Nekadašnji osječki župan, doktor Vladislav Bogdan, profesor na filozofskom fakultetu u Osijeku, koji je za svog mandata zahtijevao istragu o tim ubojstvima, kaže kako do sada nije bilo ozbiljnije političke volje da se zločini istraže. Bogdan dodaje da su mu se, dok je bio župan, javljale obitelji žrtava, ali i ljudi koji su znali o tim ubojstvima. On ih je, kaže, upućivao na službene istražne organe:
''Ono što sam ja tada mogao napraviti, ja sam jedino ljude upućivao da se jave nadležnim organima ili policiji ili Državnom odvjetništvu. Međutim, ti su ljudi redovno govorili da su bili već na policiji, pa su ih tamo izvrijeđali i rekli da oni napadaju naše najbolje ljude, znate već kako se to postupa. Ili oni jednostavno nemaju povjerenja u te institucije i ne žele tamo ići.''
Istrage uglavnom nisu ni pokretane ili, ako se u nekim slučajevima to i dogodilo, kaže Bogdan, nisu se micale sa mjesta. Svjedoci koji su se javili, kasnije su u strahu povlačili iskaze, jer, kaže Bogdan, teško je bilo očekivati da su oni spremni govoriti protiv onih koji su bili umiješani u ratne zločine, a još se nalaze na vlasti.s Voditelj osječkog Centra hrvatskog odbora za ljudska prava Jaroslav Pjesnik kaže kako su proteklih godina zaprimili dvadesetak dojava, vezanih za ubojstva civila u Osijeku. Sve su evidentirali i o tome obavijestili službene organe, no napretka nije bilo. Pjesnik vjeruje da bih novi podaci, do kojih se sada došlo zahvaljujući iskazu jednog ratnog svjedoka, mogli slučaj osječkih ratnih ubojstava pomaknuti sa mrtve točke:
''Za nas, koji se bavimo tim poslom godinama, nije bilo dvojbe oko toga da su to ratni zločini, počinjeni i na području grada Osijeka. Dobro je da je konačno nakon 10, 15 godina to isplivalo, a činjenica je jedna: da se Osijek ne može dalje razvijati dok ne riješi tu nesretnu zaostavštinu rata i agresije.''
Oči hrvatske javnosti sada su uprte u glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića, koji je najavio kako sada postoje izgledi da se slučaj ratnih zločina u Osijeku napokon rasplete.
''Ono što sam ja tada mogao napraviti, ja sam jedino ljude upućivao da se jave nadležnim organima ili policiji ili Državnom odvjetništvu. Međutim, ti su ljudi redovno govorili da su bili već na policiji, pa su ih tamo izvrijeđali i rekli da oni napadaju naše najbolje ljude, znate već kako se to postupa. Ili oni jednostavno nemaju povjerenja u te institucije i ne žele tamo ići.''
Istrage uglavnom nisu ni pokretane ili, ako se u nekim slučajevima to i dogodilo, kaže Bogdan, nisu se micale sa mjesta. Svjedoci koji su se javili, kasnije su u strahu povlačili iskaze, jer, kaže Bogdan, teško je bilo očekivati da su oni spremni govoriti protiv onih koji su bili umiješani u ratne zločine, a još se nalaze na vlasti.s Voditelj osječkog Centra hrvatskog odbora za ljudska prava Jaroslav Pjesnik kaže kako su proteklih godina zaprimili dvadesetak dojava, vezanih za ubojstva civila u Osijeku. Sve su evidentirali i o tome obavijestili službene organe, no napretka nije bilo. Pjesnik vjeruje da bih novi podaci, do kojih se sada došlo zahvaljujući iskazu jednog ratnog svjedoka, mogli slučaj osječkih ratnih ubojstava pomaknuti sa mrtve točke:
''Za nas, koji se bavimo tim poslom godinama, nije bilo dvojbe oko toga da su to ratni zločini, počinjeni i na području grada Osijeka. Dobro je da je konačno nakon 10, 15 godina to isplivalo, a činjenica je jedna: da se Osijek ne može dalje razvijati dok ne riješi tu nesretnu zaostavštinu rata i agresije.''
Oči hrvatske javnosti sada su uprte u glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića, koji je najavio kako sada postoje izgledi da se slučaj ratnih zločina u Osijeku napokon rasplete.
