Dostupni linkovi

Neva Miklavčić - Predan oslobođena optužbe


Ankica BARBIR MLADINOVIĆ Predsjednica Slovenskog Helsinškog Monitora, Neva Miklavčić - Predan, oslobođena je optužbe za klevetu koju je protiv nje pokrenula slovenska država zbog slučaja Holmec i tvrdnji da je slovenska strana u ratu počinila više ratnih zločina nad vojnicima bivše JNA - izvješteno je na press konferenciji u Zagrebu. Čelnica Helsinškog Monitora Slovenije, koja zbog medijske blokade u Sloveniji, svoje press konferencije već duže vrijeme održava u Zagrebu, najnoviju presudu smatra dobrim znakom za slovensko društvo koje se, kaže, kao i ostali na području bivše Jugoslavije, mora konačno suočiti s istinom i zločinima koje je u nedavnom ratu činila i slovenska strana.

Helsinški Monitor Slovenije, u suradnji sa splitskim Centrom za razvoj demokracije, pokrenuli su prije dvije godine pitanje stradalih regruta bivše JNA u slovenskom ratu 1991. godine i tražili od slovenske države da procesuira odgovorne za strijeljanje trojice vojnika u Holmecu, o čemu svjedoči i snimka Austrijske televizije, ali i za ostale ratne zločine na području Slovenije na početku rata. Slovenska vlast je takve tvrdnje odbacila i nazvala klevetom. No, nakon dvije godine suđenja, pritisaka, pa i medijskog linča, Viši sud u Sloveniji uručio je predsjednici Slovenskog Helsinškog Monitora, Nevi Miklavčić-Predan, pravosnažnu i oslobađajuću presudu:

„Presuda kaže da postoji snimak strijeljanja vojnika, da smo mi samo zahtijevali da se to procesuira, da mi imamo pravo na drugačije mišljenje od države, da imamo pravo govoriti po svim konvencijama i po Ustavu Slovenije, da sve što smo mi rekli ne ide na individue, nego da te kritike idu na račun države, koja treba polagati račune, kao i svi ostali jer se više ne može šutjeti.“

To je jedna stvar - Slovenija i procesuiranje odgovornih za zločine. No, jednako je važno, smatra jedan od stradalih Hrvata u Sloveniji, Josip Birkić, da se i države nastale raspadom Jugoslavije pobrinu za svoje državljane koje su devedesetih poslale u ondašnju redovnu vojsku, a kasnije ih tretirale skoro kao državne neprijatelje:

„Nikakva prava nemam, ništa nisam ostvario, nikoga nije briga za mene, pa ni Hrvatsku koja me je poslala u vojsku nije briga za mene. Trajni sam, sedamdeset postotni invalid. Kome god se obratim, nemaju vremena, niti volje, da nešto riješe, da se nešto pokrene, a prošlo je već 16 godina od tada. Što kod sam tražio i gdje god sam bio, rekli su mi da idem u Beograd da tražim prava.“

Josip Birkić preživljava zahvaljujući obitelji jer 150 eura mirovine, koju je kasnije zaradio u Hrvatskoj vojsci, apsolutno je nedostatno za život, a zbog opeklina koje je zadobio tog kobnog lipnja 1991. godine u JNA tenku, u Novoj Gorici, kad su ih, kaže, Slovenci napali, trajni je invalid i nema posla. Slučaj mu je trenutno na Upravnom sudu Republike Hrvatske:

„Imao sam opekotine od prvog do trećeg stupnja na 85 posto tijela pošto sam gorio u tenku. Sada nikoga nije briga za mene, i takve kao što sam ja. Nema nas puno. Za jednu državu, to nije veliki problem riješiti. Neka se dogovore oni međusobno.“

Predsjednica splitskog Centra za razvoj demokracije, Semina Lončar, izvijestila je da je zajedno sa Slovenskim Helsinškim Monitorom prikupila podatke o većem broju stradalih regruta bivše JNA s područja cijele bivše države:

„Imamo poimence oko 150 vojnika, koji su poginuli ili teško ranjeni kao vojnici JNA u Sloveniji. Osim Holmeca, ratni zločin se događao još na nekoliko mjesta u Sloveniji. Recimo, u Rožnoj dolini je stradalo 109 vojnika JNA, koji su se pod paljbom predali, ali se na njih i dalje pucalo. Dosta njih je ozlijeđeno, ali ima i poginulih.“

Napominje da su tužiteljstva Srbije i dijelova Bosne i Hercegovine već provela istrage, pa stradali regruti bivše JNA sa tih područja i primaju određene naknade:

„Tužiteljstvo Srbije je sve istrage daleko kvalitetnije, brže i agilnije napravilo. U Bosni to još uvijek ovisi o tome da li se radi o Federaciji ili o Republici Srpskoj. Republika Srpska je to riješila tako što je svima isplatila visoke invalidnine, bez obzira koje su nacionalnosti. Svi oni koji prebivaju u Republici Srpskoj imaju visoke naknade, čak oko 1000 eura.“

Predstavnice hrvatske i slovenske nevladine udruge smatraju da presuda Višeg slovenskog suda ohrabruje i daje nadu da se konačno rasvijetlite i ratni zločini koje je u ratu činila slovenska strana, kao i pitanje pravične naknade svim stradalim JNA regrutima:

„To je proces koji tek treba otvoriti. U svemu tome bitna je politička volja.“
XS
SM
MD
LG