Zapažena uloga medija
Da li su narodi na Balkanu naučili lekciju iz prošlosti, pitali smo i britanskog profesora sa Sveučilišta Kent Floriana Biebera:
„Mislim da su ljudi nešto naučili. Sumnjam da još ima onih koji su spremni ratovati. Prije bih rekao da su umorni, iscrpljeni i gledajući iz te perspektive lekciju su naučili. No, situacija je i dalje vrlo slična onoj s početka devedesetih. Postoje političke elite koje su spremne na nacionalističke govore, na nacionalne podjele, jer im je to lakše nego govoriti o reformama. Ne moraju odgovarati na teška pitanja, a uz to i kontroliraju sredstva kojima zadC postojeće stanje. Naravno da ta okupljanja naroda nisu ni spontana, niti predstavljaju demokratsku volju građana, što smo, uostalom, vidjeli na početku devedesetih u bivšoj Jugoslaviji. Tu ima dosta manipulacija, a i mediji tu imaju ,zapaženu ulogu‘. U Bosni nema dovoljno nezavisnih medija koji bi kritizirali način na koji političari poput Dodika, pa čak i Silajdžića, pristupaju ovakvim temama.“
Profesor istočnoevropske politike i povijesti na sveučilištu u Bologni Stefano Bianchini smatra da nije stvar u tome jesu li narodi na Balkanu naučili ili nisu naučili lekciju iz prošlosti:
«Ja mislim da je kriza ozbiljna i da može doći do velikih konfrontacija. Sumnjam da se može ponoviti rat, ali incidenata može biti. Rat se ne može ponoviti jer više niko ne raspolaže dovoljno snažnom vojskom za tako nešto. Problem nije u tome da li su narodi na Balkanu naučili lekciju iz prošlosti ili nisu, problem je u tome što proces raspadanja Jugoslavije nije gotov. Ono što je počelo početkom devedesetih, i dalje traje i iskreno da vam kažem – neće se završiti sa Kosovom. Imamo napetosti u Makedoniji, imamo napetosti u Sandžaku, odnedavno imamo i neke nove izjave u Vojvodini. Tako da mislim da je kraj raspada Jugoslavije još daleko.»
Da li mislite da će se Bosna i Hercegovina sačuvati kao jedinstvena država?
«To je sada teško reći. Ukoliko se proces raspada Jugoslavije produži, sumnjam da će BiH ostati cijela.»
Da li su narodi na Balkanu naučili lekciju iz prošlosti, pitali smo i britanskog profesora sa Sveučilišta Kent Floriana Biebera:
„Mislim da su ljudi nešto naučili. Sumnjam da još ima onih koji su spremni ratovati. Prije bih rekao da su umorni, iscrpljeni i gledajući iz te perspektive lekciju su naučili. No, situacija je i dalje vrlo slična onoj s početka devedesetih. Postoje političke elite koje su spremne na nacionalističke govore, na nacionalne podjele, jer im je to lakše nego govoriti o reformama. Ne moraju odgovarati na teška pitanja, a uz to i kontroliraju sredstva kojima zadC postojeće stanje. Naravno da ta okupljanja naroda nisu ni spontana, niti predstavljaju demokratsku volju građana, što smo, uostalom, vidjeli na početku devedesetih u bivšoj Jugoslaviji. Tu ima dosta manipulacija, a i mediji tu imaju ,zapaženu ulogu‘. U Bosni nema dovoljno nezavisnih medija koji bi kritizirali način na koji političari poput Dodika, pa čak i Silajdžića, pristupaju ovakvim temama.“
Profesor istočnoevropske politike i povijesti na sveučilištu u Bologni Stefano Bianchini smatra da nije stvar u tome jesu li narodi na Balkanu naučili ili nisu naučili lekciju iz prošlosti:
«Ja mislim da je kriza ozbiljna i da može doći do velikih konfrontacija. Sumnjam da se može ponoviti rat, ali incidenata može biti. Rat se ne može ponoviti jer više niko ne raspolaže dovoljno snažnom vojskom za tako nešto. Problem nije u tome da li su narodi na Balkanu naučili lekciju iz prošlosti ili nisu, problem je u tome što proces raspadanja Jugoslavije nije gotov. Ono što je počelo početkom devedesetih, i dalje traje i iskreno da vam kažem – neće se završiti sa Kosovom. Imamo napetosti u Makedoniji, imamo napetosti u Sandžaku, odnedavno imamo i neke nove izjave u Vojvodini. Tako da mislim da je kraj raspada Jugoslavije još daleko.»
Da li mislite da će se Bosna i Hercegovina sačuvati kao jedinstvena država?
«To je sada teško reći. Ukoliko se proces raspada Jugoslavije produži, sumnjam da će BiH ostati cijela.»