Da li su prošlotjedni bombaški napadi približili stajalište Evropljana i Amerikanaca o tome kako se suprostaviti terorizmu? Eksperti ističu: i da i ne. Naime, Evropa je spremna prihvatiti oštrije mjere, poput američkih, koje bi policiji dale veće ovlasti u hapšenju osumnjičenih za terorizam i koje bi učvrstile nacionalne granice. Ipak, evropske vlade u najvećem broju ne dijele američko uvjerenje da se borba protiv terorizma treba voditi vojnim sredstvima. Bush, kao središnje odrednice rata protiv terorizma, vidi obaranje totalitarnih režima i širenje demokracije u muslimanskom svijetu, dok Evropljani borbu protiv terorizma vide u drugačijem svijetlu, ističe Jean Pierre Darnis iz Rimskog instituta za međunarodne odnose:
"Napadi u Londonu nisu isprovocirali reakciju u Evropi o tome da je rat u Iraku bio ispravan. Ovdje je mišljenje da je upravo taj rat pojačao terorističke prijetnje, a u samom Iraku situacija je danas daleko složenija. Takva je situacija za Evropu opasnija nego li je bilo prija rata.“
Magnus Ranstrop, stručnjak na Sveučilištu St. Andrews u Britaniji pojašnjava:
"Poslije napada poput ovih u Londonu, u javnosti se pojavljuju različita stajališta, pa i ona da su sada američki koalicijski partneri sve ranjiviji na terorističke prijetnje. Ovo možda neće imati veći efekt na Veliku Britaniju, ali u Italiji su sve otvorenije rasprave o tome koliko će oni još dugo podržavati američku politiku".
Darnis, koji je stručnjak za obrambena pitanja, podsjeća da Evropa ima dugogodišnje iskustvo u borbi protiv različitih oblika terorizma, bilo da se radi o Irskoj republikanskoj armiji, Baskijskim separatistima u Španjolskoj ili lijevom ekstermističkim radikalnim skupinama u Italiji.
Ipak, posljednja istraživanja javnog mnijenja u Velikoj Britaniji pokazuju da je čak 90 posto građana spremno policiji dati veće ovlasti. Britanija je još jučer ponudila izmjene u zakonima koji omogućuju da se kontrolira upotreba telefona i interneta kako bi i to bilo u funkciji borbe protiv terorizma. Talijanska vlada predlaže parlamentu niz novih antiterorističkih zakona. Nakon prošlotjednih bombaških napada u Londonu, sva upozorenja da kršenje građanskih prava nikada nije omogućilo djelotvornu borbu protiv terorizma, padaju u drugi plan.
"Napadi u Londonu nisu isprovocirali reakciju u Evropi o tome da je rat u Iraku bio ispravan. Ovdje je mišljenje da je upravo taj rat pojačao terorističke prijetnje, a u samom Iraku situacija je danas daleko složenija. Takva je situacija za Evropu opasnija nego li je bilo prija rata.“
Magnus Ranstrop, stručnjak na Sveučilištu St. Andrews u Britaniji pojašnjava:
"Poslije napada poput ovih u Londonu, u javnosti se pojavljuju različita stajališta, pa i ona da su sada američki koalicijski partneri sve ranjiviji na terorističke prijetnje. Ovo možda neće imati veći efekt na Veliku Britaniju, ali u Italiji su sve otvorenije rasprave o tome koliko će oni još dugo podržavati američku politiku".
Darnis, koji je stručnjak za obrambena pitanja, podsjeća da Evropa ima dugogodišnje iskustvo u borbi protiv različitih oblika terorizma, bilo da se radi o Irskoj republikanskoj armiji, Baskijskim separatistima u Španjolskoj ili lijevom ekstermističkim radikalnim skupinama u Italiji.
Ipak, posljednja istraživanja javnog mnijenja u Velikoj Britaniji pokazuju da je čak 90 posto građana spremno policiji dati veće ovlasti. Britanija je još jučer ponudila izmjene u zakonima koji omogućuju da se kontrolira upotreba telefona i interneta kako bi i to bilo u funkciji borbe protiv terorizma. Talijanska vlada predlaže parlamentu niz novih antiterorističkih zakona. Nakon prošlotjednih bombaških napada u Londonu, sva upozorenja da kršenje građanskih prava nikada nije omogućilo djelotvornu borbu protiv terorizma, padaju u drugi plan.
