Dostupni linkovi

Država ne da svoju prednost


Dio privatizacije preduzeća koji bi trebao donijeti najviše novca, ali i uvesti privatni kapital u oblast infrastrukture u Federaciji Bosne i Hercegovine, ni ove godine neće početi. Još se, naime, federalne vlasti nisu definitivno odlučile koliko kapitala prodati u firmama koje donose najviše novca: iz domena telekomunikacija, elektroprivrede, vodoprivrede, šumarstva.

Zlatan Dedić, Federalna agencija za privatizaciju:

“Već imamo otprilike dva polarizovana stava o tome: jedan da ove kompanije treba da ostanu u većinskom državnom vlasništvu, a drugi da treba omogućiti učešće u svakom slučaju privatnog kapitala u ovim kompanijama, pa i većinsko vlasništvo u pojedinim kompanijama, jer očito isključivi motiv investitora koji bi dolazili u ove kompanije je kontrola investicija, odnosno investiranje ovih kompanija - onaj ko ne kontroliše kompanije, ne bi bio spreman, vjerovatno, da investira veći iznos sredstava.”

Do novembra prošle godine, Federalna agencija privatizirala je 210 miliona državnog kapitala, od čega je uzeto samo 64 miliona gotovine. Preostala je prodaja državnog kapitala u vrijednosti 10,6 milijardi maraka. Od toga je u firmama iz oblasti infrastrukture gotovo sve - 9,3 milijarde maraka. Privrednici upozoravaju da se ovolikim kapitalom ne smije rizikovati i da treba dobro razmisliti da li prepustiti kontrolne pakete dionica u profitabilnim firmama.

Predsjednik Privredne komore Kantona Sarajevo, Kemal Grebo:

“Hoćemo li mi prodati sad Telekom? Hoćemo li prodati Elektroprivredu? Željeznice? To su najvitalniji dijelovi privrede. Mi bismo trebali koristiti rješenja koja imaju druge zemlje u tom smislu i ne bismo smjeli nasjesti na raznorazna nagovaranja koja, uglavnom, dolaze iz međunarodnih krugova.”

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije, Izet Žigić, tvrdi kako je stav Vlade i Parlamenta za sada da država ostane većinski vlasnik preduzeća, kao što su Telekom i Elektroprivreda BiH. Na taj način država bi zadržala kontrolu u ovoj oblasti:

“Opredjeljenje je da privatni kapital ima prednost u odnosu na državni i da se praktički privatizacija odvija upravo radi pretvorbe državnog u privatni kapital. Ali želja je da se pofitabilna preduzeća, kao što su elektroprivrede, u koje se puno uložilo, zadrže i da se jednostvano ima koristi od tih svojih kompanija. Kao većinski vlasnik, sigurno da može imati dobre dividende, to znači korist, i da konačno utiče i na cijenu tih, za svoje potrošače, energenata.”

Žigić negira da iz međunarodne zajednice vrše pritisak na federalnu vladu kako bi se privatnim firmama omogućilo preuzimanje većinskog vlasništva u kompanijama koje donese najviše zarade:

“Zaista, ja nemam tog iskustva. Ja moram priznati da mi o toj temi ni sa Međunarodnim monetarnim fondom, ni sa Svjetskom bankom još uvijek nismo raspravljali. I ovaj stav, koji zastupa ova vlada, dakle u ovom sazivu, i ovaj Parlament, ja smatram da je u redu.”

Do kraja ove godine, u Federaciji bi se, kaže Žigić, mogla očekivati privatizacija nekoliko velikih državnih firmi, ali ne iz oblasti infrastrukture:

“Radi se o većim sistemima, kao što je Krivaja, koja se priprema za privatizaciju, Energoinvest, koji se također priprema za privatizaciju, KTK, Agrokomerc, Fabrika duvana u Mostaru i još neke firme koje predstavljaju značajne kompanije u BiH, pa i izvan BiH. Za više njih je donesen način privatizacija - to je putem tendera, 67 posto državnog kapitala. U toku je priprema tih firmi za taj postupak, tako da po planu tenderi bi trebali biti u prvoj polovini ove godine.”

Od firmi koje još trebaju biti prodate, u Federalnoj agenciji, zaduženoj za privatizaciju, još ne znaju šta će sa dva neumska ugostiteljska preduzeća, te tri firme u Ljubuškom, Čitluku i Stocu, za koje poslije rata nije utvrđeno ko je vlasnik kapitala.
XS
SM
MD
LG