Dostupni linkovi

Finski model pregovora sa EU


Pri osmišljavanju i formiranju Nacionalnog odbora za praćenje i nadzor
pregovora sa Evropskom unijom Hrvatska nije izmišljala toplu vodu, kaže za Radio slobodna Evropa HDZ-ov predsjednik Vanjskopolitičkog odbora Sabora Gordan Jandroković. Korišten je finski model i finsko iskustvo. Zašto?

„Zbog toga što postoje teme koje su vezane za pregovore o kojima se ne može govoriti na plenarnoj sjednici, jer bi na taj način drugoj strani odali svoje pregovaračke pozicije, što bi oslabilo našu stranu. Na ovaj način želimo imati sve stranke, želimo ih upoznati s tim koja će stajališta zastupati hrvatski pregovarački tim, dijeliti na neki način s njima i odgovornost, ali i informacije o tome što je za Hrvatsku dobro i da oni isto tako mogu utjecati na promjenu određenih stavova.“

U tome leži i odgovor na često postavljano pitanje zašto će sjednice Odbora biti zatvorene za javnost, kaže Jandroković. Ako druga strana, dakle u ovom slučaju pregovarači Evropske unije, znaju koja je hrvatska pozicija, koliki joj je manevarski prostor i oko kojih je stavova moguć kompromis, a od kojih hrvatski pregovarači nemaju mandat odustati, onda bi hrvatska strana bila hendikepirana:

„Dakle, ne radi se o tajenju informacija od hrvatske javnosti, nego se radi o tome da se zaštite hrvatske pozicije u odnosu na drugu pregovaračku stranu.“

Predsjednik saborskog Odbora za međuparlamentarnu suradnju i potpredsjednik Samostalne demokratske srpske stranke Milorad Pupovac, i sam član odbora, upozorava u izjavi za Radio Slobodna Evropa da to tijelo nužno mora biti operativno i prije nego Hrvatska dobije datum pregovora:

„A to se, nažalost, ne događa. Nacionalni odbor bi u ovim okolnostima trebao reći ono što treba reći u vezi sa ispunjavanjem pretpostavki Hrvatske za početak pregovora. I to bi trebao biti smisao takozvanog velikog saveza za Evropu. Ukoliko to nije tako, onda se bojim da će Nacionalni odbor biti jedno tijelo povuci-potegni oko pitanja koji za Hrvatsku zapravo i nisu od nekog velikog interesa. Hrvatskoj, prema mojem razumijevanju stvari, ovog trenutka doista treba široka podrška da može u mjesecima i tjednima koji su pred nama ispuniti preostale zahtjeve iza seta političkih pitanja i ukoliko Nacionalni odbor nema što o tome reći, onda ja nisam siguran da i poslije toga ima bilo što za reći.“

Potpredsjednik saborskog Odbora za međuparlamentarnu suradnju, pravaš Tonči Tadić, u izjavi za Radio slobodna Evropa ističe kao korisno dansko iskustvo. Odbor za evropske integracije danskog parlamenta nadzirao je pregovore, a sada nadzire primjenu evropskih standarda.

Pronađen je način kako da se radi efikasnije, a da se u odboru preslika odnos snaga iz parlamenta:

„Odbor za evropske integracije danskog parlamenta poslovnički je dobio ovlasti da može glasati o tome u ime parlamenta, tako da je svaki član odbora dobio pravo na težinsko glasovanje, to jest da njegov glas vrijedi onoliko koliko ima članova njegov klub u parlamentu, pa kada glasuju, izgleda kao da glasuje čitav parlament. A kako je riječ o odboru, moguće je na sjednice odbora pozvati neovisne stručnjake – predstavnike poslodavaca, udruga farmera, udruga ribara, sindikata, udruga civilnog društva – i na taj način provesti kvalitetnu raspravu, kvalitetnije nego što bi se provela možda na samoj sjednici parlamenta, a opet je glasovanje brzo i učinkovito, kao da to radi sam parlament.“

A što ako se u odboru ne postigne konsenzus? Problem onda ide na raspravu u parlament, a ako se ni tamo ne postigne konsenzus, Danci kao i često puta do sada idu na referendum:

„Držimo da bi to iskustvo moralo biti korišteno i za naš Nacionalni odbor. Dakle, on bi u svakom slučaju morao nastojati postići konsenzus u smislu pravca pregovora. Ako ga ne postigne, vjerujem da će barem HSP, ako ne i ostale oporbene stranke, na tome inzistirati na saborskoj raspravi i na referendumu o tim temama.“
XS
SM
MD
LG