Dojučerašnji “prijatelj suda”, britanski pravnik Steven Key, danas u ulozi službenog branioca Slobodana Miloševića, obavijestio je Sudsko vijeće da se sa optuženim ovih dana nije uspio vidjeti, jer nekadašnji srbijanski i jugoslovenski predsjednik to odbija. Key je od Sudskog vijeća zatražio da dozvoli da, kako je to bilo uobičajeno i dosad, optuženi započne ispitivanje svjedoka. Iako to Milošević – kazao je Key – nije direktno zatražio od njega, zahtjev mu je prenijet posredno, preko “drugih izvora”.
Milošević je kasnije demantirao ovu tvrdnju.
Predsjedavajući Vijeća, sudac Patrick Robinson, odbio je taj zahtjev uz objašnjenje da on ne bi bio u duhu odluke o imenovanju službenih branilaca, dodajući da će se optuženom za svakog pojedinačnog svjedoka moći odobriti dodatno ispitivanje. Kada je Milošević ponovio da on smatra da mu se na taj način uskraćuje pravo na odbranu, sudac Robinson ga je prekinuo, podsjećajući ga da ima mogućnost da se na odluku Sudskog vijeća žali Apelacionom vijeću.
U nastavku suđenja, kao prvi svjedok odbrane na klupu za svjedoke je izašla Smilja Avramov, beogradska profesorica prava, koja je rekla da je Milošević bio “opsjednut očuvanjem Jugoslavije, nasuprot slovenačkim i hrvatskim secesionistima”.
"Milošević je bio opsjednut idejom da Jugoslavija mora biti sačuvana i pozivao je na toleranciju", rekla je Avramov, tada bliska saradnica predsjednika Srbije, naglašavajući da "ne može biti ni riječi o nekakvoj 'Velikoj Srbiji'. To je smiješno, najblaže rečeno". Ona je kazala da se Miloševićeva izjava da "svi Srbi moraju živeti u jednoj državi" nije odnosila na stvaranje “velike Srbije”, nego na pravo naroda bivše Jugoslavije na samoopredjeljenje koje je garantovao Ustav SFRJ.
Ona je istakla da Miloševića nikada nije čula da govori o upotrebi vojnih sredstava za zauzimanje tuđih teritorija.
Svjedokinja je "lažnim" nazvala svjedočenje predsjednika Hrvatske Stjepana Mesića kako je ona u proljeće 1991. godine, nakon tajnog susreta Miloševića i hrvatskog lidera Franje Tuđmana u Karađorđevu, kao članica srbijanskog tima sa hrvatskim ekspertima pregovarala o podjeli Bosne i uspostavljanju novih granica između Srbije i Hrvatske. " Bili su to razgovori nezavisnih intelektualaca iz Srbije i Hrvatske, na koje je mene pozvao predsjednik Milošević, i mi jesmo razgovarali o granicama, ali o tome da li u slučaju secesije mogu opstati granice uspostavljene odlukama AVNOJ-a, koje su bile revolucionarne tekovine. Ja sam to osporavala i tvrdila da su prave granice utvrđene ugovorima poslije Prvog svjetskog rata. Hrvati se nisu složili", kazala je Avramov. Ona je dodala da "takozvane države" nastale na teritoriji bivše Jugoslavije u avnojskim granicama i danas "imaju samo revolucionarni, ne i pravni legitimitet".
Nakon što su odbrana i tužba ispitali ovu svjedokinju, Milošević je odbio ponudu Sudskog vijeća da je dodatno ispita, uz riječi da ne pristaje da bude Keyov “pomoćnik” i da britanski pravnik nije njegov advokat, nego advokat Sudskog vijeća.
Smilja Avramov će svoje svjedočenje završiti sutra.
Milošević je kasnije demantirao ovu tvrdnju.
Predsjedavajući Vijeća, sudac Patrick Robinson, odbio je taj zahtjev uz objašnjenje da on ne bi bio u duhu odluke o imenovanju službenih branilaca, dodajući da će se optuženom za svakog pojedinačnog svjedoka moći odobriti dodatno ispitivanje. Kada je Milošević ponovio da on smatra da mu se na taj način uskraćuje pravo na odbranu, sudac Robinson ga je prekinuo, podsjećajući ga da ima mogućnost da se na odluku Sudskog vijeća žali Apelacionom vijeću.
U nastavku suđenja, kao prvi svjedok odbrane na klupu za svjedoke je izašla Smilja Avramov, beogradska profesorica prava, koja je rekla da je Milošević bio “opsjednut očuvanjem Jugoslavije, nasuprot slovenačkim i hrvatskim secesionistima”.
"Milošević je bio opsjednut idejom da Jugoslavija mora biti sačuvana i pozivao je na toleranciju", rekla je Avramov, tada bliska saradnica predsjednika Srbije, naglašavajući da "ne može biti ni riječi o nekakvoj 'Velikoj Srbiji'. To je smiješno, najblaže rečeno". Ona je kazala da se Miloševićeva izjava da "svi Srbi moraju živeti u jednoj državi" nije odnosila na stvaranje “velike Srbije”, nego na pravo naroda bivše Jugoslavije na samoopredjeljenje koje je garantovao Ustav SFRJ.
Ona je istakla da Miloševića nikada nije čula da govori o upotrebi vojnih sredstava za zauzimanje tuđih teritorija.
Svjedokinja je "lažnim" nazvala svjedočenje predsjednika Hrvatske Stjepana Mesića kako je ona u proljeće 1991. godine, nakon tajnog susreta Miloševića i hrvatskog lidera Franje Tuđmana u Karađorđevu, kao članica srbijanskog tima sa hrvatskim ekspertima pregovarala o podjeli Bosne i uspostavljanju novih granica između Srbije i Hrvatske. " Bili su to razgovori nezavisnih intelektualaca iz Srbije i Hrvatske, na koje je mene pozvao predsjednik Milošević, i mi jesmo razgovarali o granicama, ali o tome da li u slučaju secesije mogu opstati granice uspostavljene odlukama AVNOJ-a, koje su bile revolucionarne tekovine. Ja sam to osporavala i tvrdila da su prave granice utvrđene ugovorima poslije Prvog svjetskog rata. Hrvati se nisu složili", kazala je Avramov. Ona je dodala da "takozvane države" nastale na teritoriji bivše Jugoslavije u avnojskim granicama i danas "imaju samo revolucionarni, ne i pravni legitimitet".
Nakon što su odbrana i tužba ispitali ovu svjedokinju, Milošević je odbio ponudu Sudskog vijeća da je dodatno ispita, uz riječi da ne pristaje da bude Keyov “pomoćnik” i da britanski pravnik nije njegov advokat, nego advokat Sudskog vijeća.
Smilja Avramov će svoje svjedočenje završiti sutra.
