Zvanični Brusselles je uzdrman. Kao da nije bilo dovoljno francusko odbijanje i Nizozemski se glasači, prema svim procjenama, spremaju sutra reći “ne” Evropskom ustavu. Paris je svojim susjedima, tvrde analitičari, poslao podršku, pa posljednja istraživanja javnog mnjenja kažu da će više od 65 posto Nizozemaca glasati protiv. “Otkud odjednom takav nagli zaokret kod utemeljivača evropskog projekta?”, pitanje je koje se postavlja nakon francuskog odlučnog i nizozemskog vjerovatnog “ne” Evropskom ustavu.
Nezavisni analitičar iz Amsterdama Maurice de Hond kaže:
"Nije u pitanju Evropski ustav. O njegovu sadržaju ljudi u suštini nemaju pojma, ne znaju šta tamo zapravo piše. Mnogo je više u pitanju suština evropskih integracija. Činjenica je da nismo imali referendum prije pet godina kad je uvođen Euro i ljudi su ljuti zbog toga. Zato sada glasaju protiv za ono što su htjeli prije pet godina".
Odbijanje Francuske i Nizozemske može izazvati zaustavljanje širenja Evropske unije na zemlje poput Turske i Ukrajine i otvoriti brojna pitanja o evrospkim integracijama, spoljnjoj i ekonomskoj politici Unije. Do sada su u Nizozemskoj, baš kao i u Francuskoj, najjače bile snage koje su podržavale Evropsku uniju, ali posljednjih je godina politička, ekonomska i socijalna nestabilnost izazvala osjećaj da Unija ne radi uvijek u skladu sa sopstvenim interesima. Nizozemci su ponosni na svoje liberalne zakone kojima su, naprimjer, liberalizirani prostitucija i konzumacija lakih droga.
Ineke Padt iz Amsterdama ima dojam da EU počinje prelaziti granice ranijeg image-a:
"Zakoni su u Holandiji drugačiji od ostalih evropskih zemalja - kod nas su dozvoljene droge, prostitucija, eutanazija. Ja sam uvjeren da duge zemlje ne razumiju naše ideje i ideale i zato smatram da bi bilo loše prihvatiti Evropski ustav.”
Jedan od zagovarača negativnog odgovora na referendumu, Geert Wilders vodi kampanju protiv jer se plaši eventualnog ulaska Turske u EU. Ta bi zemlja naime u zajednicu uvela brojnu muslimansku populaciju.
"Ukoliko Turska za deset ili 15 godina uđe u Evropsku uniju, biće to, sa 80 miliona stanovnika, najveća zemlja u zajednici koja će direktno I indirektno imati najveći utjecaj. Tada bi oni više odlučivali o nizozemskim zakonima nego mi sami."
Holandska vlada žestoko lobira za pozitivno glasanje, smtrajući da još uvijek nije sve izgubljeno. Holandski se referendum, naime, razlikuje od francuskog po tome što je neobavezujući i Parlament ima konačnu riječ o ratifikaciji. Svi, međutim, predviđaju da će parlamentarci poštivati mišljenje javnosti. No, činjenica da se, samo od nedjelje do danas, postotak negativnog odgovora popeo sa 55 na 60 posto, govori sama za sebe. Jedan britanski visokopozicionirani političar kaže da svako pametan vidi da je Evropski ustav već mrtav.
U međuvremenu, i u Švedskoj jačaju zahtjevi za narodno izjašnjavanje oko Ustava. Prema pisanju današnjih dnevnih listova, čak 65 posto Norvežana želi biti pitano, a samo 28 posto smatra da je dovoljno da o tome odluči Parlament.
Unatoč svemu, u Evropskoj komisiji smatraju da ni eventualno sutrašnje nizozemsko “ne” ne treba zaustaviti druge zemlje u pripremama za prihvatanje Ustava. Čak i da negativne odgovore daju samo dvije zemlje, to nije kraj problema, kaže za naš Radio Philip White iz londonskog Econimist-a.
Francusko je “ne” izazvalo konfuziju u evropskoj 25-orici. Stručnjaci predviđaju da će od referenduma odustati i Britanija i Poljska, i Češka. Najava budućih poteza vlada 25-torice mogla bi se u slobodnoj interpretaciji protumačiti i kao veliki strah, ne samo od daljnjeg širenja, nego i od već primljenjih zemalja bivšeg istočnog bloka.
Njemački demokršćani, koji će kako se očekuje u septembru doći na vlast, već su nagovijestili da će pokušati blokirati prijem Bugarske i Rumunije, za koje misle da nisu dovoljno spremne za članstvo.
Demokršćani se također protive prijemu Turske i nisu jedini u tome. Hrvatska, je blokirana zbog Ante Gotovine, a Bosna i Hercegovina, Srbija i Crna Gora, Makedonija i Albanija suočavaju se s rizikom da budu zaboravljene u priči o daljnjem širenju Unije.
Nezavisni analitičar iz Amsterdama Maurice de Hond kaže:
"Nije u pitanju Evropski ustav. O njegovu sadržaju ljudi u suštini nemaju pojma, ne znaju šta tamo zapravo piše. Mnogo je više u pitanju suština evropskih integracija. Činjenica je da nismo imali referendum prije pet godina kad je uvođen Euro i ljudi su ljuti zbog toga. Zato sada glasaju protiv za ono što su htjeli prije pet godina".
Odbijanje Francuske i Nizozemske može izazvati zaustavljanje širenja Evropske unije na zemlje poput Turske i Ukrajine i otvoriti brojna pitanja o evrospkim integracijama, spoljnjoj i ekonomskoj politici Unije. Do sada su u Nizozemskoj, baš kao i u Francuskoj, najjače bile snage koje su podržavale Evropsku uniju, ali posljednjih je godina politička, ekonomska i socijalna nestabilnost izazvala osjećaj da Unija ne radi uvijek u skladu sa sopstvenim interesima. Nizozemci su ponosni na svoje liberalne zakone kojima su, naprimjer, liberalizirani prostitucija i konzumacija lakih droga.
Ineke Padt iz Amsterdama ima dojam da EU počinje prelaziti granice ranijeg image-a:
"Zakoni su u Holandiji drugačiji od ostalih evropskih zemalja - kod nas su dozvoljene droge, prostitucija, eutanazija. Ja sam uvjeren da duge zemlje ne razumiju naše ideje i ideale i zato smatram da bi bilo loše prihvatiti Evropski ustav.”
Jedan od zagovarača negativnog odgovora na referendumu, Geert Wilders vodi kampanju protiv jer se plaši eventualnog ulaska Turske u EU. Ta bi zemlja naime u zajednicu uvela brojnu muslimansku populaciju.
"Ukoliko Turska za deset ili 15 godina uđe u Evropsku uniju, biće to, sa 80 miliona stanovnika, najveća zemlja u zajednici koja će direktno I indirektno imati najveći utjecaj. Tada bi oni više odlučivali o nizozemskim zakonima nego mi sami."
Holandska vlada žestoko lobira za pozitivno glasanje, smtrajući da još uvijek nije sve izgubljeno. Holandski se referendum, naime, razlikuje od francuskog po tome što je neobavezujući i Parlament ima konačnu riječ o ratifikaciji. Svi, međutim, predviđaju da će parlamentarci poštivati mišljenje javnosti. No, činjenica da se, samo od nedjelje do danas, postotak negativnog odgovora popeo sa 55 na 60 posto, govori sama za sebe. Jedan britanski visokopozicionirani političar kaže da svako pametan vidi da je Evropski ustav već mrtav.
U međuvremenu, i u Švedskoj jačaju zahtjevi za narodno izjašnjavanje oko Ustava. Prema pisanju današnjih dnevnih listova, čak 65 posto Norvežana želi biti pitano, a samo 28 posto smatra da je dovoljno da o tome odluči Parlament.
Unatoč svemu, u Evropskoj komisiji smatraju da ni eventualno sutrašnje nizozemsko “ne” ne treba zaustaviti druge zemlje u pripremama za prihvatanje Ustava. Čak i da negativne odgovore daju samo dvije zemlje, to nije kraj problema, kaže za naš Radio Philip White iz londonskog Econimist-a.
Francusko je “ne” izazvalo konfuziju u evropskoj 25-orici. Stručnjaci predviđaju da će od referenduma odustati i Britanija i Poljska, i Češka. Najava budućih poteza vlada 25-torice mogla bi se u slobodnoj interpretaciji protumačiti i kao veliki strah, ne samo od daljnjeg širenja, nego i od već primljenjih zemalja bivšeg istočnog bloka.
Njemački demokršćani, koji će kako se očekuje u septembru doći na vlast, već su nagovijestili da će pokušati blokirati prijem Bugarske i Rumunije, za koje misle da nisu dovoljno spremne za članstvo.
Demokršćani se također protive prijemu Turske i nisu jedini u tome. Hrvatska, je blokirana zbog Ante Gotovine, a Bosna i Hercegovina, Srbija i Crna Gora, Makedonija i Albanija suočavaju se s rizikom da budu zaboravljene u priči o daljnjem širenju Unije.
