Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, Adnan Terzić, izjavio je tokom vikenda kako je BiH zainteresovana za sklapanje stand by aranžmana sa Međunarodnim monetarnim fondom, ali da ne želi kredite koje ova institucija nudi. Prema njegovim riječima, 50 miliona dolara, koliko iznosi kredit MMF-a, ponuđeno je po nepovoljnim uslovima, te da su entitetske i državne institucije već usvojile budžet u kojem nema stavke koja predviđa sredstva iz stand by aranžmana.
Terzićeva izjava, smatraju ekonomski stručnjaci u BiH, je ishitrena. Savjetnik za ekonomska pitanja predsjedavajućeg državnog predsjedništva, Vasilj Žarković, izjavio je za naš radio kako je BiH do sada imala odličnu saradnju sa Međunarodnim monetarnim fondom, čija su dosadašnja dva stand by aranžmana doprinijela ubrzanju reformi u zemlji:
“Moje je lično mišljenje, ne radi se samo o visini kredita nego o preuzimanju obaveza koje bi BiH trebala preduzeti u ovoj godini na daljem procesu reformi koje bi doprinijele ekonomskom jačanju, posebno stabilizaciji fiskalnog sistema. Mislim da će razgovori ići u tom pravcu.”
Profesor na Ekonomskom fakultetu i bivši ministar trezora u bh. vladi, Anto Domazet, kaže kako kredit MMF-a ni do sada nije bio posebno značajan za finansijsku konsolidaciju, već isključivo za rješavanje restruktuiranja problema u javnoj potrošnji:
“Sam kredit po sebi nije niti atraktivan, niti posebno značajan po svojoj veličini, ali je ključna stvar da taj kredit proizlazi iz stand by aranžmana kojim se, ustvari, jednoj zemlji verificira njen pravac ekonomskih reformi, njen pravac makro ekonomskih reformi, što utiče direktno na njenu kreditnu sposobnost i prihvatljivost kod drugih kreditora. Jako je nelogično biti protiv kredita koji podržava stand by aranžman, jer su efekti daleko veći nego što je sam efekat jednog kredita.”
Predstavnici MMF-a danas su razgovarali sa predsjedavajućim Predsjedništva BiH, Borislavom Paravcem. Iz Paravčevog kabineta saznajemo da Međunarodni monetarni fond zahtijeva smanjenje javne potrošnje, odnosno umanjenje plata za 15 posto. Ovaj zahtjev je, ocjenjuju u kabinetu predsjedavajućeg kolektivnog šefa države, opravdan s obzirom na činjenicu da se 20 posto sredstava iz bruto društvenog proizvoda izdvaja za plate zaposlenih na svim nivoima vlasti.
Ovakav stav ne dijeli i prvi čovjek Vijeća ministara BiH, Adnan Terzić, koji je izjavio kako je ovakav zahtjev Međunarodnog monetarnog fonda neprihvatljiv, te da je BiH o smanjenju plata spremna pregovarati tek naredne godine.
Terzićeva izjava, smatraju ekonomski stručnjaci u BiH, je ishitrena. Savjetnik za ekonomska pitanja predsjedavajućeg državnog predsjedništva, Vasilj Žarković, izjavio je za naš radio kako je BiH do sada imala odličnu saradnju sa Međunarodnim monetarnim fondom, čija su dosadašnja dva stand by aranžmana doprinijela ubrzanju reformi u zemlji:
“Moje je lično mišljenje, ne radi se samo o visini kredita nego o preuzimanju obaveza koje bi BiH trebala preduzeti u ovoj godini na daljem procesu reformi koje bi doprinijele ekonomskom jačanju, posebno stabilizaciji fiskalnog sistema. Mislim da će razgovori ići u tom pravcu.”
Profesor na Ekonomskom fakultetu i bivši ministar trezora u bh. vladi, Anto Domazet, kaže kako kredit MMF-a ni do sada nije bio posebno značajan za finansijsku konsolidaciju, već isključivo za rješavanje restruktuiranja problema u javnoj potrošnji:
“Sam kredit po sebi nije niti atraktivan, niti posebno značajan po svojoj veličini, ali je ključna stvar da taj kredit proizlazi iz stand by aranžmana kojim se, ustvari, jednoj zemlji verificira njen pravac ekonomskih reformi, njen pravac makro ekonomskih reformi, što utiče direktno na njenu kreditnu sposobnost i prihvatljivost kod drugih kreditora. Jako je nelogično biti protiv kredita koji podržava stand by aranžman, jer su efekti daleko veći nego što je sam efekat jednog kredita.”
Predstavnici MMF-a danas su razgovarali sa predsjedavajućim Predsjedništva BiH, Borislavom Paravcem. Iz Paravčevog kabineta saznajemo da Međunarodni monetarni fond zahtijeva smanjenje javne potrošnje, odnosno umanjenje plata za 15 posto. Ovaj zahtjev je, ocjenjuju u kabinetu predsjedavajućeg kolektivnog šefa države, opravdan s obzirom na činjenicu da se 20 posto sredstava iz bruto društvenog proizvoda izdvaja za plate zaposlenih na svim nivoima vlasti.
Ovakav stav ne dijeli i prvi čovjek Vijeća ministara BiH, Adnan Terzić, koji je izjavio kako je ovakav zahtjev Međunarodnog monetarnog fonda neprihvatljiv, te da je BiH o smanjenju plata spremna pregovarati tek naredne godine.
