Dostupni linkovi

Da li su ključevi projekta u Trebinju?


Da li su ključevi projekta u Trebinju?

Iako je sastanak između rukovodstva Elektroprivrede Crne Gore i Republike Srpske otkazan, u Elektroprivredi RS-a žele da do tog sastanka dođe. Kako pojašnjava izvršni direktor za tehnička pitanja Elektroprivrede RS-a Jovo Marić, do otkazivanja sastanka je došlo iz razloga što je Elektroprivreda Crne Gore jednostrano zakazala sastanak.

Inače, izgradnja proizvodnog objekta ili prevođenje voda iz Bilećkog jezera u Hidroelektranu Perućac tema je o kojoj se govori više godina. Nakon ljetošnjeg raspisivanuja tendera, Crnogorci su zaključili da grade proizvodni objekat HE Boka, sa kojom bi, pored rješavanja problema snabdijevanja električnom energijom, rješili i problem snadbdijevanja primorja vodom.

Marić ističe da HE Boku treba sagledati u kompletnom projektu Hidroelektrana na Trebišnjici, a to su, pored dvije hidroelektrane Trebinje 1 i 2, i elektrana Dubrovnik 1 i HE Čapljina. Marić kaže da je Elektroprivreda RS-a već nakon rata sa Energoprojektom iz Beograda uradila više varijanti isplativosti HE Boka:

«Sve te varijante, pa i ona najmanje isplativa, sad da ne detaljišemo, pokazale su da se isplati raditi tu hidroelektranu. Činjenica je da imamo akumulaciju od milijardu i 300 miliona kubnih metara vode na 20-30 km od morske obale sama po sebi govori o velikim mogućnostima sistema Hidroelektrana na Trebišnjici.»

Marić podsjeća da Crna Gora prilikom izgradnje sistema Hidroelektrana na Trebišnjici nije bila zainteresovana za tu investiciju, a sve obaveze, prema tadašnjim zakonima SFRJ, Hidroelektrane na Trebišnjici su ispunile prema Crnoj Gori, ali ima obaveza koje nisu izmirene:

«Ostala je jedino obaveza prema nadoknadi za potopljeno zemljište. Mi smo to do rata plaćali po jedinstvenom zakonu u Jugoslaviji. Kako je došlo do stvaranja različitih država, sad svako ima svoje zakone. Mi smo tražili da se usaglasimo, da sjednemo, recimo, zajedno Crna Gora, Srbija i RS oko pograničnih rijeka Drine i Trebišnjice, oni to nikad nijesu prihvatili.»

Marić kaže da ne kriju tu obavezu, ali iz ovog sistema se već Crna Gora snabdijeva pitkom vodom preko Hrvatske, dio zapadnog Crnogorskog primorja, i Elektroprivreda RS-a ne traži nadoknadu za tu uslugu.

Crnogorska vlada je u par navrata saopštila da raspolažu sa oko 40 odsto teritorije Bilećkog jezera. Ljubo Zotović, tehnički direktor HE na Trebišnjici, kaže:

«Po našim svim dosadašnjim saznanjima i analizama akumulacije, to ne može da bude 40 posto. Otprilike, oni bi mogli da raspolažu maksimalno sa 17 odsto, a u krajnjoj liniji - to ne bi trebalo da bude problem - to su podaci sa kojima se vrlo lako manipuliš - jer vrlo jasno i lako je sve dokazati i tačno izračunati tu teritorijalnu pripadnost akumulacije Crnoj Gori.»

Marić ovo saopštenje simbolično komentariše:

«Po tome bi oni na Đerdapu imali pravo iz Beča da dobijaju, jer nekakve vode otuda dolaze - u Đerdapu bi trebali imati električnu energiju. Znači, te priče nemaju nikakvog osnova.»

Zotović ističe da je veoma teško u kratkom vremenskom roku izanalizirati vodene potencijale Bilećkog jezera za izgradnju HE Boka:

«Trebaju se stvoriti određeni preduslovi da bi se i stvorile određene količine vode koje bi mogle da se usmjere na neku novu elektranu.»

Na kraju Marić konstatuje da prostora za razgovor oko novih investicija u proizvodne objekte ima, ali da to nikako nije moguće uraditi jednostrano:

«Priče da će se napraviti ovo ili ono bez saglasnosti RS-a nemaju nikakvog smisla i liče na uskočke priče iz 17. vijeka.»

Nebojša Kolak

XS
SM
MD
LG