Dostupni linkovi

Bliski odnosi, suprotstavljeni stavovi


Americki i ruski predsjednik, u pratnji prevodilaca, prvo su razgovarali u cetiri oka u biblioteci stare bratislavske utvrde, a potom su im se prikljucili najbilizi suradnici.

Usporena demokratizacija Rusije, namjera Moskve da nastavi prodaju nuklearne tehnologije Iranu, te prodaju protuzracnih raketnih sistema Siriji, bile su neke od vrucih tema najavljenih za ukupno cetrnaesti sastanak Busha i Putina u posljednje cetiri godine.

Kada su se nakon visesatnih razgovora Putin i Bush pojavili pred novinarima, nije bilo naznaka da su brojne osjetljive teme poremetile njihov inace prijateljski i srdacan odnos.

"Tokom protekle cetiri godine odrzavali smo vrlo konstruktivne odnose i takvi ce ostati u u sljedece cetiri. Danas smo imali vrlo otvorenu i iskrenu razmjenu misljenja", kazao je George W. Bush.

"Dogovorili smo se ubrzati zajednicki rad na zastiti nuklearnog oruzja i materijala, kako u nasim dvjema zemljama, tako i u svijetu. Zelim se zahvaliti Vladimiru na tome, kao i nasim ministrima obrane koji rade na ovom problemu", izjavio je americki predsjednik.

Pitanje za koje se pred pocetak summita vjerovalo da bi moglo izazvati najvise rasprave – prodaja ruske nuklearne tehnologije Iranu, cini se kako je takodjer rijeseno. Rusija ce nastaviti gradnju reaktora, ali ce Moskva i Washington zajednicki motriti kako Iran koristi nuklearne potencijale.

"Slozili smo se da Iran ne bi trebao imati nuklearno oruzje i cijenim Vladimirovo razumjevanje nase zabrinutosti zbog takve mogucnosti. Takodjer smo vrlo konstruktivno razgovarali o tome kako postici taj cilj," izjavio je ocito zadovoljan americki predsjednik.

Najvise vremena Vladimir Putin proveo je otklanjajuci, ne samo americke, sugestije o tome da demokracija u Rusiji posustaje.

"Rusija se jos davno opredijelila za demokraciju i namjerava ostati dosljedna u primjeni svih demokratskih standarda, u skladu sa svojom tradicijom i povijescu. Povratak bilo kojeg oblika totalitarizma je nemoguc," objavio je Putin na zajednickoj konferenciji za novinare.

Putin i Bush su najavili kako ce jos ove godine organizirati medjunarodni skup na najvisoj razini o uvodjenju medjuanrodnih standarda za disciplinitano, kontrolirano i sigurno cuvanje nuklearnih pogona i materijala.

Dvojica su predsjednika nalozili svojim vladama da ubrzaju bilateralne pregovore koji ce omoguciti da Rusija ove godine udje u clanstvo Svjetske trgovinske organizacije.

* * * * *

Pre obraćanja Slovacima na Hvjezdoslavovom trgu u Bratislavi, američki predsednik Džordž Buš privatno se sastao u Slovačkom narodnom pozorištu sa građanskim aktivistima iz Istočne Evrope. Srbiju i Crnu Goru predstavljali su bivši otporaš Ivan Marović i Sonja Liht, predsednica Fonda za političku izuzetnost.


Kako je, neposredno posle susreta Džordža Buša sa dvadesetak građanskih aktivista iz 13 zemalja Istočne Evrope, koje američka administracija popularno naziva šampionima slobode, Radiju Slobodna Evropa izjavila Sonja Liht, predsednica fonda za političku izuzetnost, američki predsednik je pokazao posebno interesovanje za situaciju u Srbiji.

“Sasvim neočekivno u stvari sa mnom je vodio ceo razgovor jer ja sam rekla da Srbija je dokazala više puta da ima demokratski potencijal da se izbori sa ogromnim teškoćama, da smo pre viši od četiri godine sami svojom snagom i energijom uspeli da uklonimo autoritarni režim Slobodana Miloševića, i da je naravno pomoć Amerike tu bila dragocena, a da smo pre nepunih pola godine uspeli opet svojom snagom da izaberemo demokratskog kandidata Borisa Tadića za predsednika.”

Džordž Buš se interesovao za ekonomske prilike u Srbiji, takođe, pitajući kako prenosi Sonja Liht, da li je izgrađeno ono što je srušeno tokom teških godina i teških događaja.

“Na šta je sve mislio, ali pretpostavljam i na bombardovanje. Ja sam rekla da se izgrađuje ali da je i dalje teško, da je ekonomska situacija vrlo teška. Onda je on rekao da je jako teško graditi demokratiju sa teškom ekonomskom situacijom. Pitao me je da li su građani Srbije zaista prihvatili demokratski put kao svoj put razvoja, našta sam ja navela da 80 odsto građana Srbije želi da bude član Evropske unije. Kao dokaz da jeste, žele da idu u tom pravcu demokratskog razvoja. On je pitao da li ima investicija u Srbiji, ja sam rekla da, pomenula sam US STEEL. Tu je napravio jednu šalu, rekao je, i hvala bogu oni nisu bankrotirali. Ja sam rekla da, to je dobro i za nas i za Slovake jer je pored njega stajao premijer Slovačke, i onda sam opet insistirala da nam je potrebna ozbiljna američka pomoć i pre svega dolazak novih firmi i investicije u Srbiji kako bi ona mogla da se razvija i ekonomski i politički.”

Da li je gospodin Buš odgovorio na vaš poziv odnosno na zahtev za pomoć Srbiji i Crnoj Gori.

“Cela konverzacija, kako da kažem, išla je u tom pravcu. Ja sam shvatila kad je on rekao nemoguće je izgrađivati demokratiju bez jačanja ekonomije, ako hoćete da prevedem kako sam ja shvatila celu tu konverzaicju, ja vidim da ljudi koji su bili sa mnom tu iz drugih zemalja, pa i sa Ivanom sam razmenila misli, po svemu sudeći - da. On je u stvari vrlo ozbiljno saslušao ono što sam ja imala da mu kažem i ja se nadam da će oni koji donose odluke u Srbiji, koji će se susretati sa američkom administracijom u stvari pratiti da tako kažem na neki način ovu konverzaciju. Pokazalo se da je on zainteresovan, pokazao je određenu brigu, pokazao je razumevanje da nema demokratskog razvoja bez ekonomskog razvoja, i sve to zajedno, čini mi se, da je u stvari jedna dobra poruka”.

Najmlađi učesnik susreta građanskih aktivista Istočne Evrope s američkim predsednikom, a većinom reč o učesnicima ne nasilnih revolucija kojima su srušeni komunistički ili stari režimi, od Praga preko Beograda do Kijeva, bio je biviši otporaš Ivan Marović.

“Moj utisak je da budemo relani, znači, Srbija može da bude poznata po dve stvari u svetu i kod Buša i bilo gde drugde. Ili po tome da pravimo probleme i da imamo mnogo ratnih zločina ili po tome da smo mi model za nenasilnu demokratku promenu jednog autorativnog režima, model koji je posle primenjen u drugim zemljama. Ja sam uvek bio i uvek ću biti za to da se naš imidž i naš indentitet vezuje za ovo drugo. I što se više budemo vezivali za ovo drugo to će biti bolje po nas. Ja sam se trudio da ostavim takav utisak i nadam se da je i moje prisustvo uopšte odalo utisak jedne drugačije Srbije, Srbije koja može da bude model za druge zemlje u potrazi za slobodom. kako to uraditi bez prolivene kapi krvi.”

Da li možeš da nam kažeš kakav je utisak poneo američki predsednik nakon razgovora gospođom Liht i sa tobom?

“Jedna stvar je bila ključna ja mislim u njegovom odgovoru a to je da je on priznao da demokratija bez ekonomske stabilnosti , posla za sve ljude i nekog ekonomskog prosperiteta, da takva demokratija ne može da bude održiva. I to je nešto što je on sa nama podelio nakon što se upoznao sa situacijom u Srbiji. Mi sad očekujemo da će iza toga da sledi konkretna politika pomoći da se ekonomski Srbija osnaži ne bi li se samim tim i demokratija u Srbiji osnažila. Ali to je uglavnom ja mislim što Amerikanci kažu bottom line njegovih komentara i njegovog utisaka.”
XS
SM
MD
LG