Dostupni linkovi

Prividna srpsko-hrvatska ljubav


Nakon velikih simboličkih gesta hrvatskog premijera Ive Sanadera, srpsko - hrvatski odnosi u Hrvatskoj zapali su u popriličnu krizu, ocjenjuje član saborskog Odbora za ljudska prava Simo Rajić:

"Pa ja mislim da su oni, ukupno gledajući, zapali u jednu veliku krizu i da riječi segregacija, diskriminacija, getoizacija jesu teške riječi, ali, nažalost, ponašanja imaju neka obilježja koja vuku tomu."

Predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora Žarko Puhovski kaže da ne vjeruje da se događa getoizacija Srba:

"Ja sam uvjeren da se ne događa, ali se događa to da je jedno umjetno, prividno stanje mira i, rekao bih, gotovo pa srpsko-hrvatske ljubavi, narušeno realnim odnosima u kojima Srbi sad igraju, u nizu lokalnih zajednica, nezaobilaznu političku ulogu, i zbog toga su ovi idilični umjetni odnosi narušeni. Što s jedne strane nije dobro, jer je došlo do jasnih znakova protusrpske propagande, ali s druge strane je dobro utoliko ukoliko je ranije situacija bila umjetna i nerealna, tako da smo sad bliži realnosti."

Ta realnost, prema riječima Sime Rajića, upravo govori o segregaciji, osobito pri zapošljavanju i zastupljenosti Srba u državnim institucijama:

"Od policije, od uprave, od suda, od javnih poduzeća, od uopće natjecanja na bilo kojem natječaju za državne strukture i tako dalje, gleda se ime i prezime i samim tim se opada. A kad se ljudi javljaju na neke natječaje kod međunarodnih organizacija, koje su prisutne u Hrvatskoj i koje raspisuju natječaje, Srbi se primaju bez problema. Tako da su oni sada više zastupljeni u nekim predstavništvima kojekakvih firmi, nego nekim državnim organima. Što nije normalno.“

Aktualna vlast, prema njegovim riječima, propusta priliku da na civiliziranim europskim i građanskim opcijama uključi Srbe u društveni život Hrvatske:

"Lani je, navodno, od 60 i nešto sudaca, izabran jedan Srbin. A znamo isto tako sudbinu tih sudaca, koji su doživjeli čistke 1990. - 1991. godine i tako dalje i koliko su sudovi bili očišćeni. Sve to govori da to nema smisla, da taj jaz više živi između deklarativnog i onog stvarnog i to se mora prekinuti i ti odnosi moraju ući u jednu zreliju fazu.“

Predsjednik Samostalne demokratske srpske stranke Vojislav Stanimirović:

"U etnički mešanim sredinama se pokušava uraditi politička segregacija Srba."

Za takvu segregaciju, predsjednik Srpske narodne stranke Milan Đukić optužuje i svoje političke rivale iz SDSS-a, uz tvrdnju da vode krivu politiku:

"Da se riješi pitanje i status položaja Srba u Republici Hrvatskoj. A on se rješava samo kroz izgradnju građanske države. Jer, ova politika provodi čistu segregaciju nad Srbima u Republici Hrvatskoj."

Predsjednik Građanskog odbora za ljudska prava Zoran Pusić dijeli mišljenje onih koji tvrde da getoizaciji Srba u Hrvatskoj pridonose i sami Srbi, točnije Samostalna demokratska srpska stranka, stavljajući naglasak na nacionalni predznak, pa se tako, prema Pusćevim riječima, Milorad Pupovac:

"Dao gurnuti, iako vjerojatno u najboljim namjerama, da nešto pomogne, u isto neku vrstu getoizacije. To jest da ima stranku koja zastupa prije svega jednu etničku skupinu."

Predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora dr Zarko Puhovski:

"Po mojem sudu je stvar u tomu da SDSS mora u nekim aspektima svoje i strategije i taktike djelovati naprosto kao sindikat Srba u Hrvatskoj i tu se onda ne može na drugi način postavljati problem nego sa stajališta interesa te manjine. Drugo je pitanje može li se svaka konkretna akcija SDSS-a smatrati opravdanom, ali meni se u načelu čini njihova strategija u ovom trenutku, dok su sve druge stranke u osnovi stranke sa hrvatskim predznakom, jedinom mogućom, jer priča o građanskoj opciji u vrijeme kada se sve stranke zovu ,h‘ ovako i ,h‘ onako, jednostavno bi za manjinu bila potpuno pogrešna, i to tako dugo dok to, naime, većina ne počne u jednom ozbiljnom broju prihvaćati, što još uvijek nije slučaj."
XS
SM
MD
LG