RSE
“Zakon je apsolutno jasan, zato ne mogu da shvatim zahtjeve da Agencija plaća emiterima koji ne izmiruju svoje obaveze prema Agenciji”, rekao je Abaz Džafić, direktor Agencije za radio-difuziju, obrazlažujući stav Agencije da mediji-dužnici, pored mogućnosti da ostanu bez frekvencije, neće moći ni da konkurišu za sredstva iz desetoprosentnog dijela novca od pretplate. “To je bio i predmet odluka Savjeta”, rekao je Džafić.
DŽAFIĆ
U toj odluci piše da je eliminatorni kriterijum to što se zove obaveza prema regulatoru i poštovanje Zakona o radio-difuziji.
RSE
Suprotno stavu Agencije za radio-difuziju, predstavnici komercijalnih medija smatraju da je Agencija trebalo da namiri svoja potraživanja upravo od dijela sredstava radio-televizijske pretplate koja im sljeduje. Gojko Mitrović, RTV “Elmag”.
MITROVIĆ
Vrlo teško se mogu platiti i te frekvencije i ovo što je još novije: ovaj zakup o objektima bivšeg “Telekom”-a, a sada Radio-difuznog centra.
RSE
Dragan Bulajić, direktor nikšićkog radija “Montena”.
BULAJIĆ
Dio radio-televizijske pretplate treba da ide i privatnim radio stanicama. Mi smo čekali da se nešto riješi, da vidimo koliki je taj dio sredstava koji će “Montena” radio da dobije i poslije toga da izmiri svoje obaveze od kojih ne bježimo.
RSE
O izvjesnoj konfuziji koja postoji između medija i Agencije za radio-difuziju govori slučaj bijelopoljskog radija “Fokus”. Njegov vlasnik Haris Dizdarević kaže da je ova stanica stavljena na spisak dužnika usljed posebnog spleta okolnosti.
DIZDAREVIĆ
Nama je Agencija za telekomunikacije prinudno naplatila sredstva koja su nam kasnije, iako nelegalno naplaćena, vratili. Ta sredstva stoje negdje u Agenciji za radio-difuziju. Mi zbog toga i nijesmo plaćali ovo, računajući da ćemo to kompenzirati sa tim sredstvima koja već stoje tamo.
RSE
Izvjesno je da se promjenom medijskih zakona i promjenom ukupne strukture i načina funkcionisanja medijske scene dolazi do prvih rezultata. Tržište će, po svoj prilici, odigrati ulogu glavnog selektora, odnosno, odlučiti o sudbini svih komercijalnih medija.
DŽAFIĆ
Vrijeme međusobnih kompenzacija, političkih tapšanja po ramenu za mene je prošlost. Ja ne znam da li za sve one koji su vlasnici medija u Crnoj Gori postoje beneficije koje Agencija pokušava da stvori. To je taj prelazni period kada oni imaju pravo na deset odsto pretplate. Sve ostalo je neminovnost tržišta.
RSE
Jasno je da će opstati samo oni koji su finansijski stabilni, što bi trebalo da bude u direktnoj srazmjeri sa obimom slušanosti ili gledanosti. Ipak, postoje mišljenja da se isti aršin ne može primjenjivati na sve. Dragan Bulajić, direktor nikšićkog radija “Montena”, se slaže da princip tržišta treba da bude mjerodavan, ali smatra da bi trebalo uzeti u obzir i kvalitet i vrstu programske i produkcijske koncepcije.
BULAJIĆ
Postoje mediji koji ne stvaraju program, koji povlađuju nekim niskim porivima slušalačke publike i koji imaju vrlo male troškove. Za razliku od njih postoje drugi mediji koji stvaraju informativni program koji jako košta. Takođe, došlo je do ogromnog poremećaja tržišta ulaskom moćnih medija iz Srbije. Nadam se da će država pronaći svoje strateške interese u očuvanju svojih medija i da će naći načina da nas zaštiti od nelojalne konkurencije.
RSE
Gojko Mitrović, vlasnik RTV “Elmag”, kaže da opstanak i poslovanje njegove kuće ni do sad nije zavisilo od donacija.
MITROVIĆ
Moja kuća je jedina koja nikad nije dobila, niti je od koga tražila jedan euro ili jedan dolar pomoći. Ja o tom problemu stalno govorim. Mislim da se vidi šta treba to da ostane u ovakvoj varijanti. Vrlo je interesantno da smo mi tu Agenciju osnovali i da nas oni ubjeđuju da rade u korist privatnih medija. Ja lično mislim da su to postavili i oni i Radio-difuzni centar male privatne firme, koje treba da plaćaju privatni mediji, a da od toga nemaju nikakve koristi. Najgore će da prođu građani.
“Zakon je apsolutno jasan, zato ne mogu da shvatim zahtjeve da Agencija plaća emiterima koji ne izmiruju svoje obaveze prema Agenciji”, rekao je Abaz Džafić, direktor Agencije za radio-difuziju, obrazlažujući stav Agencije da mediji-dužnici, pored mogućnosti da ostanu bez frekvencije, neće moći ni da konkurišu za sredstva iz desetoprosentnog dijela novca od pretplate. “To je bio i predmet odluka Savjeta”, rekao je Džafić.
DŽAFIĆ
U toj odluci piše da je eliminatorni kriterijum to što se zove obaveza prema regulatoru i poštovanje Zakona o radio-difuziji.
RSE
Suprotno stavu Agencije za radio-difuziju, predstavnici komercijalnih medija smatraju da je Agencija trebalo da namiri svoja potraživanja upravo od dijela sredstava radio-televizijske pretplate koja im sljeduje. Gojko Mitrović, RTV “Elmag”.
MITROVIĆ
Vrlo teško se mogu platiti i te frekvencije i ovo što je još novije: ovaj zakup o objektima bivšeg “Telekom”-a, a sada Radio-difuznog centra.
RSE
Dragan Bulajić, direktor nikšićkog radija “Montena”.
BULAJIĆ
Dio radio-televizijske pretplate treba da ide i privatnim radio stanicama. Mi smo čekali da se nešto riješi, da vidimo koliki je taj dio sredstava koji će “Montena” radio da dobije i poslije toga da izmiri svoje obaveze od kojih ne bježimo.
RSE
O izvjesnoj konfuziji koja postoji između medija i Agencije za radio-difuziju govori slučaj bijelopoljskog radija “Fokus”. Njegov vlasnik Haris Dizdarević kaže da je ova stanica stavljena na spisak dužnika usljed posebnog spleta okolnosti.
DIZDAREVIĆ
Nama je Agencija za telekomunikacije prinudno naplatila sredstva koja su nam kasnije, iako nelegalno naplaćena, vratili. Ta sredstva stoje negdje u Agenciji za radio-difuziju. Mi zbog toga i nijesmo plaćali ovo, računajući da ćemo to kompenzirati sa tim sredstvima koja već stoje tamo.
RSE
Izvjesno je da se promjenom medijskih zakona i promjenom ukupne strukture i načina funkcionisanja medijske scene dolazi do prvih rezultata. Tržište će, po svoj prilici, odigrati ulogu glavnog selektora, odnosno, odlučiti o sudbini svih komercijalnih medija.
DŽAFIĆ
Vrijeme međusobnih kompenzacija, političkih tapšanja po ramenu za mene je prošlost. Ja ne znam da li za sve one koji su vlasnici medija u Crnoj Gori postoje beneficije koje Agencija pokušava da stvori. To je taj prelazni period kada oni imaju pravo na deset odsto pretplate. Sve ostalo je neminovnost tržišta.
RSE
Jasno je da će opstati samo oni koji su finansijski stabilni, što bi trebalo da bude u direktnoj srazmjeri sa obimom slušanosti ili gledanosti. Ipak, postoje mišljenja da se isti aršin ne može primjenjivati na sve. Dragan Bulajić, direktor nikšićkog radija “Montena”, se slaže da princip tržišta treba da bude mjerodavan, ali smatra da bi trebalo uzeti u obzir i kvalitet i vrstu programske i produkcijske koncepcije.
BULAJIĆ
Postoje mediji koji ne stvaraju program, koji povlađuju nekim niskim porivima slušalačke publike i koji imaju vrlo male troškove. Za razliku od njih postoje drugi mediji koji stvaraju informativni program koji jako košta. Takođe, došlo je do ogromnog poremećaja tržišta ulaskom moćnih medija iz Srbije. Nadam se da će država pronaći svoje strateške interese u očuvanju svojih medija i da će naći načina da nas zaštiti od nelojalne konkurencije.
RSE
Gojko Mitrović, vlasnik RTV “Elmag”, kaže da opstanak i poslovanje njegove kuće ni do sad nije zavisilo od donacija.
MITROVIĆ
Moja kuća je jedina koja nikad nije dobila, niti je od koga tražila jedan euro ili jedan dolar pomoći. Ja o tom problemu stalno govorim. Mislim da se vidi šta treba to da ostane u ovakvoj varijanti. Vrlo je interesantno da smo mi tu Agenciju osnovali i da nas oni ubjeđuju da rade u korist privatnih medija. Ja lično mislim da su to postavili i oni i Radio-difuzni centar male privatne firme, koje treba da plaćaju privatni mediji, a da od toga nemaju nikakve koristi. Najgore će da prođu građani.
