Predstavnici Igmanske inicijative uručili su predsednicima Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije i Crne Gore set od osam nacrta sporazuma između tri države. Ti sporazumi se, pored ostalog, odnose na pitanja uzajamnog priznavanja diploma, zapošljavanja ili reagovanja u slučaju elementarnih nepogoda.
Kopredsednik Inicijative Aleksandar Popov najavio da će 6. jula u Zagrebu biti osnovana mreža i asocijacija multietničkih gradova jugoistočne Evrope, koja bi trebalo da okupi oko 60 gradova regiona, a čiji je pokrovitelj Pakt stabilnosti za jugoistočnu Evropu. Jedan od predloga za koji će se založiti članovi Igmanske inicijative biće stvaranje slobodne zone trgovine koja ne bi bila zasnovana na bileteralnim ugovorima, već bi omogućila jedinstven ekonomski prostor koji bi obuhvatao Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu i Srbiju i Crnu Goru. Predsednik Evropskog pokreta u Srbiji Živorad Kovačević obrazlaže:
“Da budu nešto bliži odnosi ti, nego što su uopšte odnosi u regionu.”
Kopredsednik Igmanske inicijative iz Bosne i Hercegovine Mladen Pandurević kaže da treba istrajati na projektu slobodne zone trgovine bez obzira na eventualne prepreke.
“Nema ni u Srbiji, nema ni u Hrvatskoj, problemi su u Bosni i Hercegovini. Postoji to samo iz jednog razloga koji se tiče poljoprivrede i industrije koja je vezana uz preradu poljoprivrednih proizvoda. Prema tome, to uopšte nije nerealno. Ako se sječate naše sesije koja je bila druga ili treća u Zagrebu negde 99. godine ako se ja dobro sjećam, il’ 2000. godine, ali mi smo bili prvi ti koji su kroz zaključke prezentirali tu ideju, ta ideja je vrlo brzo prihvaćena i realizovana.”
Nakon što su u ponedeljak rad Igmanske inicijative svojim prisustvom i zajedničkom izjavom podupreli predsednici tri države, drugog dana zasedanja na račun političke spremnosti za normalizaciju, stigli su suzdržaniji tonovi. Doajen hrvatskog novinarstva Milan Gavrović upozorava da ne treba biti preveliki optimista jer na delu je singtagma, nije još vreme.
”U životu vrijema jeste za čuvare mržnje. I mi danas na javnoj sceni imamo kao opće mjesto nakon deset ili petnaest godina parole “Nije još vrijeme”. Faktički to znači imamo jednu novu generaciju mladih ljudi u medijima za koje opće mjesto hajmo rijeć mržnja. To je, nažalost, dosta, ovako ja bih rekao realna situacija koju mi danas imamo. E, sad, gledam šta može Igmanska inicijativa. Kad pogledate u praksi, kao da je rječ o sekti.”
Predstavnici 140 nevladinih organizacija okupljenih u Igmansku inicijativu, kao prvorazredan zadatak ističu edukaciju mladih ljudi u duhu tolerancije i poštovanja različitosti. Taj zadatak neće biti lak jer političke elite žele samo institucionalnu a ne i istinsku kulturnu razmenu, ubeđen je zagrebački dokumentarista Nenad Puhovski.
“Dozvolite da vam dam primere kojima sam se bavio juče i danas tokom boravka u Beogradu. Imao sam sastanak oko projekta jednog filma koji bi se bavio završetkom utakmice između Crvene zvezde i Dinama koja je, kao što znate, prekinuta prije 15 godina i nikad nije završena. Šta je bilo sa navijačima, gdje je u ratu ko završio, jedna vrlo zanimljiva priča koju nitko ni u Srbiji ni u Hrvatskoj ne želi da se ispriča. Drugi primjer, o generalu Trifunoviću koji je osuđen u sve tri zemlje u kojima je bio, u Sloveniji, u Hrvatskoj i u Srbiji, čovjek koji je po, između ostalog svjedočanstvu Radmila Ćatića, dakle političara hrvatskog, napravio sve da Varaždin ne bude razoren, a svejedno je za izdaju i za ratni zločin osuđen i u Sloveniji, i u Srbiji, i u Hrvatskoj. Niti jedno ministarstvo kulture ne želi da ... Sad sam dobio kopiju filma o ubojstvu Đinđića za kojeg nema šanse da bilo ko u Hrvatskoj kaže da nam se dokumentarni film obori. Dakle postoji očigledno tržište. Ono međutim ta suradnja neće biti prava suradnja zbog toga što će niz tema i niz autora iz te suradnje biti isključeno, te teme i ti autori neće biti prisutni za razgovor.”
Kopredsednik Inicijative Aleksandar Popov najavio da će 6. jula u Zagrebu biti osnovana mreža i asocijacija multietničkih gradova jugoistočne Evrope, koja bi trebalo da okupi oko 60 gradova regiona, a čiji je pokrovitelj Pakt stabilnosti za jugoistočnu Evropu. Jedan od predloga za koji će se založiti članovi Igmanske inicijative biće stvaranje slobodne zone trgovine koja ne bi bila zasnovana na bileteralnim ugovorima, već bi omogućila jedinstven ekonomski prostor koji bi obuhvatao Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu i Srbiju i Crnu Goru. Predsednik Evropskog pokreta u Srbiji Živorad Kovačević obrazlaže:
“Da budu nešto bliži odnosi ti, nego što su uopšte odnosi u regionu.”
Kopredsednik Igmanske inicijative iz Bosne i Hercegovine Mladen Pandurević kaže da treba istrajati na projektu slobodne zone trgovine bez obzira na eventualne prepreke.
“Nema ni u Srbiji, nema ni u Hrvatskoj, problemi su u Bosni i Hercegovini. Postoji to samo iz jednog razloga koji se tiče poljoprivrede i industrije koja je vezana uz preradu poljoprivrednih proizvoda. Prema tome, to uopšte nije nerealno. Ako se sječate naše sesije koja je bila druga ili treća u Zagrebu negde 99. godine ako se ja dobro sjećam, il’ 2000. godine, ali mi smo bili prvi ti koji su kroz zaključke prezentirali tu ideju, ta ideja je vrlo brzo prihvaćena i realizovana.”
Nakon što su u ponedeljak rad Igmanske inicijative svojim prisustvom i zajedničkom izjavom podupreli predsednici tri države, drugog dana zasedanja na račun političke spremnosti za normalizaciju, stigli su suzdržaniji tonovi. Doajen hrvatskog novinarstva Milan Gavrović upozorava da ne treba biti preveliki optimista jer na delu je singtagma, nije još vreme.
”U životu vrijema jeste za čuvare mržnje. I mi danas na javnoj sceni imamo kao opće mjesto nakon deset ili petnaest godina parole “Nije još vrijeme”. Faktički to znači imamo jednu novu generaciju mladih ljudi u medijima za koje opće mjesto hajmo rijeć mržnja. To je, nažalost, dosta, ovako ja bih rekao realna situacija koju mi danas imamo. E, sad, gledam šta može Igmanska inicijativa. Kad pogledate u praksi, kao da je rječ o sekti.”
Predstavnici 140 nevladinih organizacija okupljenih u Igmansku inicijativu, kao prvorazredan zadatak ističu edukaciju mladih ljudi u duhu tolerancije i poštovanja različitosti. Taj zadatak neće biti lak jer političke elite žele samo institucionalnu a ne i istinsku kulturnu razmenu, ubeđen je zagrebački dokumentarista Nenad Puhovski.
“Dozvolite da vam dam primere kojima sam se bavio juče i danas tokom boravka u Beogradu. Imao sam sastanak oko projekta jednog filma koji bi se bavio završetkom utakmice između Crvene zvezde i Dinama koja je, kao što znate, prekinuta prije 15 godina i nikad nije završena. Šta je bilo sa navijačima, gdje je u ratu ko završio, jedna vrlo zanimljiva priča koju nitko ni u Srbiji ni u Hrvatskoj ne želi da se ispriča. Drugi primjer, o generalu Trifunoviću koji je osuđen u sve tri zemlje u kojima je bio, u Sloveniji, u Hrvatskoj i u Srbiji, čovjek koji je po, između ostalog svjedočanstvu Radmila Ćatića, dakle političara hrvatskog, napravio sve da Varaždin ne bude razoren, a svejedno je za izdaju i za ratni zločin osuđen i u Sloveniji, i u Srbiji, i u Hrvatskoj. Niti jedno ministarstvo kulture ne želi da ... Sad sam dobio kopiju filma o ubojstvu Đinđića za kojeg nema šanse da bilo ko u Hrvatskoj kaže da nam se dokumentarni film obori. Dakle postoji očigledno tržište. Ono međutim ta suradnja neće biti prava suradnja zbog toga što će niz tema i niz autora iz te suradnje biti isključeno, te teme i ti autori neće biti prisutni za razgovor.”
