Dostupni linkovi

Zemlja morbidne logike broja tri


Predstavnici vlasti u BiH složni se u ocjeni da je najveći doprinos Dejtonskog mirovnog sporazuma u tome što je zaustavio rat. Neslaganja nastaju kada se postavi pitanje koliko je kvalitetan mir donio.

Predsjednik RS-a, Dragan Čavić, smatra da je Okvirni sporazum za mir dobar i za takozvanu evropsku fazu BiH:

“Stabilizacija mira je u dobroj mjeri privedena kraju i predstoji nam evropska faza, u kojoj, naravno, svi u BiH treba da shvate da evropska faza istovremeno pretpostavlja dejtonski osnov, a to znači da, konkretno sa stanovišta RS-a mogu da kažem, mi apsolutno prihvatamo dejtonska mirovna rješenja, shvatamo da je dejtonski ustav i dejtonska administrativna teritorijalna podjela nadležnosti između entiteta države osnov za budućnost ove zemlje, pozicija konstitutivnih naroda je osnov za budućnost ove zemlje. Prihvatamo da ulazimo u evropsku fazu, ali samo na principima koji proizilaze iz temeljnog entitetskog uređenja.”

Dragan Čović, član Predsjednistva BiH, smatra da su neophodne promjene okvira koji se nalazi u entiteskim ustavima, kao i Ustavu BiH, a da bi se stabilizovala zemlja:

“Ja duboko vjerujem da ustavom definiranih pet razina vlasti u BiH ne nude apsolutno ekonomsku i socijalnu održivost BiH. S te strane se duboko nadam da na obilježavanju desete obljetnice Dejtona, znači za nekih godinu dana, ćemo moći kazati da imamo jedan novi, redefiniran ustav, koji će osigurati da naši građani imaju šansu da razmišljaju o boljoj, perspektivnijoj budućnosti.”

Sulejman Tihić, također član Predsjedništva, ističe da je dejtonski ustav postao kočnica napretka BiH:

“Ja smatram da je sasvim realno da mi promijenimo Ustav u tom smislu da uvećamo nadležnosti države BiH već sa onim što je na neki način preneseno, kao što su pitanje sigurnosti, pitanje odbrane, pitanje poreza, carina. Mislim da tu možemo postići lakše dogovor, jer smo već u jednom procesu prenosa nadležnosti. Teže će biti kad su u pitanju entiteti, odnosno regionalno uređenje BiH.”

Dejtonski mirovni sporazum je štetan za BiH, smatra akademik Muhamed Filipović, jer je rezultat neprincipijelne politike:

“U BiH je jedino ispravno i principijelno rješenje bilo na liniji priznavanja njene nezavisnosti, njene teritorijalne cjelovitosti, pošto ona nikada nije bila podijeljena i nikada nijedan narod ni na jednom dijelu njene teritorije nije ostvario nekakvu apsolutnu dominaciju ili većinu koja bi mu davala pravo za bilo kakvu separaciju. To pravo je neprirodno u BiH. To je pravo protivno multilateralnom karakteru BiH i njene cijele historije. To je pravo koje će porađati neprestano suprotnosti i stvarati uvjete u kojima može da dođe opet do krvavih sukoba.”

Nezavisni analitičari u RS-u, za razliku od predstavnika vlasti, u kritici Dejtonskog mirovnog sporazuma najčešće ističu zamku prevelikog insistiranja na nacionalnom i, praktično, brisanje bh. multietničnosti. Profesor banjalučkog univerziteta Miodrag Živanović:

“Stanje je zapravo tako da mi živimo unutar jedne morbidne logike broja tri, da i dalje ne živimo kao ljudi, nego kao isključivo Srbi, Hrvati i Bošnjaci. I u takvoj konstelaciji mi jednostvano nemamo šanse za budućnost.”

Miloš Šolaja, Centar za međunarodne odnose Banja Luka, podsjeća da je već dosta toga izmijenjeno u Dejtonskom mirovnom sporazumu:

“Treba biti iskren pa reći da se mnogo toga ne bi promijenilo da nije bilo pritisaka, da nije bilo izmijenjene uloge Visokog predstavnika. Vidimo poslije potpisivanja Dejtonskog sporazuma kako je teško teklo to dogovaranje političkih predstavnika, da je to bilo jako teško. A ja sam uvjeren i siguran sam čak da bi i danas to bilo jako teško da nema te najviše političke volje Visokog predstavnika.”

I Krug nezavisnih intelektualaca 99 smatra da je skrojena Bosna koja nije po mjeri njenih ljudi. Predsjednica Mirjana Malić:

“Ja kao Bosanka ne pristajem da živim u takvoj jednoj fantomskoj državi, sa svim reperkusijama koje uređenje napravljeno na Dejtonu ili bar tumačeno od onih koji su ga pisali je ovako kakvo je danas. Ja ništa lijepo ne mislim za svih ovih godina. I mislim da u Bosni tihi rat, rat nacionalističkih stranaka za svoje atare neće prestati dok narod u ovoj državi, Bosanci i Hercegovci, ne naprave zemlju po svojoj mjeri."

Devet godina kasnije sve je više onih koji zagovaraju promjenu Dejtonskog mirovnog sporazuma. Među njima je i Hrvatsko narodno vijeće, koje je prije nekoliko mjeseci izašlo u javnost s Prijedlogom o kantonizaciji cijele BiH. Fra Luka Markešić:

“Mnoge političke stranke su jednostavno opstruirale, ne da izgrađuju Dejtonski sporazum, da izgrađuju ga cjelovito, ili da ga dograđuju, što je već u intenciji toga sporazuma, nego su jednostavno to opstruirali, tako da je došlo do toga da je taj sporazum, odnosno Ustav BiH, postao je kočnica izgradnje države i svega onoga šta znači ta država. Mi smo posebno istakli potrebu kantonizacije ove države, i to na cijeloj teritoriji BiH - da se kantonizacija provede ne samo na području Federacije BiH nego kantonizacija i na području RS-a.”

Prije godinu dana uticajna grupa poslanika Evropskog parlamenta i političara u Strazburu usvojila je izjavu o potrebi revizije Dejtonskog sporazuma. I Visoki predstavnik u BiH je najavio kako promjene moraju doći iz BiH. Uslov za to je potpuna politička saglasnost. U zemlji koja nije mogla postići dogovor ni o tekstu svoje himne za sada to izgleda kao utopija.
XS
SM
MD
LG