Istoričar umjetnosti Svetlana Racanović žali što je djelo sa jakom političkom konotacijom umjetnika Alberta Heta bacilo u zasjenak činjenicu da je “Peti Cetinjski Bijenale” izuzetno uspio, jer su na njemu svoja djela predstavili više od osamdeset evropskih umjetnika.
“Kao i u ranijim slučajevima i ovo peto izdanje “Cetinjskog Bijenala” je višestruko uspio događaj i prava je šteta što se kompletna medijska pažnja fokusirala na jednu, u smislu umjetničkih kvaliteta, prilično neuspjelu intervenciju i šteta je što je Crna Gora ponovo nekako poslužila kao poligon za tuđa politička razračunavanja, od kojih naša kultura ništa neprofitira”.
Do direktora “Cetinjskog Bijenala” Petra Ćukovića, te komesara Nataše Ilić, kao i do samog umjetnika Alberta Heta, do momenta slanja ovog izvještaja nijesmo uspjeli doći, jer su na putu. Podsjetimo da je Het rekao da je reakcije nemoguće izbjeći i da je vrlo teško za bilo koju postavku procijeniti da li se radi o umjetnosti ili ne. Het smatra da je bivša Zgrada srpskog poslanstva postala zvanična Zgrada Republike Kosovo i da je to realnost koju niko neće da vidi. Petar Ćuković je na samom “Bijenalu” rekao da taj rad predstavlja ono što je egzistencijalno pitanje Albanaca na Kosovu, da o njemu treba suditi kroz vizuru umjetnosti, a ne doživljavati ga kao politički stav Crne Gore. Prema Ćukoviću, vrijeme cenzure je prošlo, iako on kao istoričar umjetnosti nema afiniteta prema takvoj vrsti rata. I za istoričara umjetnosti i profesora Cetinjske Akademije Aleksandra Čilikova cenzura umjetnosti je nedopustiva, iako djelo, zbog spleta političkih okolnosti može da predstavlja dijelom političku provokaciju.
“S obzirom na našu političku situaciju sad postavit u Cetinju, koja je stara prijestonica, na Zgradi srpske ambasade, grb Republike Kosovo, a znamo da Kosovo nema taj status, jednim dijelom može da predstavlja političku provokaciju, s obzirom na kom mjestu je to postavljeno i u kom državnom prostoru je to postavljeno. Inače, što se tiče nekog opšteg mišljenja, savremena umjetnost je takva i umjetnost j e oduvijek bila takva da ne treba sprečavat nikakav stvaralački čin. Rad je izveden. Neko ima pravo da ga kritikuje i neko će ga i kritikovat, neko ima pravo da bude ravnodušan, a neko ima pravo da se slaže sa takvom osnovom rada. Mislim da nije bilo poželjno u ovakvoj nekakvoj našoj balkanskoj situaciji postavljat takav rad”.
Bez obzira što je postavljanje albanskih i kosovskih nacionalnih simbola na zgradi nekadašnjeg srpskog poslanstva na Cetinju izazvalo veliku pažnju javnosti, od političkih reakcija zvanično se oglasila samo Demokratska srpska stranka koja je u saopštenju ocijenila da je zapanjujuće da aktuelna crnogorska vlast u incidentu na Cetinju vidi samo bezazleno umjetničko djelo, a ne političku pozadinu. Portparol Simonida Kordić to je ocijenila kao posljednju ofanzivu, kako je rekla, odnarođenog crnogorskog režima u odsrbljavanju svega što u Crnoj Gori miriše na srpstvo.
“Kao i u ranijim slučajevima i ovo peto izdanje “Cetinjskog Bijenala” je višestruko uspio događaj i prava je šteta što se kompletna medijska pažnja fokusirala na jednu, u smislu umjetničkih kvaliteta, prilično neuspjelu intervenciju i šteta je što je Crna Gora ponovo nekako poslužila kao poligon za tuđa politička razračunavanja, od kojih naša kultura ništa neprofitira”.
Do direktora “Cetinjskog Bijenala” Petra Ćukovića, te komesara Nataše Ilić, kao i do samog umjetnika Alberta Heta, do momenta slanja ovog izvještaja nijesmo uspjeli doći, jer su na putu. Podsjetimo da je Het rekao da je reakcije nemoguće izbjeći i da je vrlo teško za bilo koju postavku procijeniti da li se radi o umjetnosti ili ne. Het smatra da je bivša Zgrada srpskog poslanstva postala zvanična Zgrada Republike Kosovo i da je to realnost koju niko neće da vidi. Petar Ćuković je na samom “Bijenalu” rekao da taj rad predstavlja ono što je egzistencijalno pitanje Albanaca na Kosovu, da o njemu treba suditi kroz vizuru umjetnosti, a ne doživljavati ga kao politički stav Crne Gore. Prema Ćukoviću, vrijeme cenzure je prošlo, iako on kao istoričar umjetnosti nema afiniteta prema takvoj vrsti rata. I za istoričara umjetnosti i profesora Cetinjske Akademije Aleksandra Čilikova cenzura umjetnosti je nedopustiva, iako djelo, zbog spleta političkih okolnosti može da predstavlja dijelom političku provokaciju.
“S obzirom na našu političku situaciju sad postavit u Cetinju, koja je stara prijestonica, na Zgradi srpske ambasade, grb Republike Kosovo, a znamo da Kosovo nema taj status, jednim dijelom može da predstavlja političku provokaciju, s obzirom na kom mjestu je to postavljeno i u kom državnom prostoru je to postavljeno. Inače, što se tiče nekog opšteg mišljenja, savremena umjetnost je takva i umjetnost j e oduvijek bila takva da ne treba sprečavat nikakav stvaralački čin. Rad je izveden. Neko ima pravo da ga kritikuje i neko će ga i kritikovat, neko ima pravo da bude ravnodušan, a neko ima pravo da se slaže sa takvom osnovom rada. Mislim da nije bilo poželjno u ovakvoj nekakvoj našoj balkanskoj situaciji postavljat takav rad”.
Bez obzira što je postavljanje albanskih i kosovskih nacionalnih simbola na zgradi nekadašnjeg srpskog poslanstva na Cetinju izazvalo veliku pažnju javnosti, od političkih reakcija zvanično se oglasila samo Demokratska srpska stranka koja je u saopštenju ocijenila da je zapanjujuće da aktuelna crnogorska vlast u incidentu na Cetinju vidi samo bezazleno umjetničko djelo, a ne političku pozadinu. Portparol Simonida Kordić to je ocijenila kao posljednju ofanzivu, kako je rekla, odnarođenog crnogorskog režima u odsrbljavanju svega što u Crnoj Gori miriše na srpstvo.
