U Bosni i Hercegovini do 70 posto budžeta troše institucije na različitim nivoima, a odluke o svim bitnim pitanjima donose stranački lideri na neformalnim pregovorima i, uglavnom, po motelima i restoranima. Takav su primjer nedavni pregovori o reformi policije, održani iza zatvorenih vrata na planini Vlašić kod Travnika, te u rezidencijalnom objektu “Konak” u Sarajevu.
Dogovor o jedinstvenoj policiji nije postignut, a BiH se, umjesto na putu ka Evropskoj uniji, našla ponovo u vremenu politbiroa.
Predsjednik Liberalne demokratske stranke BiH, Lamija Tanović:
“Prave se stalno neke neformalne grupe koje mimo pravih institucija, izbornih institucija, rješavaju probleme, i onda su rezultati upravo takvi. Znate, rezultati su takvi da se ne mogu primijeniti.”
U posljednje vrijeme partijski moćnici, odnosno svojevrsne koordinacije stranačkih lidera, nalik na politbiroe iz vremena komunizma, sve više odlučuju o strateškim pitanjima, mimo parlamenata i vlada, ocjenjuje opozicija. Predsjednik Hrvatske seljačke stranke BiH, Marko Tadić:
“Čini mi se da taj proces intenzivira se u zadnje vrijeme i ja bih rekao da je najodgovornija osoba da se to dešava Visoki predstavnik. Mi znamo da je ta praksa bila sve do 2000. godine. Dolaskom Alijanse na vlast, ta praksa je prekinuta. Ona se oživljava dolaskom ponovo tri nacionalne stranke na političku scenu i nastavlja se, intenzivira se. I kako one duže ostaju na vlasti i kako se bliži mandat Visokog predstavnika, ovog, ta se praksa intenzivira.”
Zašto se bitne odluke ne donose u institucijama nije teško objasniti, kaže Nermin Nikšić, zastupnik Socijaldemokratskoj partije BiH u federalnom parlamentu:
“Jednostvano, jer se na taj način izbjegnu sva ona škakljiva pitanja, jer se na taj način pobjegne od javnosti i izbjegne da bi ona trgovina, koja je sad, isplivala na vidjelo. Ovo nije ništa drugo nego klasična trgovina, gdje jedino oni koji ostanu kao potkusurivanje su građani BiH, praktično gdje jedino gubi BiH.”
Liberali, također, navodi Lamija Tanović, smatraju kako ključnu ulogu u svemu ima Visoki predstavnik, Pedi Ešdaun:
“I kad Komisija za reformu policije, koja ima eksperte u svom sastavu, znači treba joj se vjerovati, kad oni donesu neki prijedlog, onda to odjednom OHR sve ponovo stavi u vreću, doda još neke dodatne modele i onda napravi jedan mistični sastanak, kakv je bio ovaj na Vlašiću. To se odjednom mistifikuje. Ja mislim da građni ove zemlje se silno iščuđavaju šta će nam ti Vlašići, Mrakovice, sve to šta se dešava mimo nas.”
Nermin Nikšić, SDP:
“Sadašnji odnos aktuelne vlasti prema predstavnicima međunarodne zajednice je sve više nego partnerski odnos. Šta znači to? To je jedan poslušničko - podanički odnos, gdje oni slijepo slušaju sve ono što dolazi od predstavnika međunarodne zajednice, pri čemu se ne libe nijednog trenutka da ne poštuju ni odluke najviših zakonodavnih organa vlasti ove države, kao što su Predstavnički dom Parlamenta Federacije, Dom naroda ili čak Predstavnički dom BiH.”
Sve to, kaže Marko Tadić, nimalo ne čudi:
“Zato što te tri stranke funkcioniraju po jednom obrascu da im je najprije interes stranke, dakle interes partije, zatim nacionalni interes, a sasvim na trećem mjestu, u zapećku, je interes građana, interes države BiH.”
Ukoliko se donošenje odluka bitnih za državu ne vrati u institucije, upozoravaju iz opozicije, Bosna i Hercegovina nikada neće dobiti demokratiju, kojoj se, kako tvrde u međunarodnoj zajednici, toliko trude da nauče ovdašnje političare.
Dogovor o jedinstvenoj policiji nije postignut, a BiH se, umjesto na putu ka Evropskoj uniji, našla ponovo u vremenu politbiroa.
Predsjednik Liberalne demokratske stranke BiH, Lamija Tanović:
“Prave se stalno neke neformalne grupe koje mimo pravih institucija, izbornih institucija, rješavaju probleme, i onda su rezultati upravo takvi. Znate, rezultati su takvi da se ne mogu primijeniti.”
U posljednje vrijeme partijski moćnici, odnosno svojevrsne koordinacije stranačkih lidera, nalik na politbiroe iz vremena komunizma, sve više odlučuju o strateškim pitanjima, mimo parlamenata i vlada, ocjenjuje opozicija. Predsjednik Hrvatske seljačke stranke BiH, Marko Tadić:
“Čini mi se da taj proces intenzivira se u zadnje vrijeme i ja bih rekao da je najodgovornija osoba da se to dešava Visoki predstavnik. Mi znamo da je ta praksa bila sve do 2000. godine. Dolaskom Alijanse na vlast, ta praksa je prekinuta. Ona se oživljava dolaskom ponovo tri nacionalne stranke na političku scenu i nastavlja se, intenzivira se. I kako one duže ostaju na vlasti i kako se bliži mandat Visokog predstavnika, ovog, ta se praksa intenzivira.”
Zašto se bitne odluke ne donose u institucijama nije teško objasniti, kaže Nermin Nikšić, zastupnik Socijaldemokratskoj partije BiH u federalnom parlamentu:
“Jednostvano, jer se na taj način izbjegnu sva ona škakljiva pitanja, jer se na taj način pobjegne od javnosti i izbjegne da bi ona trgovina, koja je sad, isplivala na vidjelo. Ovo nije ništa drugo nego klasična trgovina, gdje jedino oni koji ostanu kao potkusurivanje su građani BiH, praktično gdje jedino gubi BiH.”
Liberali, također, navodi Lamija Tanović, smatraju kako ključnu ulogu u svemu ima Visoki predstavnik, Pedi Ešdaun:
“I kad Komisija za reformu policije, koja ima eksperte u svom sastavu, znači treba joj se vjerovati, kad oni donesu neki prijedlog, onda to odjednom OHR sve ponovo stavi u vreću, doda još neke dodatne modele i onda napravi jedan mistični sastanak, kakv je bio ovaj na Vlašiću. To se odjednom mistifikuje. Ja mislim da građni ove zemlje se silno iščuđavaju šta će nam ti Vlašići, Mrakovice, sve to šta se dešava mimo nas.”
Nermin Nikšić, SDP:
“Sadašnji odnos aktuelne vlasti prema predstavnicima međunarodne zajednice je sve više nego partnerski odnos. Šta znači to? To je jedan poslušničko - podanički odnos, gdje oni slijepo slušaju sve ono što dolazi od predstavnika međunarodne zajednice, pri čemu se ne libe nijednog trenutka da ne poštuju ni odluke najviših zakonodavnih organa vlasti ove države, kao što su Predstavnički dom Parlamenta Federacije, Dom naroda ili čak Predstavnički dom BiH.”
Sve to, kaže Marko Tadić, nimalo ne čudi:
“Zato što te tri stranke funkcioniraju po jednom obrascu da im je najprije interes stranke, dakle interes partije, zatim nacionalni interes, a sasvim na trećem mjestu, u zapećku, je interes građana, interes države BiH.”
Ukoliko se donošenje odluka bitnih za državu ne vrati u institucije, upozoravaju iz opozicije, Bosna i Hercegovina nikada neće dobiti demokratiju, kojoj se, kako tvrde u međunarodnoj zajednici, toliko trude da nauče ovdašnje političare.
