Dostupni linkovi

Federacija protiv, RS za Dejtonski ustav


Problem disfunkcionalnosti BiH mora se riješiti i vrijeme je da se počne praviti država koja će bolje funkcionirati, posljednji je izneseni stav Visokoga predstavnika, Pedija Ešdauna, a koji se odnosi na potrebu promjene Ustava BiH. Ako država za svoje funkcioniranje potroši duplo više nego na brigu i zadovoljenje potreba svojih građana, onda je to destabilizirajući faktor za zemlju u cjelini. Policajci, učitelji, liječnici, vojnici, umirovljenici... nemaju pristojne i redovite plaće, jer političari na sebe i birokratski aparat koji imaju troše ogromne sume novaca, kazao je Ešdaun u nekoliko navrata posljednjih dana.

Međunarodna zajednica spremna je pomoći u tom procesu, no odluka je na građanima i političkim predstavnicima BiH, pojašnjava glasnogovornik OHR-a, Mario Brkić:

“Što se tiče pitanja promjene Ustava BiH, odnosno Dejtonskog mirovnog sporazuma u tom segmentu, Ured Visokog predstavnika i sam Visoki predstavnik je vrlo konzistentan od samog početka, a to je da je na građanima BiH da odluče kada i kako će i da li će provesti te promjene. Činjenica jeste da ova zemlja ne funkcionira, odnosno da su neka poboljšanja i unapređenja očigledno potrebna. Međutim, još jednom, to je stvar isključivo građana BiH i političkih stranaka.”

Ustav BiH, nastao na Dejtonskom mirovnom sporazumu, ne može više osigurati normalno funkcioniranje države i nužno ga je mijenjati, zahtjev je većine političkih stranaka iz Federacije BiH. To je potvrđeno i prvom javnom raspravom, održanoj u junu ove godine, kojoj nisu nazočili predstavnici iz RS-a.

Da je do šire reforme Ustava nužno izvršiti manje intervencije, stava je Mirsad Ćeman, predsjedavajući Ustavno - pravnoga povjerenstva Parlamenta BiH. Ćeman, koji je i jedan od predlagača amandmana na izbor članova državnoga predsjedništva i amandmana koji bi regulirao prava sticanja dvojnog državljanstva, podsjeća da je u BiH prisutno niz inicijativa u pravcu dogradnje ustavnoga sustava:

“ Trenutno imamo jedan broj amandmana, a i inicijativa za jednu kompletnu ustavnu reformu. Ja lično podržavam i jedan i drugi pristup. U svakom slučaju, dakle, vrijeme je da se otklone institucionalno neadekvatno postavljena ustavna rješenja, koja su, možda, u jednom periodu bila odgovarajuća ili se nudila za prelazni period kao odgovarajuća rješenja, ali danas to već više nisu i smetnja su ukupnom razvoju i istinskim reformama u BiH.”

Inicijatori za promjenu Ustava, koalicija HDZ - Demokršćani, svojevremeno su predložili ukidanje složene unutarnje strukture države, skupog državnog aparata i uspostavu federalnih jedinica. U njihovom prijedlogu kazano je, između ostaloga, da treba da se dođe do racionalne ustavne strukture, koja neće predviđati različita asimetrična rješenja u različitim dijelovima. A kao primjere naveli su Federaciju sa deset kantona, RS kao unitaran model, te postojanje Distrikta Brčko.

Jedan od lidera HDZ-a i predsjedavajući Zastupničkog doma Parlamenta BiH, Martin Raguž, tada je kazao da koalicija HDZ - Demokršćani predlaže jasne kompetencije na razini BiH i jasnu ulogu središnje vlade, decentraliziranu BiH, sa federalnim jedinicama sa na isti način riješenim pravima i naroda i pojedinaca. Federalna jedinica može biti kanton, može biti regija, može biti i pokrajina, ali mora imati jasnu ustavnu dimenziju što joj pripada od ovlasti i mora biti isto to riješeno u jednoj regiji, jednom kantonu ili jednoj pokrajini, stav je Raguža:

“Naša intencija, a i Ustavne komisije i Zastupničkog doma i čitavog Parlamenta, jeste da se osigura dijalog, da se osigura argumentacija i da se osigura vrijeme. Ukoliko bi se to desilo narednih godinu - dvije dana, ja mislim da bi jedan strašno veliki posao za BiH bio urađen.”

No, dijaloga za sada nema, jer politička javnost Republike Srpske odbija bilo kakav razgovor na ovu temu. Zastupnica Srpske demokratske stranke u državnom parlamentu, Ljiljana Milićević, kaže da je do promjene Ustava došlo u onim oblastima gdje je to bilo moguće - provedena je reforma obrane, u završnoj fazi je reforma sudstva, otpočele su reforme u oblasti carine i poreznog sustava, policije, školstva i medija:

“Što se tiče inicijativa za promjenu Ustava, konkretno u RS-u je prvi put ove godine održan okrugli sto na temu “Promjene Ustava BiH”. Tom prilikom svi značajni predstavnici srpskog naroda, naučni i javni radnici srpske nacionalnosti su istakli da BiH vide kao decentralizovanu zemlju, u kojoj je postojanje dva entiteta politička nužnost od životne važnosti za nacionalne interese srpskog naroda. Samo otvaranje pitanja promjene Ustava u smislu dovođenja u pitanje postojanje Republike Srpske i njenih institucija, za Srbe predstavlja unošenje nestabilnosti i neprihvatljivo je u svim segmentima. Jer Srbi iz RS-a BiH doživljavaju kao svoju državu u kojoj se mogu osjećati komotno samo ukoliko zadrže stepen autonomije koji im garantuje postojanje RS-a.”

Milićević ovom dodaje i stav da RS nije onaj dio BiH koji skupo košta građane BiH i da je možda problem u Vošingtonskom sporazumu, odnosno načinu kako je ustrojena Federacija BiH. Identičan stav dijeli i zastupnica Partije demokratskog progresa u Parlamentu BiH, Jelina Đurković:

“Jasno je da hrvatski i bošnjački narod jako žuri da mijenja neke ustavne odredbe zato što je, zapravo, Federacija u kolapsu. Sve je preneseno na kantone. E sad, Hrvati bi to rado premostili tako što bi se digli na državni nivo i misle da bi lakše funkcionisala BiH. Bošnjaci, opet, imaju snagu, jer su kao najbrojniji. Šta je sa Srbima? Ne osjećamo da smo ravnopravni u tretmanu kada je u pitanju dio međunarodne zajednice. Za ovih 15 godina zna se kakvo je javno mnijenje, stav međunarodne zajednice prema Srbima. Ja mislim da on još uvijek nije nepristrasan.”

Lice ima i svoje naličje:

“Mora da vidimo prema kome mi to mijenjamo, zapravo šta mi to radimo. Nemamo popis stanovništva, statistike pravi ko hoće i njima se koristi na nekakav način koji odgovara u trenutku, političkom trenutku i dnevnom trenutku. Mora se doći do cjelovite istine o proteklom ratu. Mora. Imamo sad samo jednu istinu – većinskog naroda. Dakle, bez toga nema pomirenja istinskog, a bez istinskog pomirenja nema ustavnih promjena.”

Povjerenstvo za ustavno - pravna pitanja Parlamenta BiH već ovoga mjeseca trebalo bi, prema ranijim najavama, razmotriti prijedloge ustavnih promjena, odnosno amandmana koji su izneseni polovinom godine u Sarajevu, na raspravi kojoj nisu nazočili predstavnici RS-a. Do konca godine, u Parlamentu BiH tako bi se mogla ponovno zahuktati rasprava o, smatraju mnogi, najdelikatnijem političkom pitanju u BiH - promjeni Ustava proizašlog na osnovu Dejtonskog mirovnog sporazuma.
XS
SM
MD
LG