Među razlozima za ocjenu ustavnosti Izbornog zakona je i uskraćeno biračko pravo građana BiH na prostoru cijele države, što je posebno očigledno kod glasanja za članove Predsjedništva. O ostalim razlozima, predsjednik Hrvatske seljačke stranke, dr. Marko Tadić, kaže:
“Prije svega, mi na području BiH imamo različita izborna pravila koja se primjenjuju u praksi, kao što je pitanje Brčko Distrikta, gdje je unaprijed određen broj zastupnika u Skupštini Brčko Distrikta iz reda bošnjačkog, srpskog i hrvatskog naroda. Imamo posebna pravila u gradu Mostaru, gdje je također unaprijed određen sastav općinskoga vijeća po nacionalnoj strukturi i gdje je određan poseban način izbora za Gradsko vijeće i poseban način izbora gradonačelnika grada Mostara. Imamo situaciju u gradu Sarajevu, gdje je gotovo nemoguće izabrati načelnika grada. A imate i situaciju i sa Domom naroda u Federaciji, koji do danas nije konstituiran.”
Ova inicijativa je pozitivno primljena u Izbornoj komisiji, što potvrđuju riječi predsjednika Vehida Šehića. Naime, Izborna komisija će pokrenuti određene izmjene zakona, jer je to jedan od uslova koji BiH mora ispuniti na putu evropskih integracija. Sadašnji zakon nije usklađen s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, te nekim drugim dokumentima:
“U BiH nije zagarantovano aktivno i pasivno biračko pravo građanima državljanima BiH na čitavoj teritoriji i jednakost svih pred zakonom i jednake šanse za sve. Naime, poznato je da, nažalost, plaćamo cijenu rezultata i Vašingtonskog i Dejtonskog mirovnog sporazuma, koji u prvom redu nisu apsolutno štitili interese države BiH kao suverene, međunarodno priznate države, više su štitili interese entiteta i susjedne dvije države - vama je dobro poznato - specijalne veze, tako da je BiH po Dejtonskom ustavu, a samim tim i građani te države su podijeljeni u dva, odnosno tri kolektiviteta.”
Hrvatska seljačka stranka povode za inicijativu nalazi i u praktičnim razlozima, nakon oktobarskih lokalnih izbora, navodi profesor Tadić:
“Ukoliko se nastoji primjenjivati ovaj zakon, on je u potpunosti u suprotnosti s odlukom Ustavnog suda o konstitutivnosti naroda, jer je očito da Hrvati već sada nisu konstitutivan narod na području RS-a, jer u većini, ili u gotovo svim općinama oni nemaju svoje predstavnike u općinskim vijećima, niti u gradskim vijećima. Izuzetak je jedino Bosanski Brod i, čini mi se, Pelagićevo, gdje Hrvati imaju po jednog ili tri zastupnika u općinskome vijeću, a u ostalim općinama nemamo zastupnike. Slična je situacija i na području Federacije. U tridesetak općina Hrvati nemaju uopće svoje vijećnike. Dakle, oni nisu ni konstitutivan narod ako nisu zastupljeni u organima vlasti u tim jedinicama.”
Istovremeno, 24 delegata Doma naroda federalnog parlamenta pokrenuli su inicijativu za ocjenu ustavnosti izbora predsjedavajućih opštinskih vijeća. Naime, oni raspolažu informacijama kako je u nekim sredinama prekršena ustavna odredba koja nalaže da načelnik i predsjedavajući skupštine u višenacionalnim zajednicama ne mogu biti pripadnici istog naroda. Izuzetak su opštine u kojima jedan konstitutivni narod predstavlja više od 80 posto stanovništva. O ovoj inicijativi, delegat Svetozar Pudarić kaže:
“Mi smo na osnovi informacija kojima raspolažemo saznali da je u nekim općinama došlo do narušavanja amandmana 104. Ustava. Pošto mi ne raspolažemo s ukupnim podacima o predsjedavajućim općinskih vijeća, mi smo na osnovu tih indicija zatražili od Ustavnog suda BiH, koji je praktično jedini ovlašten da utvrdi da li je Ustav prekršen ili nije, da prikupi podatke o svim izborima u općinska vijeća i utvrdi da li su oni izvršeni u skladu s Ustavom. S druge strane, mi opet očekujemo da Ustavni sud, ukoliko ocijeni da ovi dokazi za dio općina predstavljaju dovoljnu indiciju da je potrebno izvršiti ocjenu ustavnosti svuda, da onda dalje krene sam u prikupljanje dokaza i utvrđivanje stanja.”
Predsjednik Izborne komisije, Vehid Šehić: “Pozdravljam svaku inicijativu koja treba da poboljša položaj građana države BiH. Ako to uradimo i omogućimo njemu ostvarenje svih zagarantovanih ljudskih prava, onda sigurno neće biti ugrožena ni prava bilo kojeg kolektiviteta u BiH.”
Dvije inicijative za ocjenu ustavnosti, o kojim smo govorili, samo su dio nastojanja da ravnopravnost konstitutivnih naroda na cijelom prostoru BiH - što garantuju amandmani usvojeni prije skoro tri godine - konačno zaživi. Ali, to je samo još jedan od primjera kako rješenja idu drumom, a praksa, šumom.
“Prije svega, mi na području BiH imamo različita izborna pravila koja se primjenjuju u praksi, kao što je pitanje Brčko Distrikta, gdje je unaprijed određen broj zastupnika u Skupštini Brčko Distrikta iz reda bošnjačkog, srpskog i hrvatskog naroda. Imamo posebna pravila u gradu Mostaru, gdje je također unaprijed određen sastav općinskoga vijeća po nacionalnoj strukturi i gdje je određan poseban način izbora za Gradsko vijeće i poseban način izbora gradonačelnika grada Mostara. Imamo situaciju u gradu Sarajevu, gdje je gotovo nemoguće izabrati načelnika grada. A imate i situaciju i sa Domom naroda u Federaciji, koji do danas nije konstituiran.”
Ova inicijativa je pozitivno primljena u Izbornoj komisiji, što potvrđuju riječi predsjednika Vehida Šehića. Naime, Izborna komisija će pokrenuti određene izmjene zakona, jer je to jedan od uslova koji BiH mora ispuniti na putu evropskih integracija. Sadašnji zakon nije usklađen s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, te nekim drugim dokumentima:
“U BiH nije zagarantovano aktivno i pasivno biračko pravo građanima državljanima BiH na čitavoj teritoriji i jednakost svih pred zakonom i jednake šanse za sve. Naime, poznato je da, nažalost, plaćamo cijenu rezultata i Vašingtonskog i Dejtonskog mirovnog sporazuma, koji u prvom redu nisu apsolutno štitili interese države BiH kao suverene, međunarodno priznate države, više su štitili interese entiteta i susjedne dvije države - vama je dobro poznato - specijalne veze, tako da je BiH po Dejtonskom ustavu, a samim tim i građani te države su podijeljeni u dva, odnosno tri kolektiviteta.”
Hrvatska seljačka stranka povode za inicijativu nalazi i u praktičnim razlozima, nakon oktobarskih lokalnih izbora, navodi profesor Tadić:
“Ukoliko se nastoji primjenjivati ovaj zakon, on je u potpunosti u suprotnosti s odlukom Ustavnog suda o konstitutivnosti naroda, jer je očito da Hrvati već sada nisu konstitutivan narod na području RS-a, jer u većini, ili u gotovo svim općinama oni nemaju svoje predstavnike u općinskim vijećima, niti u gradskim vijećima. Izuzetak je jedino Bosanski Brod i, čini mi se, Pelagićevo, gdje Hrvati imaju po jednog ili tri zastupnika u općinskome vijeću, a u ostalim općinama nemamo zastupnike. Slična je situacija i na području Federacije. U tridesetak općina Hrvati nemaju uopće svoje vijećnike. Dakle, oni nisu ni konstitutivan narod ako nisu zastupljeni u organima vlasti u tim jedinicama.”
Istovremeno, 24 delegata Doma naroda federalnog parlamenta pokrenuli su inicijativu za ocjenu ustavnosti izbora predsjedavajućih opštinskih vijeća. Naime, oni raspolažu informacijama kako je u nekim sredinama prekršena ustavna odredba koja nalaže da načelnik i predsjedavajući skupštine u višenacionalnim zajednicama ne mogu biti pripadnici istog naroda. Izuzetak su opštine u kojima jedan konstitutivni narod predstavlja više od 80 posto stanovništva. O ovoj inicijativi, delegat Svetozar Pudarić kaže:
“Mi smo na osnovi informacija kojima raspolažemo saznali da je u nekim općinama došlo do narušavanja amandmana 104. Ustava. Pošto mi ne raspolažemo s ukupnim podacima o predsjedavajućim općinskih vijeća, mi smo na osnovu tih indicija zatražili od Ustavnog suda BiH, koji je praktično jedini ovlašten da utvrdi da li je Ustav prekršen ili nije, da prikupi podatke o svim izborima u općinska vijeća i utvrdi da li su oni izvršeni u skladu s Ustavom. S druge strane, mi opet očekujemo da Ustavni sud, ukoliko ocijeni da ovi dokazi za dio općina predstavljaju dovoljnu indiciju da je potrebno izvršiti ocjenu ustavnosti svuda, da onda dalje krene sam u prikupljanje dokaza i utvrđivanje stanja.”
Predsjednik Izborne komisije, Vehid Šehić: “Pozdravljam svaku inicijativu koja treba da poboljša položaj građana države BiH. Ako to uradimo i omogućimo njemu ostvarenje svih zagarantovanih ljudskih prava, onda sigurno neće biti ugrožena ni prava bilo kojeg kolektiviteta u BiH.”
Dvije inicijative za ocjenu ustavnosti, o kojim smo govorili, samo su dio nastojanja da ravnopravnost konstitutivnih naroda na cijelom prostoru BiH - što garantuju amandmani usvojeni prije skoro tri godine - konačno zaživi. Ali, to je samo još jedan od primjera kako rješenja idu drumom, a praksa, šumom.
