Dostupni linkovi

Washingtonski koncept dobrih i loših momaka


Predstavljen Sudskom vijeću kao republikanski vanjskopolitički analitičar u američkom Senatu u drugoj polovici devedesetih, Jatras je kazao da je do ovakvih zaključaka o politici Clintonove administracije prema Srbiji i Kosovu došao na osnovu analiza pisanja američkih medija i izjava zvaničnika koje su objavljene u medijima.

"Washington je tada išao na stvaranje uslova da Srbija pristane na okupaciju Kosova i cijele svoje teritorije ili da se to postigne vojnim sredstvima", rekao je svjedok, pozivajući se na "izjavu neimenovanog zvaničnika objavljenu u Washington Postu". Po njemu, SAD su na Kosovu primijenile isti metod kao u BiH - "jedan kompleksan konflikt su pretvorile u sukob dobrih i loših momaka, a zatim stale na stranu OVK", iako je tu organizaciju visoki američki zvaničnik Robert Gelbard nazvao "terorističkom".

Jatras je rekao da su na pregovorima u Rambuilletu SAD namjerno Srbiji postavile zahtjeve koje Beograd nije mogao da prihvati, kako bi imale opravdanje za bombardovanje. "Po mom pouzdanom izvoru, jedan američki zvaničnik je tada rekao: 'Namjerno smo postavili letvicu suviše visoko. Srbima je potrebno bombardovanje i to će dobiti'", parafrazirao je Jatras svoj neimenovani izvor.

Optuženi je danas ponovo odbio ponudu Sudskog vijeća da svjedoka dodatno ispita. Opet je zatražio da mu se vrati pravo da se brani sam, ali je takođe uložio protest zato što branilac Steven Kay “ne dozvoljava svjedoku da govori o vezama OVK i Armije BiH sa al Kaidom.

Key se Miloševiću obratio riječima: “Ja ovdje nisam dobrovoljac”.

U unakrsnom ispitivanju, Jatras je potvrdio da nikad nije bio u Srbiji ili BiH, da o temi o kojoj je svjedočio nema neposrednih saznanja, te da ne može tvrditi da li je u Račku u januaru 1999. počinjen masakr ili ne. Takođe je potvrdio da je porijeklom Grk, da “pravoslavna vjera može imati utjecaj na njegove stavove”, te da održava kontakte sa srpskom zajednicom u SAD, odnosno sa organizacijom Srpski kongres jedinstva.
* * * * *
Službeni Miloševićevi branioci Steven Kay i Gillian Higgins zatražili su od Sudskog vijeća dozvolu da ulože žalbu na odluku sudaca kojom su postavljeni za branioca bivšeg predsjednika Srbije i SRJ protiv njegove volje.

U zahtjevu, danas objavljenom u Haagu, oni navode da Milošević "ima pravo da u njegovo ime bude podnijeta žalba protiv odluke o nametanju branilaca": "Argument optuženog je da ga postavljanje advokata lišava osnovnog prava da zastupa samog sebe na sudjenju. To pravo garantirano je
Stautom Haaškog tribunala. Ispravnost odluke da se oduzme neograničeno pravo optuženog da zastupa sebe može utjecati na pravičnost sudjenja".

Oni upozoravaju da bi, ukoliko bude osudjen, Milošević tu odluku mogao iskoristiti kao osnovu za žalbu na presudu, što bi, ukoliko bi žalba bila usvojena, moglo dovesti do ponavljanja sudjenja.
XS
SM
MD
LG