Vlada RS-a, posebice Srpska demokratska stranka, koju je osnovao Radovan Karadžić, u potpunosti snose odgovornost za blokadu reforme policije u BiH, izjavio je Visoki predstavnik, Pedi Ešdaun, reagirajući na odluku Narodne skupštine RS-a da ne prihvati bilo koji model prema kojem bi policijska područja prelazila entitetsku granicu. Cijena za blokadu mora biti plaćena, kazao je Ešdaun:
“Ma kolika ta cijena bila za političare u narednim danima i tjednima, neka bude jasno da će najveću cijenu platiti ne političari već narod BiH, a posebno građani RS-a. Put u Europu ostaje blokiran za ovu zemlju. Liderima RS-a to izgleda nije bitno - oni imaju posao i službene putovnice. Oni su sretnici. Mogu slobodno putovati širom Europe za razliku od njihovih birača, koji satima stoje u redu za vizu, nemaju posao i koji su bez perspektive.”
Razočaranje odlukom Narodne skupštine RS-a ne kriju ni u sjedištu Europske unije. Kristina Galjak, glasnogovornica europskog povjerenika za vanjsku politiku i sigurnost Havijera Solane, kaže za Radio Slobodna Europa da je reforma policije ključno pitanje za početak pregovora o stabilizaciji i pridruživanju. Na naš upit da li RS sada može očekivati sankcije, Galjak odgovara:
“Ovo je pitanje koje se ne može riještiti sanakcijama. Bh. društvo, lideri BiH već snose određene posljedice, jer ne postoje bolji kontakti sa Europskom unijom. Predstavnici RS-a uskraćeni su za čvršće veze sa Europskom unijom jer ne dozvoljavaju reformu policije. Naš je stav da riječ ’sankcija’ nije riječ koja se koristi među partnerima, ali je jasno da je naše razočarenje veliko. Smatramo da se pitanje reforme policije može riješiti političkim sporazumom.”
Predstavnici nesrpskih stranaka koji participiraju u vlasti, kako RS-a tako i BiH, stava su da je krajnje vrijeme da Vlada RS-a i SDS plate cijenu blokade BiH na putu ka Europi. No, kolika bi ona mogla biti, u domenu je nagađanja. Šef Kluba Socijaldemokratska partija - Nova hrvatska inicijativa BiH u Narodnoj skupštini, Zekerijah Osmić:
“Biće sigurno negativnih posljedica za RS u smislu ulaganja, investicija, integracija, pa ako hoćete dalje - i u smislu odnosa u našoj okolini, okruženju, pa i u Evropi spram BiH.
Šef kluba Stranke demokratske akcije u Narodnoj skupštini RS-a, Tarik Sadović:
“Međunarodna zajednica treba nazadnu politiku i njene protagoniste kazniti, i to u rasponu od personalnih kazni do redukcije finansijske podrške budžetima i razvojnim programima. Ja lično preporučio bih da međunarodna zajednica Srbiji jasno kaže da neće dalje napredovati prema Evropi dok god RS bude kočničar reformi u BiH.”
Politički analitičar Tanja Topić stava je da je BiH već dovoljno kažnjena odlaganjem početka razgovora o stabilizaciji i pridruživanju. Topić ističe da je sve što je uradilo rukovodstvo SDS- a u posljednje vrijeme bio manevarski potez:
“Nastojanje SDS-a išlo je u pravcu uspostavljanja političkog konsenzusa. Da je reforma bila prihvaćena, za nju glasale i pozicija i opozicija, onda je logično da bi se ta vrsta odgovornosti podijelila na sve političke stranke, tako da ne bi bio SDS taj glavni krivac, recimo, u očima javnosti i obrnuto.”
Manevarski potezi vladajuće stranke u RS-u nisu okončani. Tomu ide u prilog i stav koji iznosi predsjednik Skupštine RS-a, Dušan Stojičić:
“Ne bih zaključke Narodne skupštine posmatrao na način da oni predstavljaju NE nastavku procesa reforme, ali ponavljam da želimo zaista da rješenja budu izraz kompromisa.”
Sličan stav ima i predsjednik Partije demokratskog progresa, Mladen Ivanić:
“U najkraćem mogućem roku institucije RS-a moraju izići sa stavom šta je prihvatljivo. Mislim da ne bi bilo dobro da ovo bude shvaćeno kao neko NE.”
Akademik Muhamed Filipović kaže da je riječ kompromis, o kojoj danas govore političari RS-a, samo fraza:
“Oni čvrsto stoje na stajalištu da RS mora sačuvati mogućnost da jednoga dana postane država za sebe i da se priključi Srbiji. I pokazalo se sad o od uglavnom svih, ne samo ekstremnih desničara ili karadžićevaca koje predvodi Čavić, nego svih drugih koji su ušli u ovu veliku srpsku antibosansku koaliciju. Ja mislim da oni vuku za nos nas sve.”
Narodna skupština RS-a usvojila je tri zaključka i to da je neprihvatljiv bilo koji model organizacije policije u BiH prema kojem bi policijske regije prelazile entitetsku crtu razgraničenja. Ponovljeno je opredjeljenje za reformu policijskih struktura u BiH u okviru ustava RS-a i BiH, te da se pregovori o reformi policije moraju nastaviti u okviru institucija RS-a i BiH.
“Ma kolika ta cijena bila za političare u narednim danima i tjednima, neka bude jasno da će najveću cijenu platiti ne političari već narod BiH, a posebno građani RS-a. Put u Europu ostaje blokiran za ovu zemlju. Liderima RS-a to izgleda nije bitno - oni imaju posao i službene putovnice. Oni su sretnici. Mogu slobodno putovati širom Europe za razliku od njihovih birača, koji satima stoje u redu za vizu, nemaju posao i koji su bez perspektive.”
Razočaranje odlukom Narodne skupštine RS-a ne kriju ni u sjedištu Europske unije. Kristina Galjak, glasnogovornica europskog povjerenika za vanjsku politiku i sigurnost Havijera Solane, kaže za Radio Slobodna Europa da je reforma policije ključno pitanje za početak pregovora o stabilizaciji i pridruživanju. Na naš upit da li RS sada može očekivati sankcije, Galjak odgovara:
“Ovo je pitanje koje se ne može riještiti sanakcijama. Bh. društvo, lideri BiH već snose određene posljedice, jer ne postoje bolji kontakti sa Europskom unijom. Predstavnici RS-a uskraćeni su za čvršće veze sa Europskom unijom jer ne dozvoljavaju reformu policije. Naš je stav da riječ ’sankcija’ nije riječ koja se koristi među partnerima, ali je jasno da je naše razočarenje veliko. Smatramo da se pitanje reforme policije može riješiti političkim sporazumom.”
Predstavnici nesrpskih stranaka koji participiraju u vlasti, kako RS-a tako i BiH, stava su da je krajnje vrijeme da Vlada RS-a i SDS plate cijenu blokade BiH na putu ka Europi. No, kolika bi ona mogla biti, u domenu je nagađanja. Šef Kluba Socijaldemokratska partija - Nova hrvatska inicijativa BiH u Narodnoj skupštini, Zekerijah Osmić:
“Biće sigurno negativnih posljedica za RS u smislu ulaganja, investicija, integracija, pa ako hoćete dalje - i u smislu odnosa u našoj okolini, okruženju, pa i u Evropi spram BiH.
Šef kluba Stranke demokratske akcije u Narodnoj skupštini RS-a, Tarik Sadović:
“Međunarodna zajednica treba nazadnu politiku i njene protagoniste kazniti, i to u rasponu od personalnih kazni do redukcije finansijske podrške budžetima i razvojnim programima. Ja lično preporučio bih da međunarodna zajednica Srbiji jasno kaže da neće dalje napredovati prema Evropi dok god RS bude kočničar reformi u BiH.”
Politički analitičar Tanja Topić stava je da je BiH već dovoljno kažnjena odlaganjem početka razgovora o stabilizaciji i pridruživanju. Topić ističe da je sve što je uradilo rukovodstvo SDS- a u posljednje vrijeme bio manevarski potez:
“Nastojanje SDS-a išlo je u pravcu uspostavljanja političkog konsenzusa. Da je reforma bila prihvaćena, za nju glasale i pozicija i opozicija, onda je logično da bi se ta vrsta odgovornosti podijelila na sve političke stranke, tako da ne bi bio SDS taj glavni krivac, recimo, u očima javnosti i obrnuto.”
Manevarski potezi vladajuće stranke u RS-u nisu okončani. Tomu ide u prilog i stav koji iznosi predsjednik Skupštine RS-a, Dušan Stojičić:
“Ne bih zaključke Narodne skupštine posmatrao na način da oni predstavljaju NE nastavku procesa reforme, ali ponavljam da želimo zaista da rješenja budu izraz kompromisa.”
Sličan stav ima i predsjednik Partije demokratskog progresa, Mladen Ivanić:
“U najkraćem mogućem roku institucije RS-a moraju izići sa stavom šta je prihvatljivo. Mislim da ne bi bilo dobro da ovo bude shvaćeno kao neko NE.”
Akademik Muhamed Filipović kaže da je riječ kompromis, o kojoj danas govore političari RS-a, samo fraza:
“Oni čvrsto stoje na stajalištu da RS mora sačuvati mogućnost da jednoga dana postane država za sebe i da se priključi Srbiji. I pokazalo se sad o od uglavnom svih, ne samo ekstremnih desničara ili karadžićevaca koje predvodi Čavić, nego svih drugih koji su ušli u ovu veliku srpsku antibosansku koaliciju. Ja mislim da oni vuku za nos nas sve.”
Narodna skupština RS-a usvojila je tri zaključka i to da je neprihvatljiv bilo koji model organizacije policije u BiH prema kojem bi policijske regije prelazile entitetsku crtu razgraničenja. Ponovljeno je opredjeljenje za reformu policijskih struktura u BiH u okviru ustava RS-a i BiH, te da se pregovori o reformi policije moraju nastaviti u okviru institucija RS-a i BiH.
