Dvije su strane dogovorile uspostavu više zajedničkih komiteta, od kojih je posebno zanimljiv onaj zadužen za borbu protiv terorizma. Al Džafari i iranski predsjednik Mohamad Hatami objavili su kako neće dopustiti da Islam, religija mira i humanosti, bude zloupotrijebljen kao izgovor za nasilje. Hatami je izjavio kako je dužnost svih iračkih susjeda pomoći tu zemlju i objavio kako će Iran učiniti najviše što može, kako bi omogućio što bržu uspostavu sigurnosti i stabilnosti u regiji.
Konkretno, Teheran je najavio milijardu dolara dugoročnog kredita za obnovu Iraka, a dvije su strane dogovorile izgradnju naftovoda od Basre do Abadana. Iračke vlasti zatražile su od Irana da spriječi upade preko svog teritorija skupina povezanih s Al Kaidom u Irak i pružile puna jamstva za sigurnost iranskih hodočasnika koji žele posjetiti šitske hramove u Karbali i Nadžafu.
Važnost normalizacije odnosa dvaju donedavno ogorčenih suparnika, za naš program komentira Mahmud Utman, doskora ćlan Prijelazne iračke vlade:
"Posjet je važan jer su dvije zemlje imale ozbiljnih problema u prošlosti i dijele vrlo dugu granicu. Osim toga, Irak trenutno pati zbog nesigurnosti, nedostatka električne energije, vode i zbog drugih tehničkih problema, koji bi se dali riješiti uz pomoć Irana. Moguće je da Sjedinjene Države ne gledaju s naročitim oduševljenjem na jačanje ovih veza, ali ne čine ništa da ih spriječe. Amerika želi stabilizaciju prilika u Iraku i vjeruje da su odnosi dviju susjednih država u tom kontekstu vrlo važni i zato se ne miješa, iako želi odrediti granicu do koje bi u budućnosti trebala ići bliskost Bagdada i Teherana."
Bivši ministar u Prijelaznoj vladi Iraka također vjeruje da građani njegove zemlje s manje oduševljenja dočekuju normalizaciju odnosa s Iranom:
"Iračani su trentno zaokupljeni prečim stvarima. Eksplozijama, ubojstvima, nestašicom svega. Sve ostalo je od sekundarne važnosti. Irački suniti s rezervama gledaju na zbližavanje iračkih šita i Irana, jer sumnjaju da bi se to moglo negativno odraziti na njihov položaj. U cjelini gledano, reakcije u Iraku na ovo otopljenje veza mnogo su uzdržanije od onih u Iranu."
Konkretno, Teheran je najavio milijardu dolara dugoročnog kredita za obnovu Iraka, a dvije su strane dogovorile izgradnju naftovoda od Basre do Abadana. Iračke vlasti zatražile su od Irana da spriječi upade preko svog teritorija skupina povezanih s Al Kaidom u Irak i pružile puna jamstva za sigurnost iranskih hodočasnika koji žele posjetiti šitske hramove u Karbali i Nadžafu.
Važnost normalizacije odnosa dvaju donedavno ogorčenih suparnika, za naš program komentira Mahmud Utman, doskora ćlan Prijelazne iračke vlade:
"Posjet je važan jer su dvije zemlje imale ozbiljnih problema u prošlosti i dijele vrlo dugu granicu. Osim toga, Irak trenutno pati zbog nesigurnosti, nedostatka električne energije, vode i zbog drugih tehničkih problema, koji bi se dali riješiti uz pomoć Irana. Moguće je da Sjedinjene Države ne gledaju s naročitim oduševljenjem na jačanje ovih veza, ali ne čine ništa da ih spriječe. Amerika želi stabilizaciju prilika u Iraku i vjeruje da su odnosi dviju susjednih država u tom kontekstu vrlo važni i zato se ne miješa, iako želi odrediti granicu do koje bi u budućnosti trebala ići bliskost Bagdada i Teherana."
Bivši ministar u Prijelaznoj vladi Iraka također vjeruje da građani njegove zemlje s manje oduševljenja dočekuju normalizaciju odnosa s Iranom:
"Iračani su trentno zaokupljeni prečim stvarima. Eksplozijama, ubojstvima, nestašicom svega. Sve ostalo je od sekundarne važnosti. Irački suniti s rezervama gledaju na zbližavanje iračkih šita i Irana, jer sumnjaju da bi se to moglo negativno odraziti na njihov položaj. U cjelini gledano, reakcije u Iraku na ovo otopljenje veza mnogo su uzdržanije od onih u Iranu."
