Dostupni linkovi

Genocid u Srebrenici – drugi put


Za zločine iz jula 1995, koji prema presudi spadaju u najmračnije trenutke novije evropske historije i koji su izvršeni sa “neviđenim stepenom surovosti i izopačenosti”, Blagojević je osudjen na 18, a Dragan Jokić na 9 godina zatvora. Po ocjeni Sudskog vijeća optuženi “nisu imali glavne uloge” u srebreničkim zločinima, koje su planirali i izvršili “starješine Glavnog štaba VRS i MUP-a Republike Srpske.”

Sudsko vijeće, koje sačinjavaju sudac iz Kine Liu Daqun, Ukrajinac Volodimir Vasilenko i Carmen Maria Argibay, sutkinja iz Argentine, ocijenilo je da se odgovornost Blagojevića i Jokića iscrpljuje na pomaganju i podržavanju srebreničkog zločina, a ne i direktnog učestvovanja u njegovom izvršenju. Blagojević je osuđen za saučesništvo u genocidu, jer je Sudsko vijeće procijenilo da je on znao za namjeru ostalih sudionika udruženog zločinačkog poduhvata da, u cjelosti ili djelomično, unište srebreničke muškarce-Bošnjake. Nakon presude Radislavu Krstiću, ovo je druga po redu presuda za genocid u Srebrenici.

"Sud je zaključio da je pukovnik Blagojević kriv za saučesništvo i pomaganje pri vršenju genocida", izjavila je sutkinja Argibay.

Ko-optuženi Dragan Jokić je osuđen na devet godina zatvora za zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja rata.

Cilj udruženog zločinačkog poduhvata, u kojem su učestvovale i ostale vojne i policijske jedinice RS, bio je: žene i djecu iz srebreničke enklave, nakon njenog zauzimanja, nasilno protjerati u Kladanj, a muškarce od 16 do 60 godina starosti zarobiti, zatočiti i po prijekom postupku strijeljanjem pogubiti. Na ovaj način je pobijeno preko 7.000 srebreničkih Bošnjaka, koji su pokopani u masovne grobnice. U pokušaju prikrivanja dokaza o udruženom zločinačkom poduhvatu, u kojem su sudjelovale i druge vojne i policijske jedinice RS, dio grobnica kasnije je iskopan i prebačen na sekundarne lokacije.

Istom optužnicom bili su obuhvaćeni i Momir Nikolić i Dragan Obrenović, takođe oficiri vojske bosanskih Srba, koji su nakon priznanja krivice osuđeni na 27, odnosno 17 godina zatvora.

Za svoju ulogu u srebreničkom genocidu prošle godine je komandant Drinskog korpusa, Radislav Krstić, osuđen na 35 godina zatvora. Za srebrenički zločin terete se još i Slobodan Milošević, Radovan Karadžić, Ratko Mladić i grupa oficira vojske bosanskih Srba, od kojih je u pritvoru Tribunala jedino Ljubiša Beara.
XS
SM
MD
LG