Udruženje “Istina” sa Pala nedavno je objavilo spisak nestalih i ubijenih Srba tokom rata u Sarajevu. Na spisku se nalaze 2452 osobe. Predsjednik udruženja, Dušan Zurovac, za naš radio je izjavio kako je spisak pravljen na osnovu iskaza porodica nastradalih, te natpisa u novinama koje su se bavile ovom problematikom posljednjih desetak godina:
“Ja sam tvrdo ubijeđen da je svaki čovjek tamo koji je zabilježen ubijen ili poginuo u Sarajevu. Znači, za veliki broj tih ljudi mi znamo izvršioce. Naime, znamo utoliko koliko znaju svjedoci.”
Iako paljansko udruženje spisak nestalih i ubijenih građana srpske nacionalnosti u Sarajevu nije uputilo niti jednoj entitetskoj vladi na uvid, kao ni nadležnim komisijama za nestale osobe, broj ubijenih na spisku izazvao je brojne reakcije.
Direktor Istraživačko-dokumentacionog centra za istraživanje činjenica o ratnim zločinima u BiH, Mirsad Tokača, kaže da je zadatak centra da se bavi popisom žrtava bez obzira na njihovu etničku pripadnost. Komentarišući spisak koje je objavilo Udruženje “Istina”, Tokača kaže da ne želi negirati da je u popisu sve netačno:
“Ja moram da kažem da sam nakon male štih probe, odmah među prvih 25 imena našao četiri vojnika. Uopšte sad nije bitno kojim su formacijama pripadali. Ono što sam na brzinu, kad su se ove polemike pojavile, uradio jeste da sam pregledao malo bazu i našao sam 2279 imena građana srpske nacionalnosti koji su na razne načine stradali u Sarajevu i neka od tih imena, evo, vidio sam i na ovom spisku. Dakle, o ovom spisku, koji je netačan u startu - to mogu odmah da kažem, ne treba diskutovati sa pozicije da se on potpuno eliminira i da se kaže da je to beskorisno. Ja sam pristalica da iz njega uzmemo sve što je korisno i što može objasniti, zapravo, sudbinu ljudi.”
U Sarajevu je tokom troipogodišnje opsade stradalo oko 13 hiljada građana svih nacionalnosti. “Ukoliko se stvari budu posmatrale kroz prizmu etno-religijskih pripadnosti žrtava, a ne samo žrtava kao takvih, to nas neće nigdje dovesti”, navodi Tokača:
“U bazi podataka se trenutno nalazi blizu 90 hiljada imena građana u BiH. Ja se ne bavim samo Sarajevom ili samo Tuzlom. Ja se bavim cijelom BiH. I mi ćemo sad, kad okončamo ovaj dio istraživačkog posla, prikupljačkog posla, krenuti u fazu kad ćemo svaki detalj tog projekta analizirati. Ne zna se tačan broj nijedene etničke skupine u BiH. I zato smo pošli s projektom popisom žrtava - da bismo te brojke, koje su često neprovjerene, sa kojima se manipulira, jednostavno pretvorili u identitet žrtve i da pričamo o imenu i prezimenu čovjeka.”
Entitetske komisije za traženje nestalih nisu dobile na uvid spisak ubijenih i nestalih Srba koje je sačinilo Udruženje “Istina”. Predsjednik federalne komisije, Amor Mašović, kaže kako se, prema podacima sa kojima raspolaže, više od 160 osoba srpske nacionalnosti sa područja 10 prijeratnih sarajevskih općina vode kao nestale. Mašović ne spori da je u Sarajevu tokom rata bilo pojedinačnih zločina nad Srbima, ali, kako kaže, govoriti o hiljadama je obmana:
“160 osoba je zaista nestalo i zaista se radi o osobama srpske nacionalnosti koje su nestale na području 10 opština predratnog grada Sarajeva. Sve ostalo je jedna notorna laž. Istina, radi se u nekim slučajevima o nestalim osobama, ali su nestali u Bihaću, nestali su u Mostaru, nestali su u Prijedoru, nestali su kao pripadnici Karadžićeve vojske, Mladićeve vojske na ratištima u blizini Sarajeva.”
Predsjednik Komisije za nestale osobe RS-a, Milan Bogdanić, u izjavi za naš program je rekao da je na području sarajevskih općina od 1998. godine ekshumirano 364 tijela građana srpske nacionalnosti, te da se traga za još 223 nestala lica. Na naše pitanje da li je onda u odnosu na podatke koje je prezentovao, spisak paljanskog udruženja vjerodostojan, Bogdanić odgovara:
“Ne mogu uopšte komentarisati. Pazite, bilo bi nekorektno da komentarišem, prema žrtvama, prema, prema... u bilo kom pogledu.”
Iako je od završetka rata u BiH prošlo deset godina, u određenim vremenskim razmacima se pojavljuju novi spiskovi sa brojem nestalih i ubijenih građana. Sagovornici našeg radija jedinstveni su u ocjeni kako je svaki novi popis nastradalih, bez obzira na etničku pripadnost, ispolitizovan.
U Istraživačko-dokumentacionom centru za istraživanje činjenica o ratnim zločinima kažu da će do kraja godine biti završena detaljna analiza etničke, starosne i polne strukture civila i vojnika koji su stradali u BiH tokom rata. Ocjenjuju da nakon njegove objave više niko neće moći u političku svrhu koristiti imena ljudi kojih više nema.
“Ja sam tvrdo ubijeđen da je svaki čovjek tamo koji je zabilježen ubijen ili poginuo u Sarajevu. Znači, za veliki broj tih ljudi mi znamo izvršioce. Naime, znamo utoliko koliko znaju svjedoci.”
Iako paljansko udruženje spisak nestalih i ubijenih građana srpske nacionalnosti u Sarajevu nije uputilo niti jednoj entitetskoj vladi na uvid, kao ni nadležnim komisijama za nestale osobe, broj ubijenih na spisku izazvao je brojne reakcije.
Direktor Istraživačko-dokumentacionog centra za istraživanje činjenica o ratnim zločinima u BiH, Mirsad Tokača, kaže da je zadatak centra da se bavi popisom žrtava bez obzira na njihovu etničku pripadnost. Komentarišući spisak koje je objavilo Udruženje “Istina”, Tokača kaže da ne želi negirati da je u popisu sve netačno:
“Ja moram da kažem da sam nakon male štih probe, odmah među prvih 25 imena našao četiri vojnika. Uopšte sad nije bitno kojim su formacijama pripadali. Ono što sam na brzinu, kad su se ove polemike pojavile, uradio jeste da sam pregledao malo bazu i našao sam 2279 imena građana srpske nacionalnosti koji su na razne načine stradali u Sarajevu i neka od tih imena, evo, vidio sam i na ovom spisku. Dakle, o ovom spisku, koji je netačan u startu - to mogu odmah da kažem, ne treba diskutovati sa pozicije da se on potpuno eliminira i da se kaže da je to beskorisno. Ja sam pristalica da iz njega uzmemo sve što je korisno i što može objasniti, zapravo, sudbinu ljudi.”
U Sarajevu je tokom troipogodišnje opsade stradalo oko 13 hiljada građana svih nacionalnosti. “Ukoliko se stvari budu posmatrale kroz prizmu etno-religijskih pripadnosti žrtava, a ne samo žrtava kao takvih, to nas neće nigdje dovesti”, navodi Tokača:
“U bazi podataka se trenutno nalazi blizu 90 hiljada imena građana u BiH. Ja se ne bavim samo Sarajevom ili samo Tuzlom. Ja se bavim cijelom BiH. I mi ćemo sad, kad okončamo ovaj dio istraživačkog posla, prikupljačkog posla, krenuti u fazu kad ćemo svaki detalj tog projekta analizirati. Ne zna se tačan broj nijedene etničke skupine u BiH. I zato smo pošli s projektom popisom žrtava - da bismo te brojke, koje su često neprovjerene, sa kojima se manipulira, jednostavno pretvorili u identitet žrtve i da pričamo o imenu i prezimenu čovjeka.”
Entitetske komisije za traženje nestalih nisu dobile na uvid spisak ubijenih i nestalih Srba koje je sačinilo Udruženje “Istina”. Predsjednik federalne komisije, Amor Mašović, kaže kako se, prema podacima sa kojima raspolaže, više od 160 osoba srpske nacionalnosti sa područja 10 prijeratnih sarajevskih općina vode kao nestale. Mašović ne spori da je u Sarajevu tokom rata bilo pojedinačnih zločina nad Srbima, ali, kako kaže, govoriti o hiljadama je obmana:
“160 osoba je zaista nestalo i zaista se radi o osobama srpske nacionalnosti koje su nestale na području 10 opština predratnog grada Sarajeva. Sve ostalo je jedna notorna laž. Istina, radi se u nekim slučajevima o nestalim osobama, ali su nestali u Bihaću, nestali su u Mostaru, nestali su u Prijedoru, nestali su kao pripadnici Karadžićeve vojske, Mladićeve vojske na ratištima u blizini Sarajeva.”
Predsjednik Komisije za nestale osobe RS-a, Milan Bogdanić, u izjavi za naš program je rekao da je na području sarajevskih općina od 1998. godine ekshumirano 364 tijela građana srpske nacionalnosti, te da se traga za još 223 nestala lica. Na naše pitanje da li je onda u odnosu na podatke koje je prezentovao, spisak paljanskog udruženja vjerodostojan, Bogdanić odgovara:
“Ne mogu uopšte komentarisati. Pazite, bilo bi nekorektno da komentarišem, prema žrtvama, prema, prema... u bilo kom pogledu.”
Iako je od završetka rata u BiH prošlo deset godina, u određenim vremenskim razmacima se pojavljuju novi spiskovi sa brojem nestalih i ubijenih građana. Sagovornici našeg radija jedinstveni su u ocjeni kako je svaki novi popis nastradalih, bez obzira na etničku pripadnost, ispolitizovan.
U Istraživačko-dokumentacionom centru za istraživanje činjenica o ratnim zločinima kažu da će do kraja godine biti završena detaljna analiza etničke, starosne i polne strukture civila i vojnika koji su stradali u BiH tokom rata. Ocjenjuju da nakon njegove objave više niko neće moći u političku svrhu koristiti imena ljudi kojih više nema.
