RSE
Vlasti Republike Srpske ne pokazuju bilo kakvu stvarnu spremnost na saradnju, konstatovano je u konačnom izvještaju Haškog tribunala, dostavljenom juče Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija. U Izvještaju, kojeg su potpisali predsjednik Haškog tribunala Theodor Meron i glavna tužiteljica Karla del Ponte, još se kaže da je, i pored pojačanih napora OHR-a i Sfora da uhapse optuženike u bijegu, to još nije dalo željene rezultate u Bosni i Hercegovini.
Ovakva ocjena Tribunala mogla bi da znači i definitivan kraj nadanjima vladajućih struktura da bi Bosna i Hercegovina, krajem juna, na Samitu NATO-a u Istanbulu, mogla biti primljena u Partnerstvo za mir. Kancelarija visokog predstavnika još se nada da bi se u narednih nekoliko nedjelja moglo desiti čudo. Portparol OHR-a u Banjaluci, Ljiljana Radetić:
RADETIĆ
U ovom trenutku možemo reći da institucije Bosne i Hercegovine, prvenstveno institucije Republike Srpske, imaju još dve sedmice da pokažu da zaista ozbiljno shvataju saradnju sa Haškim tribunalom. Ukoliko se to ne desi u naredne dvije sedmice, imaćemo zaista jednu ozbiljnu situaciju.
RSE
Saradnja sa Haškim tribunalom, smatra ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Zoran Đerić, je generalno pitanje i neće biti riješeno do Samita NATO-a u Istanbulu. MUP će, kaže njegov prvi čovjek, učiniti sve, kako bi saradnja bila podignuta na značajniji nivo i kako bi se ovaj problem riješio do kraja godine.
ĐERIĆ
MUP Republike Srpske ne može sam biti odgovoran za ovu saradnju sa Haškim tribunalom. Mi svoju odgovornost ne želimo da umanjujemo, ona je jasna, precizna i ustanovljena zakonom, ali se nadamo da će nam u ovom slučaju pomoći formiranje zajedničke Obavještajne službe Bosne i Hercegovine, da će nam i oni u ovome značajno pomoći. Naravno, ovdje uključujem i druge policijske strukture: i SIPU i DGS i Interpol.
RSE
Iz ocjena Tribunala i NATO-a, koje su date, sasvim je jasno da su male šanse da BIH bude primljena u Partnerstvo za mir, mišljenje je generalnog sekretara SNSD-a Igora Radojičića.
RADOJIČIĆ
Jer, pre svega, taj uslov koji se odnosi na saradnju sa Haškim tribunalom i hapšenje osumnjičenih nije ispunjen ili, barem, nije dat dovoljan znak, kako oni to kažu, da se namjerava ispuniti.
RSE
Ocjenjujući stavove Tribunala, iznesene Savjetu bezbjednosti, Nevenka Trifković, šef poslaničkog kluba Partije demokratskog progresa u Narodnoj skupštini je rekla da joj pomalo smeta da se stalno zbog nesaradnje proziva samo Republika Srpska.
TRIFKOVIĆ
Ja ću samo reći da je to međunarodna obaveza Republike Srpske, Bosne i Hercegovine i svih drugih i sigurno je da će je svi morati izvršavati, prije ili kasnije. Republika Srpska prema Haškom tribunalu može ispuniti obaveze za optužene koji se nalaze na njenom prostoru djelovanja. Međutim, česti su pritisci na Republiku Srpsku da izvrši i ono što ne može.
RSE
Vlada Republike Srpske ipak se nada da bi, do kraja godine, uz pomoć Sfora i drugih organizacija u Bosni i Hercegovini, mogli ostvariti rezultate u pogledu hapšenja haških optuženika.
Vlasti Republike Srpske ne pokazuju bilo kakvu stvarnu spremnost na saradnju, konstatovano je u konačnom izvještaju Haškog tribunala, dostavljenom juče Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija. U Izvještaju, kojeg su potpisali predsjednik Haškog tribunala Theodor Meron i glavna tužiteljica Karla del Ponte, još se kaže da je, i pored pojačanih napora OHR-a i Sfora da uhapse optuženike u bijegu, to još nije dalo željene rezultate u Bosni i Hercegovini.
Ovakva ocjena Tribunala mogla bi da znači i definitivan kraj nadanjima vladajućih struktura da bi Bosna i Hercegovina, krajem juna, na Samitu NATO-a u Istanbulu, mogla biti primljena u Partnerstvo za mir. Kancelarija visokog predstavnika još se nada da bi se u narednih nekoliko nedjelja moglo desiti čudo. Portparol OHR-a u Banjaluci, Ljiljana Radetić:
RADETIĆ
U ovom trenutku možemo reći da institucije Bosne i Hercegovine, prvenstveno institucije Republike Srpske, imaju još dve sedmice da pokažu da zaista ozbiljno shvataju saradnju sa Haškim tribunalom. Ukoliko se to ne desi u naredne dvije sedmice, imaćemo zaista jednu ozbiljnu situaciju.
RSE
Saradnja sa Haškim tribunalom, smatra ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Zoran Đerić, je generalno pitanje i neće biti riješeno do Samita NATO-a u Istanbulu. MUP će, kaže njegov prvi čovjek, učiniti sve, kako bi saradnja bila podignuta na značajniji nivo i kako bi se ovaj problem riješio do kraja godine.
ĐERIĆ
MUP Republike Srpske ne može sam biti odgovoran za ovu saradnju sa Haškim tribunalom. Mi svoju odgovornost ne želimo da umanjujemo, ona je jasna, precizna i ustanovljena zakonom, ali se nadamo da će nam u ovom slučaju pomoći formiranje zajedničke Obavještajne službe Bosne i Hercegovine, da će nam i oni u ovome značajno pomoći. Naravno, ovdje uključujem i druge policijske strukture: i SIPU i DGS i Interpol.
RSE
Iz ocjena Tribunala i NATO-a, koje su date, sasvim je jasno da su male šanse da BIH bude primljena u Partnerstvo za mir, mišljenje je generalnog sekretara SNSD-a Igora Radojičića.
RADOJIČIĆ
Jer, pre svega, taj uslov koji se odnosi na saradnju sa Haškim tribunalom i hapšenje osumnjičenih nije ispunjen ili, barem, nije dat dovoljan znak, kako oni to kažu, da se namjerava ispuniti.
RSE
Ocjenjujući stavove Tribunala, iznesene Savjetu bezbjednosti, Nevenka Trifković, šef poslaničkog kluba Partije demokratskog progresa u Narodnoj skupštini je rekla da joj pomalo smeta da se stalno zbog nesaradnje proziva samo Republika Srpska.
TRIFKOVIĆ
Ja ću samo reći da je to međunarodna obaveza Republike Srpske, Bosne i Hercegovine i svih drugih i sigurno je da će je svi morati izvršavati, prije ili kasnije. Republika Srpska prema Haškom tribunalu može ispuniti obaveze za optužene koji se nalaze na njenom prostoru djelovanja. Međutim, česti su pritisci na Republiku Srpsku da izvrši i ono što ne može.
RSE
Vlada Republike Srpske ipak se nada da bi, do kraja godine, uz pomoć Sfora i drugih organizacija u Bosni i Hercegovini, mogli ostvariti rezultate u pogledu hapšenja haških optuženika.
