Dostupni linkovi

Sve je počelo porukom Vojislava Koštunice da će Banjaluka i Beograd zajedno braniti RS i Kosovo, a nastavilo upororenjem Željka Komšića da Koštunica drži prste dalje od BiH, te odbijanjem Borisa Tadića da bude domaćin sesije Igmanske inicijative.

Igmanska inicijativa dobila je iz kabineta predsednika Borisa Tadića objašnjenje, da je predsedavajući Predsedništva BiH Željko Komšić nedavnom izjavom uvredio premijera Srbije i tako napravio ozbiljan incident, zbog čega Srbija očekuje javno izvinjenje od ovog bosanskog zvaničnika. Komšić je tokom rasprava o Lajčakovim merama koje su digle na noge i rukovodstvo Srbije poručio premijeru Koštunici da "drži prste dalje od BiH jer bi mogao dobiti i po prstima i po nosu". S obzirom da je Igmanska inicijativa sasvim slučajno uvučena u sukob srpskog i bosanskog vrha, predsednik ove nevladine organizacije Aleksandar Popov kaže da će se naredna sesija ipak održati u planiranom terminu:

"Mi ne možemo da određujemo ko je dobrodošao a ko nije. 11. novembra ćemo u Beogradu održati 17 sednicu Igmanske inicijative na koju su pozvani trojica predsednika – Tadić, Vujanović, Mesić i predsedavajući ili član predsedništva BiH."

No pre nego što je predsednik Tadić otkazao učešće na skupu Igmanske inicijative, sam Komšić je javio organizatorima da ne može da dođe u Beograd, jer u to vreme ima neke druge obaveze. Bez obzira na stvarne razloge Komšićevog i Tadićevog izbegavanja da zajedno sede za istim stolom, očigledno je da odnosi između Srbije i Bosne prolaze kroz ozbiljnu krizu, koja je usledila nakon što je srpski premijer uporedio Lajčakove mere sa Ahtisarijevim planom za Kosovo. Savetnik premijera Vojislava Koštunice Mile Savić kaže za naš program, da interesovanje državnog vrha za prilike u Bosni i Hercegovini proizilazi iz dejtonskih obaveza same Srbije:

"Srbija je jedna od potpisnica i garant Dejtonskog sporazuma i kada se oglašava tim povodom ne vidim u čemu narušava na bilo koji način Dejtonski sporazum s obzirom da je to dokument koji je dobio celokupnu međunarodnu verifikaciju. Logično je očekivati da strane koje su potpisnice i garant brane taj sporazum – ne radi se o narušavanju već o želji da se on poštuje."

Predsednik nevladine organizacije Igmanska inicijative Aleksandar Popov smatra s druge strane da Srbija zloupotrebljava obaveze koje proizilaze iz Dejtonskog sporazuma da bi se mešala u unutrašnja pitanja Bosne i Hercegovine:

"Sama činjenica da premijer i ljudi iz DSS koji učestvuju u Vladi daju grube izjave i vuku poteze koji remete odnose sa našim susedima je zabrinjavajuća. Ali, još više zabrinjava što nemamo distanciranje od toga od strane koalicionih partnera koji učestvuju u Vladi, pre svega mislim na DS. Kada je reč o BiH, gotovo su na istoj liniji i to onda u javnosti, i domaćoj i stranoj, stvara utisak da je ipak reč o zvaničnoj politici koja sve više podseća na početak prošle decenije, na vremena režima Slobodana Miloševića koji je vukao poteze kakve je vukao što je na kraju dovelo do međunarodne blokade i izolacije Srbije. Još je lošije što se ovakvim potezima iz Srbije ohrabruju snage BiH koje grubim izjavama, još od ranije, o referendumu o izdvajanju Republike Srpske ozbiljno dovode u pitanje i Dejtonski sporazum, status BiH u okviru tog sporazuma, i stabilnost regiona."

Mada se stavovi dve najveće vladajuće partije – Demokratske stranke i Demokratske stranke Srbije, prema aktuelnim zbivanjima u Bosni vrlo često preklapaju, politički analitičar Zoran Stojiljković smatra da bi državni vrh Srbije morao jasno da se izjasni da nema teritorijalnih pretenzija prema susednoj državi:

"Svi koji su u vlasti nisu iz velike ljubavi nego iz interesa i svi misle na svoju poziciju. Politička pozicija DSS mora biti dovoljno radikalna kako bi ostala konkurentna radikalima, a da ipak ostane u retorici, uslovno rečeno, u demokratskom bloku. Sve što se radi i poznata je stvar ima i internu domaću i spoljnu poziciju. Imam razumevanja za one koji u smirenom tonu govore - priznali su suverenitet BiH i potrebu da ona bude funkcionalna državna tvorevina uz očuvanje identiteta i entiteta uz mogućnost da oni opstanu."

Sarajevo

Kopredsjedavajući Igmanske inicijative za BiH Sejfudin Tokić osudio je izjavu predsjednika Srbije Borisa Tadića da ne postoje uslovi da bude domaćin regionalnog skupa Igmanske inicijative zbog toga što je predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić nedavnom izjavom uvrijedio premijera Srbije Vojislava Koštunicu:

«Uvođenje nevladinog sektora u političke obračune naprosto nije dobro, a izjava predsjednika Republike Srbije Borisa Tadića, koga lično poznajem, je za mene zaprepašćujuća, ja bih je čak nazvao skandaloznom - da se stavlja u funkciju šef države da otkazuje jednu sesiju nevladinog sektora, na koju je on pozvan kao čovjek koji treba da prisustvuje i pomogne, zajedno sa već potvrđenim prisustvom predsjednika Republike Hrvatske Stjepana Mesića i predsjednika Republike Crne Gore Filipa Vujanovića.»

Predsjednik Foruma građana Tuzla, nevladine organizacije koja također učestvuje u radu Igmanske inicijative, Vehid Šehić, podsjeća da tu regionalnu asocijaciju nisu ni osnovali predsjednici država učesnica. Zbog toga on smatra da će sjednica Igmanske iniciojative biti održana bez obzira to da li će joj predsjednici BiH, Srbije, Hrvatske i Crne Gore prisustvovati:

«Zato što se mi ne bavimo ovom vrstom politike, nego mi upravo želimo da se između ove četiri države stvaraju što bolji dobrosusjedski odnosi.»

Profesor sa banjalučkog filozofskog fakulteta Miodrag Živanović objašnjava na koji način će stav predsjednika Srbije Borisa Tadića imati posljedice na Igmansku inicijativu:

«Što će se i ta inicijativa dovesti u poziciju da će, bez obzira na energiju ljudi koji su u to uključeni, jednostavno polučiti male efekte. Vjerovatno će se sutra dogoditi, ili prekosutra, da to uradi još poneka od ovih država i čini mi se da je to loše za jednu korisnu, lijepu inicijativu koja je godinama funkcionisala kako treba.»

A polemika Komšić - Koštunica posljednjih dana duboko je podijelila i bosanskohercegovačke političare. Nakon što se u priču o funkcionisanju bh. institucija umiješao srbijanski premijer Vojislav Koštunica izjavom da je cilj mjera visokog predstavnika za BiH - ukidanje RS-a, te poređenjem te situacije sa onom na Kosovu, reagovao je predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić. Zaprijetivši Koštunici da će dobiti po nosu i prstima ako se bude miješao u unutrašnje stvari Bosne i Hercegovine, Komšić je izazavao ogorčenje dijela stranaka iz RS-a, čiji je stav da se Koštunica tek stavio u odbranu Dejtonskog mirovnog sporazuma, a da je Komšić grubo prekršio politički bonton. Poslanik Saveza nezavisnih socijaldemokrata u Parlamentu BiH Slavko Jovičić:

«Gospodin Komšić može u svoje ime da izjavi šta želi, ali on nije imao usaglašenu platformu Predsjedništva i on je samoinicijativno prijetio predsjedniku Vlade Srbije koji ništa nije rekao nego samo da poštuje teritorijalni integritet, suverenitet BiH i, naravno, Dejtonski sporazum.»

A poslanik SDP-a BiH Damir Mašić kaže da je stav te stranke da odnosi između BiH i Srbije nisu ugroženi:

«Povremeno imamo problematične izjave, prije svega gospodina Koštunice koji nemajući odgovore na probleme koji tište njegovu zemlji u njega samog kao premijera poseže u BiH i vezuje nešto što je nevezivo - a to je Kosovo.»

A u Ministarstvu inostranih poslova Bosne i Hercegovine kažu da odnosi dvije države nisu narušeni, te da se diplomatske aktivnosti odvijaju uobičajenim tokom.

XS
SM
MD
LG