Dostupni linkovi

Osnovana asocijacija multietničkih gradova


Predstavnici šezdeset gradova i općina iz osam zemalja regije za prvog su predsjednika mreže izabrali predsjednika Evropskog pokreta Srbija Živorada Kovačevića. Ne radi se samo o još jednom projektu, kaže za Radio Slobodna Evropa predsjednik „Filije“, Asocijacije multietničkih gradova jugoistočne Evrope, Živorad Kovačević:

„To nije projekt koji je izmišljen i predložen nekome, nego nataloženo iskustvo u okviru Igmanske inicijative koja je stalno stimulirala tu saradnju između gradova, međutim to se proširilo preko okvira takozvanog dejtonskog trougla, što će reći Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije i Crne Gore, čak na osam zemalja. Počelo je vrlo skromno. Sada je to jedno šezdesetak gradova, koji su formirali trouglove ili krugove saradnje u raznim oblastima.“

Evo tih trokuta ili krugova: Osijek-Tuzla-Novi Sad, Srebrenica-Bajina Bašta, Mostar-Split-Kotor, Trebinje-Dubrovnik-Herceg Novi, Preševo-Kumanovo-Gnjilane, Kosovska Mitrovica, Sjenica-Novi Pazar-Prijepolje-Pljevlja, Zagreb-Beograd-Sarajevo. Ova mreža suradnje šezdeset gradova i općina jugoistoka Evrope još se po nečemu razlikuje, pojašnjava Aleksandar Popov, predsjednik novosadskog Centra za regionalizam i ko-predsjednik Igmanske inicijative za Srbiju i Crnu Goru:

„Ova konkretna aktivnost stvaranja asocijacija multietničkih gradova doprinosi tome da se pošalje jedna dobra poruka u svijet. I za razliku od onoga što svi pokušavaju da pokažu da ovdje ima puno negativne energije, da mi imamo puno tog neraščišćenog, da time treba da se bavimo, da se otvori jedna drugačija priča – evo vidite, ima ljudi, ima prostora, ima atmosfere da možemo i da surađujemo i da se drugačije razgovara. „

U posvemašnjoj centralizaciji u većini država regije lokalne vlasti ipak nisu nemoćne, kaže Popov:

„Lokalna vlast je ta koja na isti način može da djeluje na svoje centralne vlasti. Ovo je takozvana diplomatija gradova ili alternativna diplomatija. Stvar će biti u tome koliko mi budemo uporni da se nametnemo i da namećemo ove teme da one budu dežurne, a ne da se bavimo onim što bi zapravo željele neke političke grupacije u našim zemljama da drže kao dežurne teme da bi u jednom zavađenom prostoru što duže mogli da ostanu na vlasti. Ovo je priča građana, građani imaju malo drukčije interese nego što su njihovi i oni sad moraju malo da osluhnu šta građani misle i šta mi mislimo, a ne mi stalno da idemo njihovim tragom.“

Da ne zaboravimo, ciljevi „Filije“ su – razvoj lokalne demokracije i međuetničkih odnosa, zaštita ljudskih i manjinskih prava i prekogranična suradnja gradova i općina. Ovo je politika malih koraka, kaže za Radio Slobodna Evropa Zoran Pusić iz Građanskog odbora za ljudska prava i hrvatski ko-predsjednik Igmanske inicijative:

„Ja se ne bih zavaravao nekim velikim koracima. Uopće nemam dobro mišljenje o velikim koracima, ali imam dobro mišljenje o malim koracima u dobrom smjeru. I meni se čini da to upravo jeste to. Do sada se radilo o pomanjkanju volje i o nekoj vrsti straha od izlaženja ispred državne politike. Mi imamo jednu čudnu situaciju da regionalni centri koji su uvijek bili upućeni jedni na druge i koji su imali tradiciju suradnje, njihove uprave se boje surađivati. I imamo situaciju da je na vrhu države bolja suradnja nego tamo gdje bi ljudi trebali po prirodi stvari biti zainteresirani za tu suradnju.“

Jedan od šezdeset članova „Filije“ je i općina Srebrenica, koju je na zagrebačkom skupu zastupao načelnik za privredu i društvene djelatnosti u općinskoj upravi Senad Subašić:

„Srebrenica je skoro dvije godine uključena u taj projekat i ono za šta Srebrenica želi da dá svoj doprinos jeste da u svojoj sredini stvori određene preduslove i privredni rast, kako bi doprinijela da sa drugim općinama jugoistočne Evrope zajedno što stabilnije uđemo u evropske integracije.“
XS
SM
MD
LG