Nevladine organizacije traže hitnu akciju državnih organa i izradu prijedloga zakona kojim bi se zabranile neofašističke organizacije, te upotreba njihovih simbola, uključujući zabranu, kako stoji u inicijativi, četničkih i ustaških organizacija, kao i onih koje se naslanjaju na tradiciju Handžar divizije.
U Udruženju boraca narodnooslobodilačkog antifašističkog rata, koje je najvatreniji zagovornik ove inicijative, smatraju da je šest decenija pobjede nad fašizmom pravi povod za donošenje ovog zakona. Predsjednik Jure Galić:
“Cijela Evropa, pa i svijet, ove godine obilježava 60 godina pobjede nad fašizmom. A ovi naši, ova generacija sadašnje vlasti je svjesna da smo mi, pored velikih sila antifašističke koalicije, Amerike, Engleske, Francuske i Rusije, bili najjači antifašistički pokret u Evropi i da smo mi pridonijeli pobjedi nad fašizmom. Historija je to već utvrdila. I mislimo da je plodna situacija, povoljna, da se jedan takav zakon usvoji.”
Borci također upozoravaju na učestale pokušaje da se prekraja historija, da se izjednačavaju fašizam i antifašizam. To nije dobra preporuka za ulazak u evropske institucije, ističe Raif Dizdarević:
“Mi smo inače odranije insistirali da se u BiH donese zakon kojim bi se zabranili sve profašističke organizacije, manifestacije, isticanje simbola itd. Često se zaboravlja da je u suštini antifašističko opredjeljenje bilo osnovni motiv za osnivanje Evropske zajednice - i bez toga ne bi bilo Evropske zajednice. Pa, ako neko hoće da živi danas u Evropi, mora, valjda, i sam da je antifašistički, antirasistički opredijeljen.”
Predstavnici nevladinih organizacija, među kojim su, uz borce, i Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca, Srpsko građansko vijeće, Hrvatsko nacionalno vijeće, Krug 99, su se obratili velikom broju institucija, a prva adresa je državni parlament. Predsjedavajući Predstavničkog doma, Šefik Džaferović, je već dobio podršku kolegija ovog skupštinskog doma:
“Mi smo tu inicijativu, konsenzusom, odlučili da uputimo Vijeću ministara, sa zahtjevom da se zakonski uredi materija koja se pokreće u toj inicijativi, dakle da se donese odgovarajući zakon. Da bi se zakon donio, potrebno je prvo utvrditi prijedlog zakona od strane Vijeća ministara i nakon što se utvrdi prijedlog zakona, on će biti dostavljen Parlamentu BiH na razmatranje i mi ćemo ga staviti u parlamentarnu proceduru. Koliko se ja sjećam, ovakvih inicijativa, ovakvog obima, nije bilo.”
Nekada zabrane imaju suprotan efekat, smatra predsjednik Helsinškog odbora za ljudska prava u RS-u, Branko Todorović. On ističe da to, inače, neće biti jednostavan posao:
“Jako je teško tačno definisati što su to fašističke organizacije, ili što su te organizacije koje afirmišu ekstremizam, koje afirmišu nasilje. Dakle, otvara se niz pitanja, a to je, prije svega, šta je to fašizam u BiH, da li ga imamo samo u nekim začecima, ili mi već 15 godina imamo jedan legalizovan fašizam koji faktički vlada i koji je BiH uveo ne samo u onaj tragični rat nego u ovu jednu situaciju koja je sada veoma, veoma frustrirajuća, gdje nakon rata mi u BiH imamo vrlo malo onih očekivanih pomaka.”
Na pitanje šta očekuje kako će se završiti inicijativa za zakonsku zabranu djelovanja fašističkih organizacija, Raif Dizdarević kaže:
“Mislim da je, prije svega, veoma važno da se mobiliše javnost protivu svih takvih pojava. Ovo što se dogodilo u Srbiji, vi znate da je podstaklo ovdje kod nas, u BiH, pa se onda i ovdje javio zahtjev za izjednačavanje četnika i partizana, tj. fašista i antifašista. Samo donošenje zakona vjerovatno neće baš lahko proći u Paralemntu i tu će se ogoliti neki stavovi kad je riječ o tome ko je za, ko je istinski antifašistički organizovan, a ko nije.”
Potpisnici inicijative su i članovi Udruženja građana “Josip Broz Tito” u BiH. Njihov predstavnik iz zeničke organizacije, Nihad Šehović, kaže:
“Ne možemo se zavaravati - njih ima dosta. Nije njih grupa ili grupica. Nedajbože, da se opet nešto desi, vidjeli bismo sami koliko toga još ima na ovim prostorima. Mislimo da nam u ovom trenutku te organizacije unose samo nemir među građane, da nam treba više rada, da se ljudi bave poslom, ne da se bave takvim glupostima koje su nam u bliskoj prošlosti nanijele mnogo zla.”
U nevladinim organizacijama smatraju kako u BiH postoji dobra klima da se sve ono što bi ovu zemlju vodilo u novu propast zakonski zabrani. Opasnost je pred vratima - treba je izbjeći, moto je njihove inicijative.
U Udruženju boraca narodnooslobodilačkog antifašističkog rata, koje je najvatreniji zagovornik ove inicijative, smatraju da je šest decenija pobjede nad fašizmom pravi povod za donošenje ovog zakona. Predsjednik Jure Galić:
“Cijela Evropa, pa i svijet, ove godine obilježava 60 godina pobjede nad fašizmom. A ovi naši, ova generacija sadašnje vlasti je svjesna da smo mi, pored velikih sila antifašističke koalicije, Amerike, Engleske, Francuske i Rusije, bili najjači antifašistički pokret u Evropi i da smo mi pridonijeli pobjedi nad fašizmom. Historija je to već utvrdila. I mislimo da je plodna situacija, povoljna, da se jedan takav zakon usvoji.”
Borci također upozoravaju na učestale pokušaje da se prekraja historija, da se izjednačavaju fašizam i antifašizam. To nije dobra preporuka za ulazak u evropske institucije, ističe Raif Dizdarević:
“Mi smo inače odranije insistirali da se u BiH donese zakon kojim bi se zabranili sve profašističke organizacije, manifestacije, isticanje simbola itd. Često se zaboravlja da je u suštini antifašističko opredjeljenje bilo osnovni motiv za osnivanje Evropske zajednice - i bez toga ne bi bilo Evropske zajednice. Pa, ako neko hoće da živi danas u Evropi, mora, valjda, i sam da je antifašistički, antirasistički opredijeljen.”
Predstavnici nevladinih organizacija, među kojim su, uz borce, i Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca, Srpsko građansko vijeće, Hrvatsko nacionalno vijeće, Krug 99, su se obratili velikom broju institucija, a prva adresa je državni parlament. Predsjedavajući Predstavničkog doma, Šefik Džaferović, je već dobio podršku kolegija ovog skupštinskog doma:
“Mi smo tu inicijativu, konsenzusom, odlučili da uputimo Vijeću ministara, sa zahtjevom da se zakonski uredi materija koja se pokreće u toj inicijativi, dakle da se donese odgovarajući zakon. Da bi se zakon donio, potrebno je prvo utvrditi prijedlog zakona od strane Vijeća ministara i nakon što se utvrdi prijedlog zakona, on će biti dostavljen Parlamentu BiH na razmatranje i mi ćemo ga staviti u parlamentarnu proceduru. Koliko se ja sjećam, ovakvih inicijativa, ovakvog obima, nije bilo.”
Nekada zabrane imaju suprotan efekat, smatra predsjednik Helsinškog odbora za ljudska prava u RS-u, Branko Todorović. On ističe da to, inače, neće biti jednostavan posao:
“Jako je teško tačno definisati što su to fašističke organizacije, ili što su te organizacije koje afirmišu ekstremizam, koje afirmišu nasilje. Dakle, otvara se niz pitanja, a to je, prije svega, šta je to fašizam u BiH, da li ga imamo samo u nekim začecima, ili mi već 15 godina imamo jedan legalizovan fašizam koji faktički vlada i koji je BiH uveo ne samo u onaj tragični rat nego u ovu jednu situaciju koja je sada veoma, veoma frustrirajuća, gdje nakon rata mi u BiH imamo vrlo malo onih očekivanih pomaka.”
Na pitanje šta očekuje kako će se završiti inicijativa za zakonsku zabranu djelovanja fašističkih organizacija, Raif Dizdarević kaže:
“Mislim da je, prije svega, veoma važno da se mobiliše javnost protivu svih takvih pojava. Ovo što se dogodilo u Srbiji, vi znate da je podstaklo ovdje kod nas, u BiH, pa se onda i ovdje javio zahtjev za izjednačavanje četnika i partizana, tj. fašista i antifašista. Samo donošenje zakona vjerovatno neće baš lahko proći u Paralemntu i tu će se ogoliti neki stavovi kad je riječ o tome ko je za, ko je istinski antifašistički organizovan, a ko nije.”
Potpisnici inicijative su i članovi Udruženja građana “Josip Broz Tito” u BiH. Njihov predstavnik iz zeničke organizacije, Nihad Šehović, kaže:
“Ne možemo se zavaravati - njih ima dosta. Nije njih grupa ili grupica. Nedajbože, da se opet nešto desi, vidjeli bismo sami koliko toga još ima na ovim prostorima. Mislimo da nam u ovom trenutku te organizacije unose samo nemir među građane, da nam treba više rada, da se ljudi bave poslom, ne da se bave takvim glupostima koje su nam u bliskoj prošlosti nanijele mnogo zla.”
U nevladinim organizacijama smatraju kako u BiH postoji dobra klima da se sve ono što bi ovu zemlju vodilo u novu propast zakonski zabrani. Opasnost je pred vratima - treba je izbjeći, moto je njihove inicijative.
