Dostupni linkovi

Posljednji talas poskupljenja ozbiljan je udar na životni standard. Skočile su cijene struje, telefonskih usluga, goriva, prehrambenih poizvoda. Koliko je poskupjela hrana koja je za većinu građana najveća stavka u budžetu, najbolje svjedoče sami građani, ali i pojedini predstavnici najvećih trgovinskih lanaca.

Tokom posljednjeg talasa poskupljenja hrane i ostalih životnih potrepština crnogorska javnost je bila kao omađijana medijskom dramom čija je tema bila da li će poskupjeti hljeb. Na kraju je slavodobitno objavljeno da se cijena bijelog hljeba neće mijenjati do kraja godine, što je predstavljeno kao dogovor predstavnika pekarske industrije, Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva za ekonomski razvoj. Puna informacija zapravo zvuči drukčije. Poskupjele su sve vrste hljeba, osim vekne od 600 grama. Čedo Popović, vlasnik trgovinskog lanca „Carine“:

„Jeste došlo do poskupljenja svih vrsta hljebova, osim vekne od 600 grama i to poskupljenje se kreće od 15% – 50%.

Sve vrijeme je zanemarivana činjenica da bi poskupljenje hljeba za deset centi, uz uslov da prosječna porodica kupuje jednu veknu dnevno, na mjesečnom nivou značilo dodatni izdatak od svega 3 eura. U sijenci priče o hljebu ostala su poskupljenja ostalih životnih namirnica koja će i ta kako uticati na životni standard. Čedo Popović o cijenama:

„Najdrastičnije su poskupjeli mliječni proizvodi, sirevi skoro 100%. Meso još uvijek nije, ali jesu hljebovi i tjestenine. Hemija je takođe poskupjela. Na žalost, evo dva mjeseca u Skupštini Crne Gore svi se poslanici, kada se nađu za onom govornicom zalažu u ime građana i sve radi građana Crne Gore, a ne mogu da izglasaju smanjenja tih PDV-a koji bi vjerovatno uticali bar djelimično da ne dođe do određenih poskupljenja“.

Dragan Bokan, vlasnik lanca trgovina „Voli“:

„Smatram da nije došlo do nekog većeg poskupljenja hemije koje bi uticalo na budžet potrošača. Što se tiče nekih osnovnih životnih namirnica, ulje je poskupjelo 50%. Što se tiče sireva tu je došlo do poskupljenja oko 70%. Meso i mesne prerađevine, što se tiče uvoznih one su poskupjele u prosjeku između 5 i 7%. Što se tiče domaćih smatram da još nije došlo do poskupljenja“.

Građani Podgorice uglavnom izražavaju nezadovoljstvo posljednjim poskupljenjima.

RSE: Šta mislite o najnovijim poskupljenjima hrane?

Podgoričanka: Ništa dobro. To se više ne može ni kontrolisati.

Podgoričanka: Ja mislim da je loše pošlo.

Podgoričanin: Poskupljuju. Narod gladni nek’ se hrani hljebom i varenikom.

RSE: Koliko je sad ovo udar na standard građana?

Podgoričanin: Puno. Najmanje 30%.

Podgoričanin: Nijesam radio neke proračune, ali mislim da je značajan.

Podgoričanin: Zavisi kako kome. Bogomi, za ove koji žive od sto eura... imate porodice koje žive od sto eura. To su ljudi koji u mjesec dana jedanput neće meso da pojedu.

RSE: Kako će to podnijeti vaš kućni budžet?

Podgoričanka: Nikako. S obzirom da sam penzioner, nikako. Ako bude sad nekakvo povećanje to ne možemo ništa ni da pokrijemo. Loše, veoma loše.

Podgoričanin: Nekako trpimo. Stežemo. Rezerva nema više. Presušile su. Ne radi se ništa, plate se ne primaju. Penzije nikakve. Žena živi od penzije 62 eura, ja platu 13 mjeseci nijesam primio.

Podgoričanin: Prilično teško jer mi smo dvoje penzioneri, a penzije nijesu neke da bi se moglo sve to konpenzirati, ali tako je kako je. Šta možemo.

RSE: Šta biste poručili trgovcima?

Podgoričanin: Poručio bih im da ipak vode računa i o potrošačima jer ako takav pritisak bude na potrošače onda će i oni biti sigurno u težoj situaciji.

Podgoričanka: Trgovci rade svoje. Svako gleda svoj interes.

Podgoričanin: Trgovcima? Trgovac je trgovac. Svako hoće da zaradi.

RSE: A Vladi?

Podgoričanin: Da gleda da zaštiti ove što ne mogu da prežive, a tih je većina u Crnoj Gori.

Podgoričanin: Mislim da taj socijalni program države nije došao do izražaja u pravom smislu te riječi i tu bi trebalo napraviti prekretnicu.

Podgoričanka: Inflacija je velika. To mi svi vidimo. Država treba da se umiješa ako misli za ovaj narod.

Podgoričanin: Ona nije narodna.

  • 16x9 Image

    Esad Krcić

    Zahvaljujući ranom angažmanu u Radio Beogradu ostaje trajno vezan za radio, kao medij. Član crnogorskog dopisništva RSE je od 2001. Pisao je za CG Ekonomist, a realizovao je i niz radijskih i TV projekata.

XS
SM
MD
LG