Lideri vladajućih stranaka u BiH narednoga tjedana započinju pregovore o, kako kažu, pronalaženju načina za prevazilaženje krize nastale u izvršnoj vlasti nakon neopozivih ostavki tri ministara iz RS-a. Sastanak je, nakon konsultacija sa Predsjedništvom BiH, inicirao predsjedavajući Vijeća ministara BiH, Adnan Terzić, koji je shvatio da trenutno stanje ne treba promatrati bez doze opreza.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH, Borislav Paravac, govoreći o potrebi za susretom lidera vladajućih stranaka koji bi pomogli Vijeću ministara da izađe iz krize, kaže da treba uvidjeti stvarni razlog nastale situacije:
“Smatram da rješavanje krize ide rješavanjem uzroka krize, a ne posljedica.”
No, kada je riječ o stvarnim, kako kaže Paravac, uzrocima, lideri stranaka iz RS-a prilično su samozatajni. U bh. političkom životu, koji je usko vezan za rad bh. vlade, čini se zatišje je pred buru. Oni koji imaju ovlasti da iznose zauzete stavove stranka, nedostupni su.
Član Glavnoga odbora i jedan od dopredsjednika Srpske demokratske stranke, Momčilo Novaković, odgovarajući na naš upit što očekuje kao ishod predstojećih pregovora, kaže:
“Teško je prognozirati ishod ovih pregovora imajući u vidu svu kompleksnost i uslove pod kojima se odvijaju. Dakle, s jedne strane stavove PDP-a i njihovih ministara, s druge strane malo učešće SDS-a što se tiče izvršne vlasti, a značajno što se tiče Parlamenta. Također su razgovori opterećeni mjerama Visokog predstavnika, gdje nije realno očekivati da uz ovakve mjere podrška Savjetu ministara bude bjanko data.”
Što je stav PDP-a, pitanje je na koje će se odgovor morati još sačekati.
U međuvremenu, čelnik stranke koja je također dio parlamentarne većine, odnosno predsjednik Predsjedništva Stranke za BiH, Safet Halilović, stava je da posljednje mjere Visokog predstavnika uopće ne odgovaraju stupnju halabuke podignute u RS-u. Vijeće ministara je dobro radilo i bilo je na putu da donese niz kapitalnih reformi koje bi BiH približile euroatlantskim intergacijama, kaže Halilović:
“Pokušava se kriza, odnosno neispunjavanje dejtonskih obaveza određenih organa i tijela RS-a prebaciti na državni nivo u Vijeće ministara. Naravno, to su političke akrobatike koje nemaju mjesta u našem cajtnotu, u ovoj borbi za vrijeme, u ovom našem skraćenom periodu do aprila mjeseca kada treba da ispunimo još čitav niz preduslova za naše priključenje Partnerstvu za mir, a prije svega iz oblasti haških obaveza. Prema tome, ja mislim da je ovaj problem u Vijeću ministara namjerno izveden da bi se blokirali ovi procesi i da bi to bio alibi za određena potkusurivanja pojedinih funkcionera iz RS-a i institucija sa Visokim predstavnikom.”
U SNSD-u, najjačoj oporbenoj stranci RS-a, kažu da su pobornici koncepcije - treba da dođe do stablizacije - i da su spremni da daju svoj doprinos, posebice u postojećim institucijama ovoga entiteta. SNSD-ov zastupnik u državnom parlamentu, Nikola Špirić, tako ističe da je njegova stranke za promjenu koncepta koja, kako kaže, podrazumijeva da svi ostali budu oporba, a da lider reformi bude SNSD, jer su trenutačni partneri u vlasti pokazali da ne funkcioniraju. U tomu pravcu Špirić komentira i predstojeće pregovore vladajućih stranaka oko krize bh. vlade:
“Pojedine stranke iz paralemntarne većine su načinile više koraka kojima daju do znanja da nisu dio parlamentarne većine. Mislim da BiH plaća cijenu unutrašnje neiskrenosti, da samo konstituisanje vlasti od Vijeća ministara, od lidera najjačih političkih partija, u kojem nisu bili u stanju prije nego što konstituišu vlast izgraditi zajednički koncept kako vide BiH i njene entitete, govori da su oni parlamentarna većina bili samo u vrijeme izbora, a da su poslije toga međusobno suprotstavljeni, čak međusobno jače suprotstavljeni nego najjači opozicioni stavovi. Sam po sebi način konstituisanja vlasti je bio destrukcija BiH. Dobro bi bilo ako su to shvatili. Ako nisu, očekuje nas ponovo jedan period patnje.”
A patnja za BiH u ovome trenutku predstavlja otvorena bojazan da gubi svaki korak ka euroatlantskim intergacijama, ocjena je lidera SDP-a, Zlatka Lagumdžije:
“Ova zemlja ulazi u teško vrijeme. Ova zemlja u vrijeme i regionalnih konsolidacija. Ova zemlja će u 2005. i 2006. godini konačno poprimiti svoj ustavno-pravni zakonski okvir, kakav joj je neophodan da bi ušla u Evropsku uniju. I to će imati refeleksije i na čitav region, a i regiona na BiH.”
Da li će vladajuće stranke u BiH u krakom roku prevazići nesuglasice, bilo unutranje, međusobne ili one prema Uredu Visokoga predstavnika, kako bi nastavili sa reformama i ispunjavanjem rokova koji BiH sustižu, pokazat će najavljeni sastanak parlamentarne većine. Naši sugovornici, predstavnici pozicije, kažu da će dogovor biti postignut. No, vrijeme kada će to biti nitko ne želi prognozirati.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH, Borislav Paravac, govoreći o potrebi za susretom lidera vladajućih stranaka koji bi pomogli Vijeću ministara da izađe iz krize, kaže da treba uvidjeti stvarni razlog nastale situacije:
“Smatram da rješavanje krize ide rješavanjem uzroka krize, a ne posljedica.”
No, kada je riječ o stvarnim, kako kaže Paravac, uzrocima, lideri stranaka iz RS-a prilično su samozatajni. U bh. političkom životu, koji je usko vezan za rad bh. vlade, čini se zatišje je pred buru. Oni koji imaju ovlasti da iznose zauzete stavove stranka, nedostupni su.
Član Glavnoga odbora i jedan od dopredsjednika Srpske demokratske stranke, Momčilo Novaković, odgovarajući na naš upit što očekuje kao ishod predstojećih pregovora, kaže:
“Teško je prognozirati ishod ovih pregovora imajući u vidu svu kompleksnost i uslove pod kojima se odvijaju. Dakle, s jedne strane stavove PDP-a i njihovih ministara, s druge strane malo učešće SDS-a što se tiče izvršne vlasti, a značajno što se tiče Parlamenta. Također su razgovori opterećeni mjerama Visokog predstavnika, gdje nije realno očekivati da uz ovakve mjere podrška Savjetu ministara bude bjanko data.”
Što je stav PDP-a, pitanje je na koje će se odgovor morati još sačekati.
U međuvremenu, čelnik stranke koja je također dio parlamentarne većine, odnosno predsjednik Predsjedništva Stranke za BiH, Safet Halilović, stava je da posljednje mjere Visokog predstavnika uopće ne odgovaraju stupnju halabuke podignute u RS-u. Vijeće ministara je dobro radilo i bilo je na putu da donese niz kapitalnih reformi koje bi BiH približile euroatlantskim intergacijama, kaže Halilović:
“Pokušava se kriza, odnosno neispunjavanje dejtonskih obaveza određenih organa i tijela RS-a prebaciti na državni nivo u Vijeće ministara. Naravno, to su političke akrobatike koje nemaju mjesta u našem cajtnotu, u ovoj borbi za vrijeme, u ovom našem skraćenom periodu do aprila mjeseca kada treba da ispunimo još čitav niz preduslova za naše priključenje Partnerstvu za mir, a prije svega iz oblasti haških obaveza. Prema tome, ja mislim da je ovaj problem u Vijeću ministara namjerno izveden da bi se blokirali ovi procesi i da bi to bio alibi za određena potkusurivanja pojedinih funkcionera iz RS-a i institucija sa Visokim predstavnikom.”
U SNSD-u, najjačoj oporbenoj stranci RS-a, kažu da su pobornici koncepcije - treba da dođe do stablizacije - i da su spremni da daju svoj doprinos, posebice u postojećim institucijama ovoga entiteta. SNSD-ov zastupnik u državnom parlamentu, Nikola Špirić, tako ističe da je njegova stranke za promjenu koncepta koja, kako kaže, podrazumijeva da svi ostali budu oporba, a da lider reformi bude SNSD, jer su trenutačni partneri u vlasti pokazali da ne funkcioniraju. U tomu pravcu Špirić komentira i predstojeće pregovore vladajućih stranaka oko krize bh. vlade:
“Pojedine stranke iz paralemntarne većine su načinile više koraka kojima daju do znanja da nisu dio parlamentarne većine. Mislim da BiH plaća cijenu unutrašnje neiskrenosti, da samo konstituisanje vlasti od Vijeća ministara, od lidera najjačih političkih partija, u kojem nisu bili u stanju prije nego što konstituišu vlast izgraditi zajednički koncept kako vide BiH i njene entitete, govori da su oni parlamentarna većina bili samo u vrijeme izbora, a da su poslije toga međusobno suprotstavljeni, čak međusobno jače suprotstavljeni nego najjači opozicioni stavovi. Sam po sebi način konstituisanja vlasti je bio destrukcija BiH. Dobro bi bilo ako su to shvatili. Ako nisu, očekuje nas ponovo jedan period patnje.”
A patnja za BiH u ovome trenutku predstavlja otvorena bojazan da gubi svaki korak ka euroatlantskim intergacijama, ocjena je lidera SDP-a, Zlatka Lagumdžije:
“Ova zemlja ulazi u teško vrijeme. Ova zemlja u vrijeme i regionalnih konsolidacija. Ova zemlja će u 2005. i 2006. godini konačno poprimiti svoj ustavno-pravni zakonski okvir, kakav joj je neophodan da bi ušla u Evropsku uniju. I to će imati refeleksije i na čitav region, a i regiona na BiH.”
Da li će vladajuće stranke u BiH u krakom roku prevazići nesuglasice, bilo unutranje, međusobne ili one prema Uredu Visokoga predstavnika, kako bi nastavili sa reformama i ispunjavanjem rokova koji BiH sustižu, pokazat će najavljeni sastanak parlamentarne većine. Naši sugovornici, predstavnici pozicije, kažu da će dogovor biti postignut. No, vrijeme kada će to biti nitko ne želi prognozirati.
