Hrvatski mediji još uvijek pate od predrasuda kad su manjine u pitanju, kaže profesorica sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti, Gordana Vilović:
''Mislim da smo sada malo zadovoljniji nego li smo bili deset godina ranije što se tiče promicanja manjinskih problema, prava i pitanja u hrvatskim medijima, ali još uvijek nije onako kako bi smo mi željeli. S jedne strane imamo jednu priličnu getoizaciju manjina u manjinskim medijima, a s druge strane imamo promicanje manjina na potpuno neprihvatljiv način i to upravo u negativističkom kontekstu.''
Profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu i savjetnik hrvatskog predsjednika Stipe Mesića, Siniša Tatalović, navodi izvjesnu dezorjentaciju hrvatskog tiska kad su u pitanju manjine:
''Danas su u Hrvatskoj rijetki tiskani mediji koji imaju osmišljenu uređivačku politiku u odnosu na nacionalne manjine. Šta bi to značilo? Značilo bi da su urednici svjesni značaja položaja nacionalnih manjina u jednom društvu za ukupni razvoj demokracije, da imaju novinare koji prate tu problematiku.''
Pri Hrvatskom novinarskom društvu djeluje Zbor novinara medija nacionalnih manjina. Njegov predsjednik, Ilija Krneta, je kritičan prema Hrvatskoj televiziji:
''Iz Gospića je bila reportaža o suživotu. Javljao sa novinar sa središnjeg trga koji je nekada nosio ime Nikole Tesle. Tamo je bio i spomenik koji je nepoznati počinitelj ranih devedesetih digao u zrak. Spomenik je završio na deponiji za smeće. Novinar to ni spomenuo nije. Njemu nije šokantno da Nikola Tesla u Gospiću još uvijek nije dobio domovnicu. Ako za Teslu nema mjesta u Gospiću, što tek mogu da očekuju ostali pripadnici manjina.''
Manjine su tema samo onda kad se nešto loše dogodi, kaže predsjednik Savjeta za nacionalne manjine, Aleksandar Tolnauer. I on je nezadovoljan izvještavanjem HTV-a o manjinama:
''Kada se manjine medijski predstavljaju uvijek se govori o nekakvim spornim situacijama, skandalima, sukobima, a vrlo rijetko afirmativno. Dobijete tada odgovor s HTV-a da puštaju folklorne manifestacije. Sve je to lijepo, ali manjine u ovoj zemlji nisu samo društvo u nošnjama koje vrti maramicu, nego nešto puno ozbiljnije. One sudjeluju u životu i na njih se često poziva kad je nešto potrebno u nekim političkim sferama, a uvijek ih se zaobilazi u medijskom afirmiranju kada one nešto u tom smjeru postignu ili naprave. Uglavnom, veliko je naše nezadovoljstvo sa zastupljenošću manjina na HTV-u.''
Hrvatska televizija je nedavno Savjetu za nacionalne manjine uputila izvješće o tome kako je pratila manjine, pa je, između ostaloga, nabrojila i da je objavila reportaže o Srbima - jednom Đoki koji je najdlakaviji, te jednom Panti koji je najproždrljiviji u Hrvatskoj. Da nije skandalozno bilo bi smiješno.
''Mislim da smo sada malo zadovoljniji nego li smo bili deset godina ranije što se tiče promicanja manjinskih problema, prava i pitanja u hrvatskim medijima, ali još uvijek nije onako kako bi smo mi željeli. S jedne strane imamo jednu priličnu getoizaciju manjina u manjinskim medijima, a s druge strane imamo promicanje manjina na potpuno neprihvatljiv način i to upravo u negativističkom kontekstu.''
Profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu i savjetnik hrvatskog predsjednika Stipe Mesića, Siniša Tatalović, navodi izvjesnu dezorjentaciju hrvatskog tiska kad su u pitanju manjine:
''Danas su u Hrvatskoj rijetki tiskani mediji koji imaju osmišljenu uređivačku politiku u odnosu na nacionalne manjine. Šta bi to značilo? Značilo bi da su urednici svjesni značaja položaja nacionalnih manjina u jednom društvu za ukupni razvoj demokracije, da imaju novinare koji prate tu problematiku.''
Pri Hrvatskom novinarskom društvu djeluje Zbor novinara medija nacionalnih manjina. Njegov predsjednik, Ilija Krneta, je kritičan prema Hrvatskoj televiziji:
''Iz Gospića je bila reportaža o suživotu. Javljao sa novinar sa središnjeg trga koji je nekada nosio ime Nikole Tesle. Tamo je bio i spomenik koji je nepoznati počinitelj ranih devedesetih digao u zrak. Spomenik je završio na deponiji za smeće. Novinar to ni spomenuo nije. Njemu nije šokantno da Nikola Tesla u Gospiću još uvijek nije dobio domovnicu. Ako za Teslu nema mjesta u Gospiću, što tek mogu da očekuju ostali pripadnici manjina.''
Manjine su tema samo onda kad se nešto loše dogodi, kaže predsjednik Savjeta za nacionalne manjine, Aleksandar Tolnauer. I on je nezadovoljan izvještavanjem HTV-a o manjinama:
''Kada se manjine medijski predstavljaju uvijek se govori o nekakvim spornim situacijama, skandalima, sukobima, a vrlo rijetko afirmativno. Dobijete tada odgovor s HTV-a da puštaju folklorne manifestacije. Sve je to lijepo, ali manjine u ovoj zemlji nisu samo društvo u nošnjama koje vrti maramicu, nego nešto puno ozbiljnije. One sudjeluju u životu i na njih se često poziva kad je nešto potrebno u nekim političkim sferama, a uvijek ih se zaobilazi u medijskom afirmiranju kada one nešto u tom smjeru postignu ili naprave. Uglavnom, veliko je naše nezadovoljstvo sa zastupljenošću manjina na HTV-u.''
Hrvatska televizija je nedavno Savjetu za nacionalne manjine uputila izvješće o tome kako je pratila manjine, pa je, između ostaloga, nabrojila i da je objavila reportaže o Srbima - jednom Đoki koji je najdlakaviji, te jednom Panti koji je najproždrljiviji u Hrvatskoj. Da nije skandalozno bilo bi smiješno.
