Nakon nedavnog terorističkog napada u školi u Sjevernoj Osetiji, koji je šokirao svijet, BiH još jednom se našla na stranicama ruske, a potom i zapadne štampe. List “Moskovki kosmolec” objavio je da se među ubijenim teroristima, koji se povezuju sa napadom u Beslanu, nalazi i jedan bh. državljanin. Zvanična Moskva je to demantirala. No, uprkos tomu, na imenu BiH našla se još jedna mrlja, kao i u slučaju neopravdanog povezivanja imena jednog bh. državljanina sa bombaškim napadima u Madridu. Ovo su samo neki od primjera kako se Bosni i Hercegovini prečesto, naročito u stranim medijima, stavlja etiketa zemlje potencijalnog skrovišta Al Kaidinih terorista ili nekih drugih organizacija.
Stav bh. zastupnika pri Vijeću Europe je da povezivanje BiH sa terorizmom upozorava, između ostaloga, i na svojevrsnu inkriminaciju islama kao jedne od kultura i vjera u BiH. Član bh. parlamentarnog izaslanstva pri Vijeću Europe, Sead Avdić, za naš radio kaže da takav poredak stvari dovodi do međunacionalne i političke konfrotacije u BiH:
“U ovom momentu kada se radi o revitalizaciji građanskog koncepta društva u BiH, o političkom pomirenju, stvaranju i jačanju međunacionalnog, političkog i svakog drugog povjerenja, konstrukcija o terorizmu u BiH je veoma štetna po unutrašnje kohezione odnose i budućnost ove države.”
Treba razbiti sve predrasude o BiH ali i svjesno, kako kaže Avdić, sijanje takvih informacija iz pojedinih zemalja, ali i nekih unutarnjih snaga u BiH koje žele destabilizirati stanje u državi:
“Treba u cijelosti razbiti te iluzije da BiH može biti i postati leglo terorističkih jedinica ili nečega drugoga, što znači da BiH treba činiti sve da sa svoje strane, objektivno, kroz jačanje državnih institucija, kroz svoju svijest o neophodnosti borbe protiv terorizma itd. daje svoj doprinos antiterorističkoj koaliciji.”
Pred BiH mnogi su izazovi kako bi dokazala da se efikasno bori protiv terorizma. Član bh. izaslanstva pri Vijeću Europe, Sead Avdić, sukladno tomu tvrdi da je BiH ostvarila napredak nakon Dejtona. Izgrađeni su mehanizmi, usvajaju se zakonski propisi koji omogućavaju povećanje unutarnje sigurnosti i kontrolu granica. Na naš upit koliko su institucije Vijeća Europe upoznate i zadovoljne sa tim procesima, Avdić odgovara:
“Onaj ko hoće da ima prave informacije, on ih ima. Sve ono što je u politici objektivno ovdje u Vijeću Evrope, pa i u Evropskoj zajednici nije slučajnog karaktera. Sve je namjerno, što znači da tu nema onoga da iz razloga neinformisanosti se čini nešto. Ja sam u svojoj tezi potcrtao fundamentalna, antibosanska politika jeste korištenje borbe protiv terorizma u cilju povezivanja terorizma i BiH i slamanja njene unutrašnje konsolidacije, razdvajanja ili jednostavno destrukcije stupnja zajedništva koje je postignuto, političkog pomirenja itd., i u krajnjem slučaju, destabilizacije BiH. U kuloarima mi se trudimo objektivno da damo dodatne informacije, da razgovaramo s delegatima drugih država i zemalja. Ja sam uvjeren da BiH ima na svojoj strani Vijeće Evrope ima veliki broj prijatelja i u tom kontekstu možemo reći da BiH svakim danom sve više ima i uživa i postiže to povjerenje koje je neophodno potrebno za sticanje takvog jednog ambijenta u kojem ćemo imati povjerenje svih ostalih zemalja članica Vijeća Evrope i Evropske zajednice i skratiti put ka Evropskoj zajednici i na bazi stečenog povjerenja omogućiti, kroz našu Direkciju za evropske integracije, kroz sve one napore koje činimo u okviru Parlamentarne skupštine, Doma naroda, Predstavničkog doma i entitetskih parlamenata, da što prije uđemo u Evropsku zajednicu. To je prevashodni cilj. Tu imamo potpuni politički konsenzus. I to članice Vijeća Evrope dobro znaju i respektuju u ocjeni stanja u BiH.”
Rasprava o izazovu terorizma u zemljama članicama Vijeća Europe, koja se ovoga tjedna vodi u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe, trebala bi rezultirati i usvajanjem cjelovitog dokumenta. Njime će biti jasno definirane
mjere koje zemlje članice trebaju poduzeti za efikasniju borbu protiv terorizma i zaštitu. Bh. izaslanstvo u potpunosti podržava takve zaključke, jer efikasna borba protiv terorizma jedan je od uvjeta koje BiH mora ispuniti ukoliko želi postati članica Europske unije.
Stav bh. zastupnika pri Vijeću Europe je da povezivanje BiH sa terorizmom upozorava, između ostaloga, i na svojevrsnu inkriminaciju islama kao jedne od kultura i vjera u BiH. Član bh. parlamentarnog izaslanstva pri Vijeću Europe, Sead Avdić, za naš radio kaže da takav poredak stvari dovodi do međunacionalne i političke konfrotacije u BiH:
“U ovom momentu kada se radi o revitalizaciji građanskog koncepta društva u BiH, o političkom pomirenju, stvaranju i jačanju međunacionalnog, političkog i svakog drugog povjerenja, konstrukcija o terorizmu u BiH je veoma štetna po unutrašnje kohezione odnose i budućnost ove države.”
Treba razbiti sve predrasude o BiH ali i svjesno, kako kaže Avdić, sijanje takvih informacija iz pojedinih zemalja, ali i nekih unutarnjih snaga u BiH koje žele destabilizirati stanje u državi:
“Treba u cijelosti razbiti te iluzije da BiH može biti i postati leglo terorističkih jedinica ili nečega drugoga, što znači da BiH treba činiti sve da sa svoje strane, objektivno, kroz jačanje državnih institucija, kroz svoju svijest o neophodnosti borbe protiv terorizma itd. daje svoj doprinos antiterorističkoj koaliciji.”
Pred BiH mnogi su izazovi kako bi dokazala da se efikasno bori protiv terorizma. Član bh. izaslanstva pri Vijeću Europe, Sead Avdić, sukladno tomu tvrdi da je BiH ostvarila napredak nakon Dejtona. Izgrađeni su mehanizmi, usvajaju se zakonski propisi koji omogućavaju povećanje unutarnje sigurnosti i kontrolu granica. Na naš upit koliko su institucije Vijeća Europe upoznate i zadovoljne sa tim procesima, Avdić odgovara:
“Onaj ko hoće da ima prave informacije, on ih ima. Sve ono što je u politici objektivno ovdje u Vijeću Evrope, pa i u Evropskoj zajednici nije slučajnog karaktera. Sve je namjerno, što znači da tu nema onoga da iz razloga neinformisanosti se čini nešto. Ja sam u svojoj tezi potcrtao fundamentalna, antibosanska politika jeste korištenje borbe protiv terorizma u cilju povezivanja terorizma i BiH i slamanja njene unutrašnje konsolidacije, razdvajanja ili jednostavno destrukcije stupnja zajedništva koje je postignuto, političkog pomirenja itd., i u krajnjem slučaju, destabilizacije BiH. U kuloarima mi se trudimo objektivno da damo dodatne informacije, da razgovaramo s delegatima drugih država i zemalja. Ja sam uvjeren da BiH ima na svojoj strani Vijeće Evrope ima veliki broj prijatelja i u tom kontekstu možemo reći da BiH svakim danom sve više ima i uživa i postiže to povjerenje koje je neophodno potrebno za sticanje takvog jednog ambijenta u kojem ćemo imati povjerenje svih ostalih zemalja članica Vijeća Evrope i Evropske zajednice i skratiti put ka Evropskoj zajednici i na bazi stečenog povjerenja omogućiti, kroz našu Direkciju za evropske integracije, kroz sve one napore koje činimo u okviru Parlamentarne skupštine, Doma naroda, Predstavničkog doma i entitetskih parlamenata, da što prije uđemo u Evropsku zajednicu. To je prevashodni cilj. Tu imamo potpuni politički konsenzus. I to članice Vijeća Evrope dobro znaju i respektuju u ocjeni stanja u BiH.”
Rasprava o izazovu terorizma u zemljama članicama Vijeća Europe, koja se ovoga tjedna vodi u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe, trebala bi rezultirati i usvajanjem cjelovitog dokumenta. Njime će biti jasno definirane
mjere koje zemlje članice trebaju poduzeti za efikasniju borbu protiv terorizma i zaštitu. Bh. izaslanstvo u potpunosti podržava takve zaključke, jer efikasna borba protiv terorizma jedan je od uvjeta koje BiH mora ispuniti ukoliko želi postati članica Europske unije.
