Usled smanjenja potencijalnih apstinenata u odnosu na prethodno istraživanje, sa 20 na 15% razlika između pristalica za nezavisnost i za zajedničku državu smanjenja je za 4 procenta, odnosno 44% građana je za, dok je protiv 40%. Koordinator CEDEM-ovog istraživanja profesor Veselin Pavićević pojašnjava:
“Ovo je istovremeno i najniži registrovani nivo neopredjeljenih po pitanju referenduma o državnoj nezavisnosti u sprovedenim CEDEM-ovim istraživanjima političkog javnog mnjenja od aprila 2003.godine. U kojoj mjeri je svemu ovome što smo konstatovali doprinijela u toku referenduma najava formiranja dva nova pokreta, na osnovu raspoloživih podataka mi ne možemo pouzdano da tvrdimo ništa. Pokretima, to želim da kažem, ćemo se baviti u našim narednim istraživanjima, prvenstveno u cilju postojanja praćenja trendova vezanih za pitanje državnog statusa Crne Gore”.
Za održavanje neposrednih izbora za parlament državne zajednice izjasnilo se 32,6 ispitanika, dok je 30,2 protiv. Vladajuću koaliciju u ovom trenutku podržava preko 47% crnogorskih građana, a partije koje se zalažu za zajedničku državu, uključujući i Srpsku radikalnu stranku, podržalo bi 27% ispitanika, dok bi za Grupu za promjene glasalo 12% birača. Pojedinačno, najača stranka i dalje je Demokratska partija socijalsta koja bi osvojila 39% glasova, na drugom mjestu je Socijalistička narodna partija sa 12.2%, a na trećem Grupa za promjene sa 12%. Kako je istraživanje rađeno u periodu od 22.do 28. januara novoformirani blokovi nijesu obuhvaćeni.Veselin Pavićević:
“U ovakvoj disperziji stranaka, kakvu mi nudimo na našem “meniju” u upitniku nas dovodi u situaciju da ne smijemo da tvrdimo da je naša slika najpreciznija”.
Najbolji rejting među javnim ličnostima i političarima i dalje ima izvršni direktor Grupe za promjene Nebojša Medojević sa prosječnom ocjenom 2,86. Slijede mitropolit Srpske pravoslavne ckrve u Crnoj Gori Amfilohije sa 2,78 i pemijer Milo Đukanović sa ocjenom 2,63. Kod pristalica prosrpskih stranaka najveću popularnost nakon mitropolita Amfilohija uživaju haški optuženici Slobodan Milošević i Vojislav Šešelj. Veselin Pavićević:
“Zanimljivo je da je na prvom mjestu vjerski, a ne politički lider. Misli se, naravno, na mitropolita Amfilohija. Ove činjenice bez sumnje čine crnogorsko javno mnjnje izazovnim područjem, ne samo za političke, već i za druge analitičare”.
Iako bilježi izvjestan pad, institucija od najvećeg povjerenja kod crnogorskih građana i dalje je Srpska pravoslavna crkva. Slijedi vojska i predsjednik Crne Gore Filip Vujanović koji imaju prosječnu ocjenu 2,56. Ipak, u globalu se bilježi trend pada podrške većini institucija. Kada je o smanjenja povjerenja u Vladu Crne Gore riječ, Pavićević navodi sljedeći podatak:
“Statistički to su jako mala pomijeranja. Međutim, ono što je jako važno za nas jeste da je ova pojava prije svega posljedica smanjenja stepena povjerenja i to gotovo za 5%, upravo kod provladinih pristalica Vladinim učinkom”.
I ovo istraživanje pokazalo je visok stepen podrške za ulazak u Evropsku Uniju, što podržava skoro 80% građana. Situacija je znatno drugačija kada je u pitanju saradnja sa Haškim tribunalom kojoj se protivi 38%, dok je 44% za. Ulasku u NATO protivi se 37% ispitanika, dok je 34% za participiranje u međunarodnu vojnu alijansu.
A takodje je objavljeno i istraživanje DAMAR-a za potrebe Grupe za promjene, čiji podaci govore da crnogorsku vladajući koaliciju u ovom trenutku podržava 23% građana, takozvane prosrpske partije blizu 15%, Grupu za promjene preko 9%, a Liberalni savez i Liberalnu partiju 3% građana. I prema DAMAR-ovom istraživanju najveću ocjenu od političkih lidera dobio je izvršni direktor Grupe za promjene Nebojša Medojević, slijedi premijer Milo Đukanović, crnogorski predsjednik Filip Vujanović, pa predsjednik državne zajednice Svetozar Marović. Na petom mjestu je predsjednik Savjeta Grupe za promjene Svetozar Jovićević, a slijede Zoran Žižić i Predrag Bulatović. Prema objavljenim podacima u DAMAR-ovom istraživanju nije tretiran državni status Crne Gore.
“Ovo je istovremeno i najniži registrovani nivo neopredjeljenih po pitanju referenduma o državnoj nezavisnosti u sprovedenim CEDEM-ovim istraživanjima političkog javnog mnjenja od aprila 2003.godine. U kojoj mjeri je svemu ovome što smo konstatovali doprinijela u toku referenduma najava formiranja dva nova pokreta, na osnovu raspoloživih podataka mi ne možemo pouzdano da tvrdimo ništa. Pokretima, to želim da kažem, ćemo se baviti u našim narednim istraživanjima, prvenstveno u cilju postojanja praćenja trendova vezanih za pitanje državnog statusa Crne Gore”.
Za održavanje neposrednih izbora za parlament državne zajednice izjasnilo se 32,6 ispitanika, dok je 30,2 protiv. Vladajuću koaliciju u ovom trenutku podržava preko 47% crnogorskih građana, a partije koje se zalažu za zajedničku državu, uključujući i Srpsku radikalnu stranku, podržalo bi 27% ispitanika, dok bi za Grupu za promjene glasalo 12% birača. Pojedinačno, najača stranka i dalje je Demokratska partija socijalsta koja bi osvojila 39% glasova, na drugom mjestu je Socijalistička narodna partija sa 12.2%, a na trećem Grupa za promjene sa 12%. Kako je istraživanje rađeno u periodu od 22.do 28. januara novoformirani blokovi nijesu obuhvaćeni.Veselin Pavićević:
“U ovakvoj disperziji stranaka, kakvu mi nudimo na našem “meniju” u upitniku nas dovodi u situaciju da ne smijemo da tvrdimo da je naša slika najpreciznija”.
Najbolji rejting među javnim ličnostima i političarima i dalje ima izvršni direktor Grupe za promjene Nebojša Medojević sa prosječnom ocjenom 2,86. Slijede mitropolit Srpske pravoslavne ckrve u Crnoj Gori Amfilohije sa 2,78 i pemijer Milo Đukanović sa ocjenom 2,63. Kod pristalica prosrpskih stranaka najveću popularnost nakon mitropolita Amfilohija uživaju haški optuženici Slobodan Milošević i Vojislav Šešelj. Veselin Pavićević:
“Zanimljivo je da je na prvom mjestu vjerski, a ne politički lider. Misli se, naravno, na mitropolita Amfilohija. Ove činjenice bez sumnje čine crnogorsko javno mnjnje izazovnim područjem, ne samo za političke, već i za druge analitičare”.
Iako bilježi izvjestan pad, institucija od najvećeg povjerenja kod crnogorskih građana i dalje je Srpska pravoslavna crkva. Slijedi vojska i predsjednik Crne Gore Filip Vujanović koji imaju prosječnu ocjenu 2,56. Ipak, u globalu se bilježi trend pada podrške većini institucija. Kada je o smanjenja povjerenja u Vladu Crne Gore riječ, Pavićević navodi sljedeći podatak:
“Statistički to su jako mala pomijeranja. Međutim, ono što je jako važno za nas jeste da je ova pojava prije svega posljedica smanjenja stepena povjerenja i to gotovo za 5%, upravo kod provladinih pristalica Vladinim učinkom”.
I ovo istraživanje pokazalo je visok stepen podrške za ulazak u Evropsku Uniju, što podržava skoro 80% građana. Situacija je znatno drugačija kada je u pitanju saradnja sa Haškim tribunalom kojoj se protivi 38%, dok je 44% za. Ulasku u NATO protivi se 37% ispitanika, dok je 34% za participiranje u međunarodnu vojnu alijansu.
A takodje je objavljeno i istraživanje DAMAR-a za potrebe Grupe za promjene, čiji podaci govore da crnogorsku vladajući koaliciju u ovom trenutku podržava 23% građana, takozvane prosrpske partije blizu 15%, Grupu za promjene preko 9%, a Liberalni savez i Liberalnu partiju 3% građana. I prema DAMAR-ovom istraživanju najveću ocjenu od političkih lidera dobio je izvršni direktor Grupe za promjene Nebojša Medojević, slijedi premijer Milo Đukanović, crnogorski predsjednik Filip Vujanović, pa predsjednik državne zajednice Svetozar Marović. Na petom mjestu je predsjednik Savjeta Grupe za promjene Svetozar Jovićević, a slijede Zoran Žižić i Predrag Bulatović. Prema objavljenim podacima u DAMAR-ovom istraživanju nije tretiran državni status Crne Gore.
