Više od dva tjedna ministri iz Stranke za BiH ne sudjeluju u radu Vlade Federacije BiH. Predsjedništvo ove stranke takvu je odluku donijelo nakon, kako je kazano, neprincipijelnog odlučivanja u vezi sa reformskim zakonom o privatizaciji i reviziji privatizacije. U međuvremenu, iz iste stranke čelnicima Federacije BiH upućena su dva pisma u kojima je u 12-13 točaka pokušano detaljnije pojasniti što je povod nezadovoljstvu koje bi moglo, kako je najavljeno iz Stranke za BiH, rezultirati i povlačenjem ove stranke iz vlasti.
Ministar energije, rudarstva i industrije, Izet Žigić, kaže da Stranka za BiH ukazuje na sve ono što opterećuje rad Vlade, kao i na projekte koji su ponuđeni a koji nisu realizirani:
“U zadnje vrijeme se dešava da jednostavno nemaju prolaz kroz Vladu projekti za koje smo se bavezali da ćemo ih raditi, od projekata vezanih za sam proces privatizacije, do pogleda na prestrukturiranje elektronskog sektora, pitanja namjenske industrije itd. - jedan set pitanja za koji smatramo da nemamo vremena za odlaganje.”
Vruć krompir, nazvana u bh. javnosti kriza Vlade Federacije BiH, našao se u rukama federalnog premijera Ahmeta Hadžipašića. On je, naime, zauzeo pregovaračku poziciju i u odvojenim susretima suočio ministre iz Stranke za BiH prvo sa ministrima iz SDA, a potom i HDZ-a. Kako se pregovori odvijaju daleko od očiju javnosti, jer se pokušava prvo počistiti u vlastitome dvorištu, tako je još nejasno da li će Stranka za BiH biti uzrok ozbiljnijoj krizi vlasti u Federaciji BiH.
Član Predsjedništva Stranke za BiH, Beriz Belkić, kaže da započeti međustranački pregovori neće značiti potporu ili određenje o nekim ličnostima, već da isključivo žele sa partnerima u vlasti razgovarati oko reformskih projekata:
“Predsjedništvo je zatražilo od naših ljudi u Federaciji da se napravi jedna kratka analiza tih dešavanja i prijedlog mjera. I mi smo jednostavno na neki način dali mandat našim ministrima da u okviru Vlade otvore dijalog na tu temu i da pokušaju dobiti podršku za te naše prijedloge, koji su formulirani u 12 ili 13 tačaka, i nakon razgovora u Vladi, ako se dobije podrška za takvo rješavanje nastalih, da tako kažem, različitih stavova prema nekim problemima, da se ta rasprava obavi i u federalnom parlamentu.”
Sjednica federalnog parlamenta zakazana je za kraj ovoga tjedna i, prema raspoloživim informacijama, ovo zakonodavno tijelo nema namjeru da raspravlja o krizi Vlade Federacije, iako je na adresu čelništva također stiglo pismo iz Stranke za BiH.
Predsjedavajući Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH, Muhamed Ibrahimović, komentirajući za jedan sarajevski dnevnik cijelu situciju, bio je kategoričan kazavši da ”u Vladi Federaciji nema toliko problema koji se ne bi mogli riješiti” i da smatra da je “rješenje problema unutar same Vlade, a nikako Parlamenta Federacije BiH".
Klubovi SDA i HDZ-a osuđuju, kako kažu, jednostranu raspravu o radu pojedinih ministara u Vladi Federacije. Predsjednik kluba HDZ-a, Ivan Madunić, za naš radio kaže:
“Kao ozbiljni zastupnici, ne možemo raspravljati o nekakvim trač pričama, nego trebamo sačekati da dođe službeni dopis, službeni stav stranke na koju se to odnosi, da oni kažu u čem je problem, što žele, što ne žele.”
Predsjednik kluba SDA, Šemsudin Mehmedović je stava da je u pitanju personalni sukob između dva ministra, a ne politička kriza unutar same Vlade:
“Jer nema tamo spornih pitanja u kojima su suprotstavljeni stavovi, osim ličnih nekih stavova između dvojice ministara. Ja to tako gledam. I to može bit samo izgovor za njihovo povlačenje, jer smatram da je to zbog loših izbornih rezultata na lokalnim izborima. A, ustvari, ja ne vidim koje su to zakonsko rješenje predlagali ministri Stranke za BiH. Jer ako budemo pobrojavali tako, onda ćemo doći u stuaciju da vidimo da zapravo masu zakonskih rješenja su predložili stručnjaci iz OHR-a, a nisu uopšte ministri iz ove ili one političke stranke.”
Pojedini zastupnici u Parlamentu Federacije BiH stava su da treba pričekati rezultate razgovora koje premijer Federacije vodi sa ministrima Stranke za BiH, SDA i HDZ-a i da, sukladno tomu, priču o krizi Vlade ne treba raspirivati već smirivati. Ishod međustranačkih razgovora željno očekuju i u Stranci za BiH, kako bi mogli poduzeti naredne korake. Koje, pojašnjava član Predsjedništva Stranke za BiH, Beriz Belkić:
“Mi želimo da iscrpimo sve mogućnosti dijaloga, da energiju ne trošimo na konfrotaciju, nego naprosto da probamo napraviti jednu vrstu harmonizacije i da mi budemo uvjereni da se realzira program Vlade koji je na neki način usaglašen, usklađen s programom Stranke za BiH. Ako se postigne konsenzus u Vladi koji je takve naravi da ne odudara od naših programskih opredjeljanja, onda nema razloga da Stranka za BiH insistira na nečemu što bi dovela do zastoja rada federalne vlade. Ali, naravno, ako se ne približimo, onda će Predsjedništvo Stranke za BiH, odnosno Izvršna komisija i organi stranke razmotriti šta činiti u novonastaloj situaciji.”
Na naš upit da li je Stranka za BiH, ukolike se ne postigne kompromis, spremna povući i radikalnije poteze - pri čemu se misli na povlačenje iz vlasti - član Predsjedništva Stranke za BiH, Beriz Belkić, kaže da je to jedna od mogućih varijanti. No, kako kaže Belkić, o cjelokupnom daljem angažmanu Stranke za BiH na svim razinama vlasti odlučivat će najviši organi Stranke, odnosno oni koji su donijeli i odluku o trenutačnom političkom angažmanu.
Ministar energije, rudarstva i industrije, Izet Žigić, kaže da Stranka za BiH ukazuje na sve ono što opterećuje rad Vlade, kao i na projekte koji su ponuđeni a koji nisu realizirani:
“U zadnje vrijeme se dešava da jednostavno nemaju prolaz kroz Vladu projekti za koje smo se bavezali da ćemo ih raditi, od projekata vezanih za sam proces privatizacije, do pogleda na prestrukturiranje elektronskog sektora, pitanja namjenske industrije itd. - jedan set pitanja za koji smatramo da nemamo vremena za odlaganje.”
Vruć krompir, nazvana u bh. javnosti kriza Vlade Federacije BiH, našao se u rukama federalnog premijera Ahmeta Hadžipašića. On je, naime, zauzeo pregovaračku poziciju i u odvojenim susretima suočio ministre iz Stranke za BiH prvo sa ministrima iz SDA, a potom i HDZ-a. Kako se pregovori odvijaju daleko od očiju javnosti, jer se pokušava prvo počistiti u vlastitome dvorištu, tako je još nejasno da li će Stranka za BiH biti uzrok ozbiljnijoj krizi vlasti u Federaciji BiH.
Član Predsjedništva Stranke za BiH, Beriz Belkić, kaže da započeti međustranački pregovori neće značiti potporu ili određenje o nekim ličnostima, već da isključivo žele sa partnerima u vlasti razgovarati oko reformskih projekata:
“Predsjedništvo je zatražilo od naših ljudi u Federaciji da se napravi jedna kratka analiza tih dešavanja i prijedlog mjera. I mi smo jednostavno na neki način dali mandat našim ministrima da u okviru Vlade otvore dijalog na tu temu i da pokušaju dobiti podršku za te naše prijedloge, koji su formulirani u 12 ili 13 tačaka, i nakon razgovora u Vladi, ako se dobije podrška za takvo rješavanje nastalih, da tako kažem, različitih stavova prema nekim problemima, da se ta rasprava obavi i u federalnom parlamentu.”
Sjednica federalnog parlamenta zakazana je za kraj ovoga tjedna i, prema raspoloživim informacijama, ovo zakonodavno tijelo nema namjeru da raspravlja o krizi Vlade Federacije, iako je na adresu čelništva također stiglo pismo iz Stranke za BiH.
Predsjedavajući Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH, Muhamed Ibrahimović, komentirajući za jedan sarajevski dnevnik cijelu situciju, bio je kategoričan kazavši da ”u Vladi Federaciji nema toliko problema koji se ne bi mogli riješiti” i da smatra da je “rješenje problema unutar same Vlade, a nikako Parlamenta Federacije BiH".
Klubovi SDA i HDZ-a osuđuju, kako kažu, jednostranu raspravu o radu pojedinih ministara u Vladi Federacije. Predsjednik kluba HDZ-a, Ivan Madunić, za naš radio kaže:
“Kao ozbiljni zastupnici, ne možemo raspravljati o nekakvim trač pričama, nego trebamo sačekati da dođe službeni dopis, službeni stav stranke na koju se to odnosi, da oni kažu u čem je problem, što žele, što ne žele.”
Predsjednik kluba SDA, Šemsudin Mehmedović je stava da je u pitanju personalni sukob između dva ministra, a ne politička kriza unutar same Vlade:
“Jer nema tamo spornih pitanja u kojima su suprotstavljeni stavovi, osim ličnih nekih stavova između dvojice ministara. Ja to tako gledam. I to može bit samo izgovor za njihovo povlačenje, jer smatram da je to zbog loših izbornih rezultata na lokalnim izborima. A, ustvari, ja ne vidim koje su to zakonsko rješenje predlagali ministri Stranke za BiH. Jer ako budemo pobrojavali tako, onda ćemo doći u stuaciju da vidimo da zapravo masu zakonskih rješenja su predložili stručnjaci iz OHR-a, a nisu uopšte ministri iz ove ili one političke stranke.”
Pojedini zastupnici u Parlamentu Federacije BiH stava su da treba pričekati rezultate razgovora koje premijer Federacije vodi sa ministrima Stranke za BiH, SDA i HDZ-a i da, sukladno tomu, priču o krizi Vlade ne treba raspirivati već smirivati. Ishod međustranačkih razgovora željno očekuju i u Stranci za BiH, kako bi mogli poduzeti naredne korake. Koje, pojašnjava član Predsjedništva Stranke za BiH, Beriz Belkić:
“Mi želimo da iscrpimo sve mogućnosti dijaloga, da energiju ne trošimo na konfrotaciju, nego naprosto da probamo napraviti jednu vrstu harmonizacije i da mi budemo uvjereni da se realzira program Vlade koji je na neki način usaglašen, usklađen s programom Stranke za BiH. Ako se postigne konsenzus u Vladi koji je takve naravi da ne odudara od naših programskih opredjeljanja, onda nema razloga da Stranka za BiH insistira na nečemu što bi dovela do zastoja rada federalne vlade. Ali, naravno, ako se ne približimo, onda će Predsjedništvo Stranke za BiH, odnosno Izvršna komisija i organi stranke razmotriti šta činiti u novonastaloj situaciji.”
Na naš upit da li je Stranka za BiH, ukolike se ne postigne kompromis, spremna povući i radikalnije poteze - pri čemu se misli na povlačenje iz vlasti - član Predsjedništva Stranke za BiH, Beriz Belkić, kaže da je to jedna od mogućih varijanti. No, kako kaže Belkić, o cjelokupnom daljem angažmanu Stranke za BiH na svim razinama vlasti odlučivat će najviši organi Stranke, odnosno oni koji su donijeli i odluku o trenutačnom političkom angažmanu.
