RSE
BiH i Hrvatska nastoje, putem razgovora u ekspertnim grupama, ali i u susretima ministara pravde dvije zemlje, riješiti imovinske odnose između dvije zemlje, odnosno sporna pitanja. Kako saznajemo, vraćanje privatne imovine je već usaglašeno, ali su sporni stanovi koje Republika Hrvatska nije vratila bosanskohercegovačkim građanima. Kao što je poznato, zakoni i propisi koji regulišu ovu oblast u dvije zemlje su različiti, jer Hrvatska stanarsko pravo ne izjednačava sa vlasništvom. O naporima da se problemi prevaziđu, odnosno da se riješe imovinska pitanja, govori ministar pravde BiH Slobodan Kovač:
KOVAČ
U odnosima između Republike Hrvatske i BiH ispostavilo se da postoje dva krupna pitanja koja se teško mogu prevazići. To se još ranije ispostavilo. Ali sad, nakon potpisivanja Ugovora o sukcesiji od strane Republike Hrvatske, ova dva pitanja je mnogo lakše apsolvirati, jer Aneks G, koji je sastavni Ugovora o sukcesiji, u Članu 1, reguliše pitanje privatnog vlasništva i govori da će privatno vlasništvo i stečena prava građana i drugih pravnih lica bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) biti zaštićena od strane država nasljednica u skladu s odredbama Aneksa. U Članu 2 Aneksa G se kaže da „prava na pokretnu i nepokretnu imovinu koja se nalazi u državi nasljednici, a na koju su građani i druga pravna lica imali pravo 31. decembra 1990. godine, biće priznata, zaštićena i vraćena od strane te države, u skladu sa uspostavljenim standardima i normama međunarodnog prava i nezavisno od nacionalnosti, državljanstva, mjesta boravka ili domicila tih lica“. Ovo će obuhvatiti lica koja nakon 31. decembra 1990. godine stiču državljanstvo ili uspostavljaju mjesto boravka ili domicila u drugoj državi koja nije država nasljednica. Lica koja nisu u stanju da ostvare takva prava će imati pravo na obeštećenje u skladu s normama
građanskog i međunarodnog prava. Naša strana u ovim razgovorima insistirala je da se Aneks G primijeni, što je i normalno, što je i obaveza Republike Hrvatske, a u prvom redu se tu mislilo na lica koja su izbjegla iz Republike Hrvatske, a koja se nalaze u državi BiH. Drugo pitanje je također bilo vrlo značajno, koje je ranije ustvari bilo otvoreno pitanje, a to je pitanje sticanja vlasništva građana jedne strane na drugoj strani i obratno. To pitanje je apsolvirano na način da smo mi prihvatili ponudu Republike Hrvatske da se primijeni tretman najpovlaštenije nacije i reciprociteta. Znači, ono što jedna strana prizna drugoj da i druga strana prizna prvoj. Formirane su ekspertske ekipe i s jedne i s druge strane i treba da u ovom narednom periodu pripreme elemente ovog sporazuma koji bi bio verifikovan odnosno usvojen od strane međudržavnih vijeća, a sastanak međudržavnih vijeća se očekuje negdje krajem ove godine. Aneks G Sporazuma o sukcesiji omogućava da se sva ova pitanja prevaziđu, jer međunarodno pravo ima prevagu nad nacionalnim zakonodavstvom i ja sve buduće odnose vidim zasnovane na ovom Sporazuma o sukcesiji, a posebno na Aneksu G. Tamo se u određenoj odredbi govori i o stanarskim pravima, pa vjerujem da se neće moći izbjeći da se ovi ljudi uvedu u posjed stana.
* * * * *
RSE
Dom naroda Parlamenta BiH na posljednjem zasjedanju nije usvojio Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izbjeglicama iz BiH i raseljenim osobama u BiH. Zbog ovog Zakona, na jednoj od prethodnih sjednica, Klub bošnjačkih delegata je zatražio zaštitu vitalnog nacionalnog interesa, te je on upućen Ustavnom sudu BiH. Ustavni sud je donio odluku u kojoj je utvrđeno da je Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izbjeglicama iz BiH i raseljenim osobama u BiH destruktivan po vitalni interes bošnjačkog naroda. Prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izbjeglicama iz BiH i raseljenim osobama u BiH, koji nije usvojen, bilo je predviđeno da osobe koje su vršile zamjenu imovine u razdoblju predviđenom imovinskim zakonima, a podnijele su zahtjev za povrat svoje zamijenjene imovine, stiču pravo na povrat imovine nakon što dokažu da su zamjenu izvršile pod prinudom i kada drugoj ugovornoj strani stave na raspolaganje njezinu zamijenjenu imovinu.
* * * * *
RSE
O Prijedlogu Zakona o utvrđivanju i načinu izmirenja unutrašnjih obaveza Federacije BiH, Predstavnički dom federalnog Parlamenta izjašnjavaće se na sjednici, koja će, najvjerovatnije, biti održana u septembru, zbog predstojećih godišnjih odmora. Ovako je odlučeno na vanrednoj sjednici Predstavničkog doma, prije nekoliko dana, na kojoj je razmatran ovaj Zakon. Inače, unutrašnje obaveze Federacije BiH iznose oko tri milijarde konvertibilnih maraka (KM), od čega se preko milijardu odnosi na staru deviznu štednju. Predloženim rješenjima u Zakonu predviđeno je izmirenje unutarnjih dugovanja isplatom u gotovini, izdavanjem obveznica i otpisom.
Ministar finansija u federalnoj Vladi, Dragan Vrankić, o tome da li se do naredne sjednice mogu očekivati značajnije izmjene predloženog Zakona kaže:
VRANKIĆ
Mislim da se do devetog mjeseca ne mogu očekivati neke radikalne izmjene u Zakonu, s obzirom da se amandmanski djelovalo na Zakon. I ovo što je predloženo, znači kondicional se pretvorio u realnost i Vlada će izdvojiti tri posto iz prodaje javnih poduzeća, s tim da ostaje upitno koliko je tri posto, u jednom periodu, kako to bude predviđeno, znači za otkup vrijednosnih papira. S druge strane mislim da je ovaj Amandman što je uložen vrijedan kad je u pitanju plaćanje liječenja temeljem deviznih knjižica. Normalno, Vlada će morati dati odgovor kako to operativno izvesti. Mislim da ovo zaslužuje posebnu pozornost. Najviše me je strah da donesemo Zakon, a poslije tog Zakona da dobijemo blokadu proračuna. To je najmanje što kao ministar želim. Svjestan sam pozicije starih deviznih štediša i vrlo mi je teško gledati im u oči ili u kamere i govoriti o njihovoj poziciji, to je uistinu njihova imovina, međutim naša realnost je nešto drugo. Ja kao ministar bih najviše volio da uopće nemam unutarnjeg duga, međutim on postoji. Mi moramo naći jedno rješenje koje je optimalno, koje će zadovoljiti sviju. To je vrlo teško, ali mislim da se Zakon još uvijek može popraviti.
RSE
O načinu rješavanja unutrašnjeg duga, prvenstveno isplate stare devizne štednje, govore poslanici Anto Čolak i Hasan Bećirović:
ČOLAK
Prva funkcionalna strana je ta da je Bosna i Hercegovina sljednica bivše SFRJ, a nisu entiteti, pa po prirodi stvari ona garantira ljudima za njihovu imovinu, a ne entiteti. To je sadržina Ustava BiH, kroz Konvenciju o ljudskim pravima, Protokol I, gdje je imovina neotuđiva i s njom upravlja, raspolaže i koristi je do uništenja samo vlasnik. A vlade u Bosni i Hercegovini niko nije vukao za kosu da prekinu obligacioni odnos između banaka i štediša – između banaka koje su dogovale ta sredstva i štediša koji su ulagali ta sredstva – i da usput privatiziraju te banke. Za koje novce, gdje su ti novci završili? I da bi u Članku 35, u Početnim bilancama banaka, po kojem su one išle u privatizaciju, Federacija preuzela na sebe ta potraživanja i obavezala se da će, iz vanjskog duga Federacije, znači zaduženjem, obeštetiti štediše.
BEĆIROVIĆ
Mi smatramo da unutarnje dugove treba smanjiti na nekoliko načina. Prvo, izvršiti multilateralnu kompenzaciju, obzirom da imamo tehničke uslove, da je uspostavljen jedinstveni registar transakcijskih računa u Centralnoj banci. Drugo, treba iskompenzirati međusobne obaveze i potraživanja između vanbudžetskih fondova i na taj način smanjiti taj dio. I treće, treba iskompenzirati obaveze i potraživanja između Federacije, vanbudžetskih fondova i državnih preduzeća i privatnih preduzeća koja su bila privatna i u ratu, ne ona koja su privatizirana. Na taj način bi, kompenzacionim poslovima, umanjili za trećinu ukupan unutarnji dug i time oslobodili prostor da se daleko lakše i efikasnije, u gotovu ili putem dionica, rješavaju problemi stare devizne štednje.
RSE
Predsjednica Udruženja za ostvarivanje prava deviznih štediša, Amila Omersoftić:
OMERSOFTIĆ
Oni koji imaju do sto maraka štednje, a takvih je oko 460 hiljada, oni čine 63 posto sveukupnog broja štediša u Federaciji BiH. Do deset hiljada devizne štednje ima 220 hiljada štediša, a preko deset hiljada negdje oko 45 hiljada štediša u Federaciji BiH. Prema tome, 63 posto u suštini nisu štediše, već oni koji su ostavili na knjižicama po 10-15 maraka da ne bi ugasili svoju štednju i oni to vjerovatno i ne potražuju. Ali trebate vidjeti suze ljudi koji imaju po 10-20 hiljada maraka, a koji danas ne mogu da žive. O njima niko ne razmišlja, oni se odbacuju. Njih je 220 hiljada. Oni bi riješili svoju starost sa tih svojih 10 hiljada ušteđevine. A oni su se okomili na možda jedan posto onih koji imaju preko 500 hiljada i zbog njih ne daju ovima kojima je pitanje devizne štednje pitanje životnog opstanka. Dakle, problem je u tome što Vlada nije spremna da uđe u strukturu i da razgovara. Vjerujem da bi štedišama koje imaju veliku štednju uspjela isprogramirati na jedan određeni period ta njihova potraživanja, ali bi riješila socijalni problem velikog broja ljudi koji su najugroženija kategorija ovdje. Dakle, oni sad ne traže ništa od države, oni samo traže da im se vrati njihovo. Tačno se zna i gdje je novac i kako će se povući. Već je BiH, koja je garant naše štednje, povukla novac iz sukcesije, ali ga ne da. Već su prodali banke, gdje je novac od banaka? Pojeli ga poslanici i Vlada. U budžetu je, pa ga oni uzeli za svoje plate. Prema tome, oni nijednog trenutka nisu doveli u pitanje svoja primanja, a povukli su i prodaju preduzeća i prodaju banaka i novac iz sukcesije i namiruju svoje lične potrebe, a onda nama podmeću da mi hoćemo tuđe. Mi nećemo tuđe, oni jedu naše. I mi nemamo druge zaštitne mjere nego pravo u Strasbur. I ja vam kažem, u septembru mi idemo i protiv Slovenije i protiv BiH i protiv Srbije i Crne Gore (SiCG) tužbama. I neka niko ne pita što smo to uradili, mi to govorimo već dva mjeseca da ćemo to uraditi, ne krijemo ništa. To je zakonska i pravna forma koju mi daje Ustav ove države, ova prava mi daje članstvo BiH u Vijeću Evrope i ja ću svoja prava iskoristiti u zaštitu svoje imovine.
RSE
Prema amandmanu koji je predložila Vlada Federacije BiH i koji bi trebao postati sastavni dio Zakona o izmirenju unutrašnjeg duga Federacije BiH, predviđeno je da će Vlada tri posto sredstava od privatizacije javnih preduzeća izdvojiti na poseban račun, a sa tim sredstvima moći će biti izvršen otkup obveznica vlasnika stare devizne štednje. Također je predviđeno da bude obezbijeđena mogućnost plaćanja liječenja sa knjižice stare devizne štednje osobama koje pribave validnu ljekarsku dokumentaciju, koju će propisivati Ministarstvo zdravstva Federacije BiH.
* * * * *
RSE
Dom naroda Parlamenta Federacije BiH u ponovnoj raspravi nije prihvatio Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prodaji stanova na kojim postoji stanarsko pravo. Riječ je o Prijedlogu Zakona koji tretira stanove za koje je kupoprodajni ugovor zaključen sa bivšim Saveznim sekretarijatom narodne obrane, odnosno za vojne stanove.
Prijedlozima za izmjene Zakona bilo je predviđeno da se osobama koje su zaključile takve ugovore, a koje su napustile Federaciju BiH i nakon toga stekle novo stanarsko pravo u drugoj državi, nastaloj raspadom Jugoslavije, raskida ugovor o otkupu stana i ukida pravo upisa vlasništva. Takođe, ovaj Prijedlog predviđa da lice koje je zaključilo kupoprodajni ugovor ili je nakon 14. decembra 1995. godine ostalo u službi u oružanim snagama van područja BiH i nije steklo novo stanarsko pravo, umjesto upisa prava vlasništva ima pravo na nadoknadu od Federacije u iznosu od 600 KM po metru kvadratnom stana.
Predsjednica Kluba Bošnjaka, Semiha Borovac:
BOROVAC
Sada se takvim licima, koja su stekla nove stanove i otkupila ih u zemljama bivše SFRJ, ne daje pravo uknjižbe stanova, čak nemaju ni pravo naknade. A lica koja su valjano zaključila ugovor, a nisu stekla novo stanarsko pravo, niti kupila stan u državama gdje žive, imaće pravo nadoknade.
RSE
Semiha Borovac je također istakla da Zakon nije usvojen zbog nedostatka kvoruma, ali da on ostaje u parlamentarnoj proceduri, te da postoji mogućnost da se ponovo nađe na dnevnom redu.
* * * * *
RSE
Vlada Federacije BiH prije nekoliko mjeseci je uputila u parlamentarnu proceduru Prijedlog izmjena nekoliko Zakona iz stambene oblasti. Našeg današnjeg gosta, ministra za prostorno uređenje i okoliš Ramiza Mehmedagića, zamolili smo za, uslovno kazano, malu inventuru. Šta se s ovim Zakonima desilo i kakave su stavove imali poslanici?
MEHMEDAGIĆ
Vlada je uputila Parlamentu tri Zakona u paketu i očekivali smo da će ih Parlament prihvatiti da raspravlja o njima u hitnom postupku, čak i da će ih donijeti, obzirom na važnost tih Zakona. Parlament je raspakovao paket, od tri ponuđena Zakona je prihvatio dva o kojima će raspravljati. Treći Zakon, koji se odnosio na naknade bivšim vlasnicima za nacionalizovanu imovinu, nije prihvatio uopšte da o njemu raspravlja. Ova dva Zakona koja je prihvatio, Parlament je prenio u fazu Nacrta, obavio prvo čitanje i dao zaduženje Vladi da poslije provedene rasprave sačini Prijedlog Zakona, znači prihvatio je redovnu proceduru i naložio da ga u formi Prijedloga Vlada očituje na narednoj sjednici Parlamenta.
RSE
Negdje u to vrijeme se pojavio i Prijedlog poslanika Mirnesa Ajanovića za izmjenu Zakona o prodaju stanova na kojima postoji stanarsko pravo.
MEHMEDAGIĆ
Interesantno je to da je odmah nakon tog prvog čitanja, gospodin Mirnes Ajanović, poslanik u Predstavničkom domu, iz konteksta Zakona o prestanku primjene Zakona o napuštenim stanovima izvadio samo odredbe koje su se odnosile na vojne stanove i uputio ih, opet po hitnom postupku, kao Zakon o vojnim stanovima, kako je popularno nazvan, da ih Parlament prihvati. Iako je prethodno odbio da raspravlja o istom tom Zakonu u hitnom postupku, Predstavnički dom je to prihvatio i donio taj Zakon koji je predložio gospodin Ajanović. Ne znam šta se dešavalo na Domu naroda prije dva dana, ali vidim da Dom naroda nije, ni u drugom navratu, donio taj Zakon, tako da će se to najvjerovatnije desiti u narednom navratu ili u isto vrijeme kad i Vlada predloži taj Zakon. Radi se o tekstu koji je u potpunosti identičan. Znači, gospodin Ajanović je preuzeo tekst Zakona koji je sačinila Vlada i uputio ga. Na početku sam naglasio da se radi samo o dijelu izmjena i dopuna Zakona o prestanku primjene Zakona o napuštenim stanovima i to samo onom dijelu koji se odnosi na Član 39 i Anekse Člana 39, a to je pitanje otkupa vojnih stanova za koje je prethodno bio sklopljen ugovor o prodaji 1992. godine.
RSE
Što se tiče tih vojnih stanova, kakva je razlika između Člana 3a – onoga što on reguliše – i ovog vašeg odnosno Vladinog prijedloga?
MEHMEDAGIĆ
U javnosti se vrlo često pogrešno prezentira važnost Člana 39. Po članu 39, obzirom na njegovo mjesto u Zakonu o prodaju stanova na koje postoji stanarsko pravo, radi se o mogućnosti otkupa stanova koji su prethodno – 1992. godine – bili predmet otkupa bivših oficira Jugoslovenske narodne armije (JNA). Po Članu 3a, tim ljudima koji su otkupili stanove 1992. godine, a u međuvremenu su postali državljani drugih država i riješili svoje stambeno pitanje iz vojno-stambenog fonda bivše JNA ili na drugi način, znači iz nekog drugog fonda, oni nisu stekli pravo povrata ili upisa prava vlasništva na tim stanovima u BiH. I tu je razlika između Člana 3a Zakona o prestanku primjene Zakona o napuštenim stanovima i Člana 39 Zakona o prodaji stanova. Znači, vrlo je važan odnosno najvažniji je Član 3a, jer on ustvari omogućuje da se tim stanovima disponira u BiH odnosno da Vojska Federacije BiH ima na raspolaganju te stanove i da ih može prodati odnosno dodijeliti drugim vojnim licima i dati im mogućnost da ih otkupe.
RSE
Vi ste ovim izmjenama Zakona nastojali pomiriti i interes odnosno odluku Doma za ljudska prava?
MEHMEDAGIĆ
U svakom slučaju i jedan i drugi Zakon, naročito Zakona o prestanku primjene Zakona o napuštenim stanovima, Član 3a, dugo vremena su bili na relaciji Ministarstvo – Ured Visokog predstavnika. Na kraju smo našli sretno rješenje koje uvažava odluku Doma za ljudska prava i mislimo da je to optimalno rješenje koje se moglo dati. Kao što znate, i na takav Zakon, gospodin Špirić uložio je zahtjev Ustavnom sudu BiH da ispita ustavnost tog člana, smatrajući da su povrijeđena neka ljudska prava i znate da je Ustavni sud već vodio javnu raspravu na tu temu.
RSE
Ali odluke još nema.
MEHMEDAGIĆ
Interesantno je da odluke još nema, iako je poslije javne rasprave Ustavni sud imao dvije sjednice, ali redovne, i na tim sjednicama nije donio odluku vezano za zahtjev gospodina Špirića glede Člana 3a i to me pomalo već brine, jer sam prije same javne rasprave posumnjao da će Ustavni sud raditi pod pritiskom, posebno OSCE-a i izgleda da se to obistinilo. Jer, obećanje OSCE-a da će na raspravi učesvovati samo kao posmatrač se nije obistinilo, OSCE je bila aktivan učesnik u toj raspravi, tražeći od Ustavnog suda da proglasi Član 3a neustavnim i mislim da je ovo dešavanje poslije javne rasprave upravo pritisak na Ustavni sud i da se Ustavni sud našao u vrlo neugodnoj situaciji i vjerujem da će vrlo teško donijeti konačnu odluku.
* * * * *
RSE
U jednoj od prethodnih emisija objavili smo da je Ministarstvo za izbjegla i raseljena lica Vijeća ministara BiH objavilo poziv izbjeglim i raseljenim da se do 25. jula prijave kao potencijalni korisnici pomoći za obnovu stambenog fonda.
Međutim, ovo Ministarstvo je objavilo kako na neodređeno vrijeme ostaje otvoren „Poziv izbjeglicama iz BiH, raseljenim osobama u BiH i povratnicima za registriranje prijava potencijalnih korisnika pomoći za rekonstrukciju i povratak u BiH“. Sve prijave koje su upućene do prvobitnog roka (25. jula), Ministarstvo će registrirati do kraja sljedećeg mjeseca i sačiniti izvještaj o rezultatima ove aktivnosti. Prijave za registriranje se dostavljaju Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice, na adresu Trg BiH 1 u Sarajevu, isključivo putem pošte na obrascu prijave/izjave, koji je dostupan u svim općinama u BiH, regionalnim centrima ovog Ministarstva, diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH u zemljama prihvata izbjeglica iz BiH, te na Internet stranici www.mhrr.gov.ba, saopćilo je Ministarstvo.
* * * * *
Specijalna emisija Radija Slobodna Evropa posvećena je ostvarivanju prava izbjeglih i raseljenih, ali i svih drugih kojima su ugrožena temeljna ljudska prava. U ovoj emisiji na vaša pitanja odgovaraju predstavnici vlasti i nevladinog sektora, zatim međunarodnih organizacija u Bosni i Hercegovini, te drugi stručnjaci za oblast imovinskih i drugih ljudskih prava. Pisma s pitanjima pošaljite u našu sarajevsku redakciju, gdje se priprema ova emisija. Adresa je Fra Anđela Zvizdovića br. 1, Sarajevo. Na pismo naznačite: Radio Slobodna Evropa, za emisiju Neću tuđe, hoću svoje. Ukoliko je to za vas jednostavnije, možete pisati i na našu e-mail adresu: rfe.sa@bih.net.ba
BiH i Hrvatska nastoje, putem razgovora u ekspertnim grupama, ali i u susretima ministara pravde dvije zemlje, riješiti imovinske odnose između dvije zemlje, odnosno sporna pitanja. Kako saznajemo, vraćanje privatne imovine je već usaglašeno, ali su sporni stanovi koje Republika Hrvatska nije vratila bosanskohercegovačkim građanima. Kao što je poznato, zakoni i propisi koji regulišu ovu oblast u dvije zemlje su različiti, jer Hrvatska stanarsko pravo ne izjednačava sa vlasništvom. O naporima da se problemi prevaziđu, odnosno da se riješe imovinska pitanja, govori ministar pravde BiH Slobodan Kovač:
KOVAČ
U odnosima između Republike Hrvatske i BiH ispostavilo se da postoje dva krupna pitanja koja se teško mogu prevazići. To se još ranije ispostavilo. Ali sad, nakon potpisivanja Ugovora o sukcesiji od strane Republike Hrvatske, ova dva pitanja je mnogo lakše apsolvirati, jer Aneks G, koji je sastavni Ugovora o sukcesiji, u Članu 1, reguliše pitanje privatnog vlasništva i govori da će privatno vlasništvo i stečena prava građana i drugih pravnih lica bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) biti zaštićena od strane država nasljednica u skladu s odredbama Aneksa. U Članu 2 Aneksa G se kaže da „prava na pokretnu i nepokretnu imovinu koja se nalazi u državi nasljednici, a na koju su građani i druga pravna lica imali pravo 31. decembra 1990. godine, biće priznata, zaštićena i vraćena od strane te države, u skladu sa uspostavljenim standardima i normama međunarodnog prava i nezavisno od nacionalnosti, državljanstva, mjesta boravka ili domicila tih lica“. Ovo će obuhvatiti lica koja nakon 31. decembra 1990. godine stiču državljanstvo ili uspostavljaju mjesto boravka ili domicila u drugoj državi koja nije država nasljednica. Lica koja nisu u stanju da ostvare takva prava će imati pravo na obeštećenje u skladu s normama
građanskog i međunarodnog prava. Naša strana u ovim razgovorima insistirala je da se Aneks G primijeni, što je i normalno, što je i obaveza Republike Hrvatske, a u prvom redu se tu mislilo na lica koja su izbjegla iz Republike Hrvatske, a koja se nalaze u državi BiH. Drugo pitanje je također bilo vrlo značajno, koje je ranije ustvari bilo otvoreno pitanje, a to je pitanje sticanja vlasništva građana jedne strane na drugoj strani i obratno. To pitanje je apsolvirano na način da smo mi prihvatili ponudu Republike Hrvatske da se primijeni tretman najpovlaštenije nacije i reciprociteta. Znači, ono što jedna strana prizna drugoj da i druga strana prizna prvoj. Formirane su ekspertske ekipe i s jedne i s druge strane i treba da u ovom narednom periodu pripreme elemente ovog sporazuma koji bi bio verifikovan odnosno usvojen od strane međudržavnih vijeća, a sastanak međudržavnih vijeća se očekuje negdje krajem ove godine. Aneks G Sporazuma o sukcesiji omogućava da se sva ova pitanja prevaziđu, jer međunarodno pravo ima prevagu nad nacionalnim zakonodavstvom i ja sve buduće odnose vidim zasnovane na ovom Sporazuma o sukcesiji, a posebno na Aneksu G. Tamo se u određenoj odredbi govori i o stanarskim pravima, pa vjerujem da se neće moći izbjeći da se ovi ljudi uvedu u posjed stana.
* * * * *
RSE
Dom naroda Parlamenta BiH na posljednjem zasjedanju nije usvojio Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izbjeglicama iz BiH i raseljenim osobama u BiH. Zbog ovog Zakona, na jednoj od prethodnih sjednica, Klub bošnjačkih delegata je zatražio zaštitu vitalnog nacionalnog interesa, te je on upućen Ustavnom sudu BiH. Ustavni sud je donio odluku u kojoj je utvrđeno da je Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izbjeglicama iz BiH i raseljenim osobama u BiH destruktivan po vitalni interes bošnjačkog naroda. Prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izbjeglicama iz BiH i raseljenim osobama u BiH, koji nije usvojen, bilo je predviđeno da osobe koje su vršile zamjenu imovine u razdoblju predviđenom imovinskim zakonima, a podnijele su zahtjev za povrat svoje zamijenjene imovine, stiču pravo na povrat imovine nakon što dokažu da su zamjenu izvršile pod prinudom i kada drugoj ugovornoj strani stave na raspolaganje njezinu zamijenjenu imovinu.
* * * * *
RSE
O Prijedlogu Zakona o utvrđivanju i načinu izmirenja unutrašnjih obaveza Federacije BiH, Predstavnički dom federalnog Parlamenta izjašnjavaće se na sjednici, koja će, najvjerovatnije, biti održana u septembru, zbog predstojećih godišnjih odmora. Ovako je odlučeno na vanrednoj sjednici Predstavničkog doma, prije nekoliko dana, na kojoj je razmatran ovaj Zakon. Inače, unutrašnje obaveze Federacije BiH iznose oko tri milijarde konvertibilnih maraka (KM), od čega se preko milijardu odnosi na staru deviznu štednju. Predloženim rješenjima u Zakonu predviđeno je izmirenje unutarnjih dugovanja isplatom u gotovini, izdavanjem obveznica i otpisom.
Ministar finansija u federalnoj Vladi, Dragan Vrankić, o tome da li se do naredne sjednice mogu očekivati značajnije izmjene predloženog Zakona kaže:
VRANKIĆ
Mislim da se do devetog mjeseca ne mogu očekivati neke radikalne izmjene u Zakonu, s obzirom da se amandmanski djelovalo na Zakon. I ovo što je predloženo, znači kondicional se pretvorio u realnost i Vlada će izdvojiti tri posto iz prodaje javnih poduzeća, s tim da ostaje upitno koliko je tri posto, u jednom periodu, kako to bude predviđeno, znači za otkup vrijednosnih papira. S druge strane mislim da je ovaj Amandman što je uložen vrijedan kad je u pitanju plaćanje liječenja temeljem deviznih knjižica. Normalno, Vlada će morati dati odgovor kako to operativno izvesti. Mislim da ovo zaslužuje posebnu pozornost. Najviše me je strah da donesemo Zakon, a poslije tog Zakona da dobijemo blokadu proračuna. To je najmanje što kao ministar želim. Svjestan sam pozicije starih deviznih štediša i vrlo mi je teško gledati im u oči ili u kamere i govoriti o njihovoj poziciji, to je uistinu njihova imovina, međutim naša realnost je nešto drugo. Ja kao ministar bih najviše volio da uopće nemam unutarnjeg duga, međutim on postoji. Mi moramo naći jedno rješenje koje je optimalno, koje će zadovoljiti sviju. To je vrlo teško, ali mislim da se Zakon još uvijek može popraviti.
RSE
O načinu rješavanja unutrašnjeg duga, prvenstveno isplate stare devizne štednje, govore poslanici Anto Čolak i Hasan Bećirović:
ČOLAK
Prva funkcionalna strana je ta da je Bosna i Hercegovina sljednica bivše SFRJ, a nisu entiteti, pa po prirodi stvari ona garantira ljudima za njihovu imovinu, a ne entiteti. To je sadržina Ustava BiH, kroz Konvenciju o ljudskim pravima, Protokol I, gdje je imovina neotuđiva i s njom upravlja, raspolaže i koristi je do uništenja samo vlasnik. A vlade u Bosni i Hercegovini niko nije vukao za kosu da prekinu obligacioni odnos između banaka i štediša – između banaka koje su dogovale ta sredstva i štediša koji su ulagali ta sredstva – i da usput privatiziraju te banke. Za koje novce, gdje su ti novci završili? I da bi u Članku 35, u Početnim bilancama banaka, po kojem su one išle u privatizaciju, Federacija preuzela na sebe ta potraživanja i obavezala se da će, iz vanjskog duga Federacije, znači zaduženjem, obeštetiti štediše.
BEĆIROVIĆ
Mi smatramo da unutarnje dugove treba smanjiti na nekoliko načina. Prvo, izvršiti multilateralnu kompenzaciju, obzirom da imamo tehničke uslove, da je uspostavljen jedinstveni registar transakcijskih računa u Centralnoj banci. Drugo, treba iskompenzirati međusobne obaveze i potraživanja između vanbudžetskih fondova i na taj način smanjiti taj dio. I treće, treba iskompenzirati obaveze i potraživanja između Federacije, vanbudžetskih fondova i državnih preduzeća i privatnih preduzeća koja su bila privatna i u ratu, ne ona koja su privatizirana. Na taj način bi, kompenzacionim poslovima, umanjili za trećinu ukupan unutarnji dug i time oslobodili prostor da se daleko lakše i efikasnije, u gotovu ili putem dionica, rješavaju problemi stare devizne štednje.
RSE
Predsjednica Udruženja za ostvarivanje prava deviznih štediša, Amila Omersoftić:
OMERSOFTIĆ
Oni koji imaju do sto maraka štednje, a takvih je oko 460 hiljada, oni čine 63 posto sveukupnog broja štediša u Federaciji BiH. Do deset hiljada devizne štednje ima 220 hiljada štediša, a preko deset hiljada negdje oko 45 hiljada štediša u Federaciji BiH. Prema tome, 63 posto u suštini nisu štediše, već oni koji su ostavili na knjižicama po 10-15 maraka da ne bi ugasili svoju štednju i oni to vjerovatno i ne potražuju. Ali trebate vidjeti suze ljudi koji imaju po 10-20 hiljada maraka, a koji danas ne mogu da žive. O njima niko ne razmišlja, oni se odbacuju. Njih je 220 hiljada. Oni bi riješili svoju starost sa tih svojih 10 hiljada ušteđevine. A oni su se okomili na možda jedan posto onih koji imaju preko 500 hiljada i zbog njih ne daju ovima kojima je pitanje devizne štednje pitanje životnog opstanka. Dakle, problem je u tome što Vlada nije spremna da uđe u strukturu i da razgovara. Vjerujem da bi štedišama koje imaju veliku štednju uspjela isprogramirati na jedan određeni period ta njihova potraživanja, ali bi riješila socijalni problem velikog broja ljudi koji su najugroženija kategorija ovdje. Dakle, oni sad ne traže ništa od države, oni samo traže da im se vrati njihovo. Tačno se zna i gdje je novac i kako će se povući. Već je BiH, koja je garant naše štednje, povukla novac iz sukcesije, ali ga ne da. Već su prodali banke, gdje je novac od banaka? Pojeli ga poslanici i Vlada. U budžetu je, pa ga oni uzeli za svoje plate. Prema tome, oni nijednog trenutka nisu doveli u pitanje svoja primanja, a povukli su i prodaju preduzeća i prodaju banaka i novac iz sukcesije i namiruju svoje lične potrebe, a onda nama podmeću da mi hoćemo tuđe. Mi nećemo tuđe, oni jedu naše. I mi nemamo druge zaštitne mjere nego pravo u Strasbur. I ja vam kažem, u septembru mi idemo i protiv Slovenije i protiv BiH i protiv Srbije i Crne Gore (SiCG) tužbama. I neka niko ne pita što smo to uradili, mi to govorimo već dva mjeseca da ćemo to uraditi, ne krijemo ništa. To je zakonska i pravna forma koju mi daje Ustav ove države, ova prava mi daje članstvo BiH u Vijeću Evrope i ja ću svoja prava iskoristiti u zaštitu svoje imovine.
RSE
Prema amandmanu koji je predložila Vlada Federacije BiH i koji bi trebao postati sastavni dio Zakona o izmirenju unutrašnjeg duga Federacije BiH, predviđeno je da će Vlada tri posto sredstava od privatizacije javnih preduzeća izdvojiti na poseban račun, a sa tim sredstvima moći će biti izvršen otkup obveznica vlasnika stare devizne štednje. Također je predviđeno da bude obezbijeđena mogućnost plaćanja liječenja sa knjižice stare devizne štednje osobama koje pribave validnu ljekarsku dokumentaciju, koju će propisivati Ministarstvo zdravstva Federacije BiH.
* * * * *
RSE
Dom naroda Parlamenta Federacije BiH u ponovnoj raspravi nije prihvatio Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prodaji stanova na kojim postoji stanarsko pravo. Riječ je o Prijedlogu Zakona koji tretira stanove za koje je kupoprodajni ugovor zaključen sa bivšim Saveznim sekretarijatom narodne obrane, odnosno za vojne stanove.
Prijedlozima za izmjene Zakona bilo je predviđeno da se osobama koje su zaključile takve ugovore, a koje su napustile Federaciju BiH i nakon toga stekle novo stanarsko pravo u drugoj državi, nastaloj raspadom Jugoslavije, raskida ugovor o otkupu stana i ukida pravo upisa vlasništva. Takođe, ovaj Prijedlog predviđa da lice koje je zaključilo kupoprodajni ugovor ili je nakon 14. decembra 1995. godine ostalo u službi u oružanim snagama van područja BiH i nije steklo novo stanarsko pravo, umjesto upisa prava vlasništva ima pravo na nadoknadu od Federacije u iznosu od 600 KM po metru kvadratnom stana.
Predsjednica Kluba Bošnjaka, Semiha Borovac:
BOROVAC
Sada se takvim licima, koja su stekla nove stanove i otkupila ih u zemljama bivše SFRJ, ne daje pravo uknjižbe stanova, čak nemaju ni pravo naknade. A lica koja su valjano zaključila ugovor, a nisu stekla novo stanarsko pravo, niti kupila stan u državama gdje žive, imaće pravo nadoknade.
RSE
Semiha Borovac je također istakla da Zakon nije usvojen zbog nedostatka kvoruma, ali da on ostaje u parlamentarnoj proceduri, te da postoji mogućnost da se ponovo nađe na dnevnom redu.
* * * * *
RSE
Vlada Federacije BiH prije nekoliko mjeseci je uputila u parlamentarnu proceduru Prijedlog izmjena nekoliko Zakona iz stambene oblasti. Našeg današnjeg gosta, ministra za prostorno uređenje i okoliš Ramiza Mehmedagića, zamolili smo za, uslovno kazano, malu inventuru. Šta se s ovim Zakonima desilo i kakave su stavove imali poslanici?
MEHMEDAGIĆ
Vlada je uputila Parlamentu tri Zakona u paketu i očekivali smo da će ih Parlament prihvatiti da raspravlja o njima u hitnom postupku, čak i da će ih donijeti, obzirom na važnost tih Zakona. Parlament je raspakovao paket, od tri ponuđena Zakona je prihvatio dva o kojima će raspravljati. Treći Zakon, koji se odnosio na naknade bivšim vlasnicima za nacionalizovanu imovinu, nije prihvatio uopšte da o njemu raspravlja. Ova dva Zakona koja je prihvatio, Parlament je prenio u fazu Nacrta, obavio prvo čitanje i dao zaduženje Vladi da poslije provedene rasprave sačini Prijedlog Zakona, znači prihvatio je redovnu proceduru i naložio da ga u formi Prijedloga Vlada očituje na narednoj sjednici Parlamenta.
RSE
Negdje u to vrijeme se pojavio i Prijedlog poslanika Mirnesa Ajanovića za izmjenu Zakona o prodaju stanova na kojima postoji stanarsko pravo.
MEHMEDAGIĆ
Interesantno je to da je odmah nakon tog prvog čitanja, gospodin Mirnes Ajanović, poslanik u Predstavničkom domu, iz konteksta Zakona o prestanku primjene Zakona o napuštenim stanovima izvadio samo odredbe koje su se odnosile na vojne stanove i uputio ih, opet po hitnom postupku, kao Zakon o vojnim stanovima, kako je popularno nazvan, da ih Parlament prihvati. Iako je prethodno odbio da raspravlja o istom tom Zakonu u hitnom postupku, Predstavnički dom je to prihvatio i donio taj Zakon koji je predložio gospodin Ajanović. Ne znam šta se dešavalo na Domu naroda prije dva dana, ali vidim da Dom naroda nije, ni u drugom navratu, donio taj Zakon, tako da će se to najvjerovatnije desiti u narednom navratu ili u isto vrijeme kad i Vlada predloži taj Zakon. Radi se o tekstu koji je u potpunosti identičan. Znači, gospodin Ajanović je preuzeo tekst Zakona koji je sačinila Vlada i uputio ga. Na početku sam naglasio da se radi samo o dijelu izmjena i dopuna Zakona o prestanku primjene Zakona o napuštenim stanovima i to samo onom dijelu koji se odnosi na Član 39 i Anekse Člana 39, a to je pitanje otkupa vojnih stanova za koje je prethodno bio sklopljen ugovor o prodaji 1992. godine.
RSE
Što se tiče tih vojnih stanova, kakva je razlika između Člana 3a – onoga što on reguliše – i ovog vašeg odnosno Vladinog prijedloga?
MEHMEDAGIĆ
U javnosti se vrlo često pogrešno prezentira važnost Člana 39. Po članu 39, obzirom na njegovo mjesto u Zakonu o prodaju stanova na koje postoji stanarsko pravo, radi se o mogućnosti otkupa stanova koji su prethodno – 1992. godine – bili predmet otkupa bivših oficira Jugoslovenske narodne armije (JNA). Po Članu 3a, tim ljudima koji su otkupili stanove 1992. godine, a u međuvremenu su postali državljani drugih država i riješili svoje stambeno pitanje iz vojno-stambenog fonda bivše JNA ili na drugi način, znači iz nekog drugog fonda, oni nisu stekli pravo povrata ili upisa prava vlasništva na tim stanovima u BiH. I tu je razlika između Člana 3a Zakona o prestanku primjene Zakona o napuštenim stanovima i Člana 39 Zakona o prodaji stanova. Znači, vrlo je važan odnosno najvažniji je Član 3a, jer on ustvari omogućuje da se tim stanovima disponira u BiH odnosno da Vojska Federacije BiH ima na raspolaganju te stanove i da ih može prodati odnosno dodijeliti drugim vojnim licima i dati im mogućnost da ih otkupe.
RSE
Vi ste ovim izmjenama Zakona nastojali pomiriti i interes odnosno odluku Doma za ljudska prava?
MEHMEDAGIĆ
U svakom slučaju i jedan i drugi Zakon, naročito Zakona o prestanku primjene Zakona o napuštenim stanovima, Član 3a, dugo vremena su bili na relaciji Ministarstvo – Ured Visokog predstavnika. Na kraju smo našli sretno rješenje koje uvažava odluku Doma za ljudska prava i mislimo da je to optimalno rješenje koje se moglo dati. Kao što znate, i na takav Zakon, gospodin Špirić uložio je zahtjev Ustavnom sudu BiH da ispita ustavnost tog člana, smatrajući da su povrijeđena neka ljudska prava i znate da je Ustavni sud već vodio javnu raspravu na tu temu.
RSE
Ali odluke još nema.
MEHMEDAGIĆ
Interesantno je da odluke još nema, iako je poslije javne rasprave Ustavni sud imao dvije sjednice, ali redovne, i na tim sjednicama nije donio odluku vezano za zahtjev gospodina Špirića glede Člana 3a i to me pomalo već brine, jer sam prije same javne rasprave posumnjao da će Ustavni sud raditi pod pritiskom, posebno OSCE-a i izgleda da se to obistinilo. Jer, obećanje OSCE-a da će na raspravi učesvovati samo kao posmatrač se nije obistinilo, OSCE je bila aktivan učesnik u toj raspravi, tražeći od Ustavnog suda da proglasi Član 3a neustavnim i mislim da je ovo dešavanje poslije javne rasprave upravo pritisak na Ustavni sud i da se Ustavni sud našao u vrlo neugodnoj situaciji i vjerujem da će vrlo teško donijeti konačnu odluku.
* * * * *
RSE
U jednoj od prethodnih emisija objavili smo da je Ministarstvo za izbjegla i raseljena lica Vijeća ministara BiH objavilo poziv izbjeglim i raseljenim da se do 25. jula prijave kao potencijalni korisnici pomoći za obnovu stambenog fonda.
Međutim, ovo Ministarstvo je objavilo kako na neodređeno vrijeme ostaje otvoren „Poziv izbjeglicama iz BiH, raseljenim osobama u BiH i povratnicima za registriranje prijava potencijalnih korisnika pomoći za rekonstrukciju i povratak u BiH“. Sve prijave koje su upućene do prvobitnog roka (25. jula), Ministarstvo će registrirati do kraja sljedećeg mjeseca i sačiniti izvještaj o rezultatima ove aktivnosti. Prijave za registriranje se dostavljaju Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice, na adresu Trg BiH 1 u Sarajevu, isključivo putem pošte na obrascu prijave/izjave, koji je dostupan u svim općinama u BiH, regionalnim centrima ovog Ministarstva, diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH u zemljama prihvata izbjeglica iz BiH, te na Internet stranici www.mhrr.gov.ba, saopćilo je Ministarstvo.
* * * * *
Specijalna emisija Radija Slobodna Evropa posvećena je ostvarivanju prava izbjeglih i raseljenih, ali i svih drugih kojima su ugrožena temeljna ljudska prava. U ovoj emisiji na vaša pitanja odgovaraju predstavnici vlasti i nevladinog sektora, zatim međunarodnih organizacija u Bosni i Hercegovini, te drugi stručnjaci za oblast imovinskih i drugih ljudskih prava. Pisma s pitanjima pošaljite u našu sarajevsku redakciju, gdje se priprema ova emisija. Adresa je Fra Anđela Zvizdovića br. 1, Sarajevo. Na pismo naznačite: Radio Slobodna Evropa, za emisiju Neću tuđe, hoću svoje. Ukoliko je to za vas jednostavnije, možete pisati i na našu e-mail adresu: rfe.sa@bih.net.ba