Bosna i Hercegovina još uvijek je bez zakona o javnom radijsko- televizijskom sistemu, iako je to jedan od 16 uslova za približavanje zemlje Evropskoj uniji.Vijeće ministara BiH predložilo je zakon prema kojem sistem javnog emitovanja u zemlji čine jedan državni i dva entitetska javna servisa - Bosanskohercegovačka televizija, Televizija Federacije i Radiotelevizija RS.
Državni parlament, međutim, već mjesecima ovakav zakon ne usvaja, jer poslanici Hrvatske demokratske zajednice insistiraju na uvođenju posebnog RTV kanala na hrvatskom jeziku, čemu se protive i Ured Visokog predstavnika i Evropska komisija. U HDZ-u tvrde da se na taj način krše ustavna prava jednog naroda. Član stranke Ivo Miro Jović kaže:
“Kad je ovaj zakon u pitanju, on ima velike elemente rasizma. Ni s čim nije usuglašen što je ljudsko, moralno i etično. BiH je potpisala Povelju o jezicima, u kojoj kaže da je dužna zemlja osigurati najmanje jednu televizijsku i radijsku kuću, odnosno kanal, na jeziku naroda. Mi ne tražimo više. To se za nas ne može osigurati poništavanjem elementarnih ljudskih i narodnih prava. Mi imamo situaciju da sastav nacionalni postoji aktualnih televizija i radija - dva posto Hrvata. Dijete moje može naučiti jezik u školi i na televiziji. Nema gdje drugo naučiti. Dva naroda imaju, treći narod nema. Učinimo sve da zakon bude prijamčiv za sve, za sva tri naroda.”
Portparol Evropske komisije u BiH, Frane Maroević, naglašava da prema predloženom zakonu svi emiteri moraju poštovati jezičku, kulturnu, vjersku i druge različitosti BiH:
“Emitirat će na tri službena jezika konstitutivnih naroda BiH, tako da mi ne vidimo da je zakon diskriminirajući na bilo koji od naroda BiH. Druga stvar je da su Evropska komisija i Vijeće Evrope napravili detaljnu analizu ovoga nacrta zakona, koji je usvojen od strane Vijeća ministara, baš da se vidi da li je on u skladu sa svim evropskim konvencijama i zaključeno da je nacrt imao nekih problema, koji su u međuvremenu otklonjeni, ali da je u skladu s evropskim konvencijama o zaštiti ljudskih prava i drugim konvencijama.”
Bez obzira što je zakon o javnom RTV sistemu BiH jedan od uslova Studije izvodljivosti i reforma preporučena iz Evropske unije, on se ne može usvojiti na štetu jednog naroda, kaže zamjenik predsjedavajućeg državnog parlamenta, Martin Raguž:
“Reforme ne podrazumijevaju gubitak identiteta jednog naroda. I za mene Evropska unija to nije. Nego je naprotiv, evropski standard u evropskoj BiH.”
Beriz Belkić, iz Stranke za BiH, ističe kako je prijedlog zakona o javnom RTV sistemu usaglašen u Vijeću ministara, u čijem radu učestvuju i predstavnici hrvatskog naroda. Belkić naglašava kako se može razgovarti o uvođenju još nekih kanala, ali ne po nacionalnoj osnovi i isključivo usmjerenih prema jednom narodu:
“Čut ćete i od nekih bošnjačkih političara vrlo ozbiljne primjedbe o tome da Federalna televizija na neki način forsira hrvatski jezik itd. Ja lično, kao čovjek, nemam nikakvih problema apsolutno ni sa jednim od postojećih kanala, ni načinom kako naši izvještači izvještavaju, jer razumijem sve šta ljudi govore preko ekrana. Međutim, razumijem da postoje i ljudi koji, da tako kažem, mikroskopski mjere i vagaju svaku riječ. Mislim da to nije dobro.”
Član Komisije za saobraćaj i komunikacije, koja je pokušala pronaći kompromis između zahtjeva HDZ-a, OHR-a i Evropske komisije, Miloš Jovanović, kaže kako bi uskoro mogla biti ponuđena još neka rješenja:
“Možda jedna od varijanti je da jednostvano postoje tri regionalna centra, koji će jedan biti u Mostaru, jedan u Banjoj Luci, jedan u Sarajevu.”
Iz Stranke demokratske akcije poručuju kako je postojeći zakon sasvim zadovoljavajući, a zahtjevi HDZ-a nerealni, kaže Elmir Jahić:
“Mi smatramo da se i na ovaj način može uspostaviti potpuna ravnopravnost sva tri naroda i nacionalnih manjina, potpuna ravnopravnost tri ravnopravna jezika u BiH i da, čini mi se, imamo ovdje baš izražene elemente politizacije o ovome zakonu.”
Konsultativna radna grupa Evropske unije krajem maja dolazi u Sarajevo kako bi ocijenila napredak u svih 16 prioriteta Studije izvodljivosti, među kojima je i zakon o javnom RTV sistemu BiH. Ukoliko do tada ovaj zakon ne bude usvojen, u Evropskoj komisiji naglašavaju da će i ovaj put BiH dobiti negativan odgovor i put ka Evropi učiniti još dužim.
Državni parlament, međutim, već mjesecima ovakav zakon ne usvaja, jer poslanici Hrvatske demokratske zajednice insistiraju na uvođenju posebnog RTV kanala na hrvatskom jeziku, čemu se protive i Ured Visokog predstavnika i Evropska komisija. U HDZ-u tvrde da se na taj način krše ustavna prava jednog naroda. Član stranke Ivo Miro Jović kaže:
“Kad je ovaj zakon u pitanju, on ima velike elemente rasizma. Ni s čim nije usuglašen što je ljudsko, moralno i etično. BiH je potpisala Povelju o jezicima, u kojoj kaže da je dužna zemlja osigurati najmanje jednu televizijsku i radijsku kuću, odnosno kanal, na jeziku naroda. Mi ne tražimo više. To se za nas ne može osigurati poništavanjem elementarnih ljudskih i narodnih prava. Mi imamo situaciju da sastav nacionalni postoji aktualnih televizija i radija - dva posto Hrvata. Dijete moje može naučiti jezik u školi i na televiziji. Nema gdje drugo naučiti. Dva naroda imaju, treći narod nema. Učinimo sve da zakon bude prijamčiv za sve, za sva tri naroda.”
Portparol Evropske komisije u BiH, Frane Maroević, naglašava da prema predloženom zakonu svi emiteri moraju poštovati jezičku, kulturnu, vjersku i druge različitosti BiH:
“Emitirat će na tri službena jezika konstitutivnih naroda BiH, tako da mi ne vidimo da je zakon diskriminirajući na bilo koji od naroda BiH. Druga stvar je da su Evropska komisija i Vijeće Evrope napravili detaljnu analizu ovoga nacrta zakona, koji je usvojen od strane Vijeća ministara, baš da se vidi da li je on u skladu sa svim evropskim konvencijama i zaključeno da je nacrt imao nekih problema, koji su u međuvremenu otklonjeni, ali da je u skladu s evropskim konvencijama o zaštiti ljudskih prava i drugim konvencijama.”
Bez obzira što je zakon o javnom RTV sistemu BiH jedan od uslova Studije izvodljivosti i reforma preporučena iz Evropske unije, on se ne može usvojiti na štetu jednog naroda, kaže zamjenik predsjedavajućeg državnog parlamenta, Martin Raguž:
“Reforme ne podrazumijevaju gubitak identiteta jednog naroda. I za mene Evropska unija to nije. Nego je naprotiv, evropski standard u evropskoj BiH.”
Beriz Belkić, iz Stranke za BiH, ističe kako je prijedlog zakona o javnom RTV sistemu usaglašen u Vijeću ministara, u čijem radu učestvuju i predstavnici hrvatskog naroda. Belkić naglašava kako se može razgovarti o uvođenju još nekih kanala, ali ne po nacionalnoj osnovi i isključivo usmjerenih prema jednom narodu:
“Čut ćete i od nekih bošnjačkih političara vrlo ozbiljne primjedbe o tome da Federalna televizija na neki način forsira hrvatski jezik itd. Ja lično, kao čovjek, nemam nikakvih problema apsolutno ni sa jednim od postojećih kanala, ni načinom kako naši izvještači izvještavaju, jer razumijem sve šta ljudi govore preko ekrana. Međutim, razumijem da postoje i ljudi koji, da tako kažem, mikroskopski mjere i vagaju svaku riječ. Mislim da to nije dobro.”
Član Komisije za saobraćaj i komunikacije, koja je pokušala pronaći kompromis između zahtjeva HDZ-a, OHR-a i Evropske komisije, Miloš Jovanović, kaže kako bi uskoro mogla biti ponuđena još neka rješenja:
“Možda jedna od varijanti je da jednostvano postoje tri regionalna centra, koji će jedan biti u Mostaru, jedan u Banjoj Luci, jedan u Sarajevu.”
Iz Stranke demokratske akcije poručuju kako je postojeći zakon sasvim zadovoljavajući, a zahtjevi HDZ-a nerealni, kaže Elmir Jahić:
“Mi smatramo da se i na ovaj način može uspostaviti potpuna ravnopravnost sva tri naroda i nacionalnih manjina, potpuna ravnopravnost tri ravnopravna jezika u BiH i da, čini mi se, imamo ovdje baš izražene elemente politizacije o ovome zakonu.”
Konsultativna radna grupa Evropske unije krajem maja dolazi u Sarajevo kako bi ocijenila napredak u svih 16 prioriteta Studije izvodljivosti, među kojima je i zakon o javnom RTV sistemu BiH. Ukoliko do tada ovaj zakon ne bude usvojen, u Evropskoj komisiji naglašavaju da će i ovaj put BiH dobiti negativan odgovor i put ka Evropi učiniti još dužim.
