumom o imovinsko-pravnim odnosima, izvor iz hrvatske Vlade kazao nam je kako nema praksu komentirati unutarnje odnose u susjednoj zemlji.
Međutim, poznavatelji prilika u Zagrebu ne vjeruju da će sve proteći bez problema, odnosno, očekuju da će biti potpisan samo jedan sporazum, kaže u izjavi za Radio Slobodna Evropa novinarka „Jutarnjeg lista“ Snježana Pavić, koja već više od decenije prati odnose Zagreba i Sarajeva:
„Najvjerojatnije će, nakon deset godina iščekivanja, biti potpisan Sporazum o dvojnom državljanstvu, a ovaj drugi, Sporazum o imovinsko-pravnim odnosima, vjerojatno još važniji, neće biti potpisan.“
Kako prenose mediji, razlog mogućeg nepotpisivanja je odbijanje banjalučkih vlasti da vrate imovinu hrvatskih poduzeća u Republici Srpskoj, odnosno njihova spremnost da prepuste Zagrebu svu imovinu bosanskohercegovačkih poduzeća koja se nalazi u Hrvatskoj. To možda i nije pravi razlog, kaže kolegica Pavić:
„Međutim, ta problematika je ipak riješena već ranije, načelima potpisanog Sporazuma o sukcesiji, tako da oko imovine nema pogađanja. Pravi razlog bi mogao biti u višegodišnjem insistiranju vlasti Republike Srpske na povratu imovine Srba u Hrvatskoj, jer oni pokušavaju iskoristiti sve ove važne političke događaje, da bi insistirali na povratu stanarskih prava, odnosno da pokušaju ishoditi to da se pitanje stanarskih prava u Hrvatskoj riješi na isti način kao u BiH, gdje je ono svima vraćeno.“
Podsjetimo, za službeni Zagreb pitanje povrata stanarskih prava je tema koja je davno skinuta sa dnevnog reda, a nekadašnjim nositeljima stanarskog prava koji se žele vratiti u Hrvatsku, nudi se status zaštićenog najmoprimca, kupnja stana iz programa poticane stanogradnje ili dodjela građevnog zemljišta i građevnog materijala za individualnu izgradnju.
Terzić se, ipak, neće iz Zagreba u Sarajevo vratiti neobavljena posla, odnosno po očekivanjima kolegice Pavić, potpisivanjem Sporazuma o dvostrukom državljanstvu između Zagreba i Sarajeva, sa dnevnog reda bit će skinuto pitanje legitimnosti, odnosno nelegitimnosti dvojnog državljanstva i pitanje glasanja Hrvata iz Bosne i Hercegovine na izborima u Hrvatskoj:
„Ovaj sporazum ne donosi praktično ništa novo. On će samo regulirati dosadašnju praksu. Sporazum su dvije države dogovorile na isti način na koji je već ranije bio dogovoren sa vlastima Srbije i Crne Gore, dakle da će svaka država nastaviti dodjeljivati državljanstvo u skladu sa svojim unutrašnjim zakonima. Na isti način će biti regulirano i biračko pravo, a to je opet u skladu sa unutarnjim zakonodavstvom pojedine države.“
