Dostupni linkovi

Nema osnova za suđenje u Hrvatskoj?


Enis ZEBIĆ Radovan BOROVIĆ U Beogradu smatraju da nema pravnog osnova da se 'vukovarskoj trojci' sudi pred sudovima u Hrvatskoj, pa čak i na osnovu proširene optužnice, jer je presuda doneta na osnovu raspoloživih dokaza, koji su uključivali i dokaze koje je Hrvatska dostavljala tom sudu. U Hrvatskoj su svesni da nema mogućnosti da Srbija izruči bivše oficire savezne vojske optužene za ratne zločine u Vukovaru 1991. godine, ali naši sagovornici misle da postoji moralna obaveza da se zatraži njihovo izručenje.

Povodom najava iz Zagreba da bi se članovima 'vukovarske trojke' po proširenoj optužnici moglo ponovo suditi pred sudovima u Hrvatskoj, portparol srpskog Tužilaštva za ratne zločine u Beogradu, Bruno Vekarić, podseća da se 'vukovarskoj trojci' ne može suditi po istom predmetu u dva procesa. Istovremeno, Vekarić kaže da nije upoznat sa najnovijom inicijativom da će hrvatsko pravosuđe i policija raspisati poternicu i obnoviti postupak protiv nekadašnjih čelnika JNA, odgovornih za zbivanja u Vukovaru, novembra 1991. godine:

”Ne znam na šta su mislili, ne želim da komentarišem niti da se konfrontiram. Shvatam tu ojađenost javnog mnjenja Hrvatske zbog takvih kazni. I ja sam bio ojađen kada je Bulić ovde dobio dve godine za ratni zločin – ako je u pitanju ratni zločin, po meni i nekom stavu našeg Tužilaštva, ne mogu se izricati male zatvorske kazne. Ali, suština je da se zaista utvrdi da li je neko odgovoran za te zločine, taj princip komandne odgovornosti je posebno veoma sofisticiran, i u tom smislu ne bih želeo da komentarišem na šta su mislili hrvatski zvaničnici kada su rekli da bi se moglo suditi vukovarskoj trojci. Možda za neko drugo delo, ali za ovo je, po meni, nemoguće jer važi to pravilo da se ne može suditi dva puta za istu stvar.”

Kako je 'vukovarskoj trojci' donesena oslobađajuća presuda, čeka se da li će tužilac uložiti žalbu. Prema pravilniku Tribunala, Tužilaštvo mora da obavesti sudsko veće da će biti uložena žalba u roku od 30 dana od izricanja presude. Dakle, odluka nije pravosnažna, ali, kako za naš radio kaže Borivoje Borović, advokat Miroslava Radića, u svakom slučaju odluka nadnacionalnog suda, odnosno Haškog suda, ima prioritet nad nacionalnim sudovima, pa se stoga ne mogu voditi dva postupka, pa ni onaj ponovljeni u Hrvatskoj, kaže Borović:

”Ako presudi Haški sud onda ne može nacionalni sud, niti Srbije niti Hrvatske, da po istoj pravnoj stvari vodi novi, kao što nije mogao voditi ni paralelni postupak. Apsolutno nema ništa sporno i potpuno sam bezbrižan ako se uloži neka žalba od strane Tužilaštva jer su dokazi koje je predložila i izvela odbrana bili ubedljivo snažniji od dokaza koje je predložilo Tužilaštvo. Uostalom, hrvatska javnost ne zna da je veliki broj svedoka imao status zaštićenih svedoka i ne znaju kako su oni prošli, mislim na svedoke koje je predložilo Tužilaštvo. Zbog toga postoji izvesna konfuzija i dosta nekompetentnih stavova od strane funkcionera hrvatske vlasti jer se oni uglavnom bave politikom. Ovo je jedna čista pravna odluka jednog uvaženog i kompetentnog veća u Haškom sudu.”

Pravni zastupnik Srbije pred međunarodnim sudom u Hagu po tužbama BiH i Hrvatske Radoslav Stojanović u izjavi za naš radio kaže da je Haški tribinal u procesu 'vukovarskoj trojci' sudio na osnovu raspoloživih dokaza, koji su uključivali i dokaze koje je Hrvatska dostavljala, što isključuje mogućnost ponovnog suđenja Miroslavu Radiću:

”Neću da ulazim u političke ni moralne ocene. Pravno, to je smešno - Haški tribunal je sudio na osnovu svih raspoloživih dokaza. Oni sada mogu da tuže samo za, recimo, genocid jer Haški tribunal nije sudio za genocid niti je optužnica bila podignuta za to. Prema tome, ako hrvatski sud podigne optužnicu za genocid onda je to novi zločin koji hrvatski sud ima nameru da sudi, pa se onda postavlja pitanje izručenja itd. Kažem vam da sve to, granatiranje Vukovara i streljanje u Ovčari, predstavlja ratni zločin i zločine protiv čovečnosti – za to je nadležan da sudi Haški tribunal. Ako se, na primer, sudi nekome za ratni zločin i zločine protiv čovečnosti na Kosovu ili U BiH, a ne sudi im se za pljačku narodne imovine za to možete da im sudite, ali za ovo je nadležan Haški tribunal. Dakle, ne mogu da im sude po istoj stvari ako je Haški tribunal već presudio – pravno je to tako.”

Postoji moralna obaveza

U Hrvatskoj su svjesni da nema mogućnosti da Srbija izruči bivše oficire savezne vojske optužene za ratne zločine u Vukovaru 1991. godine, ali naši sugovornici misle da postoji moralna obveza da se zatraži njihovo izručenje.

Ideju da se, nakon razočaravajuće prvostupanjske presude za Ovčaru, u Hrvatskoj procesuira oficire nekadašnje savezne vojske za razaranje Vukovara i zločine nad civilima, ratnim zarobljenicima i ranjenicima ujesen 1991. godine, iznio je pred koji dan predsjednik Stipe Mesić, nakon razgovora sa glavnim tajnikom Ujedinjenih nacija (UN) Ban Ki-Moonom:

«Mi moramo poduzeti ono što je u našoj moći, pa da pred svojim pravosuđem dižemo optužnicu, da tražimo da nam ih izruče i da im sudimo u Hrvatskoj.»

Tu inicijativu, sada mnogo konkretnije, ponovio je premijer Ivo Sanader na susretu sa udrugama ratnih stradalnika povodom prvostupanjske presude za Ovčaru:

«Izražavamo naše očekivanje da u Hrvatskoj uskoro počne proces po optužnici koja postoji protiv Kadijevića, Adžića, Jurjevića, Stevanovića, Panića, Mrkšića, Šljivančanina, Radića, Šešelja i Hadžića. Ta optužnica je podignuta 2002. godine. S obzirom da se sudilo ovoj trojici, nije se moglo, po međunarodnoj i hrvatskoj praksi, istovremeno suditi i u Hrvatskoj, a za sve druge postoji tjeralica. Očekujemo da će biti raspisana tjeralica i za ovim koji je oslobođen, te da će suđenje uskoro početi.»

Pravni ekspert Ivo Josipović pojašnjava u izjavi za Radio Slobodna Europa da je ubojstvo ranjenika i medicinskog osoblja iz vukovarske bolnice na Ovčari nešto što je već presuđeno u Hagu:

«Za ono za što su već oslobođeni ne mogu biti optuženi u Hrvatskoj, prema Statutu Haškog suda i prema našem ustavnom zakonu. Dakle, za Ovčaru im se neće moći suditi.»

Hrvatska već pet godina, od 24. prosinca 2002. godine, ima optužnicu protiv 10 oficira nekadašnje savezne vojske za razaranje Vukovara i zločine nad civilima, ratnim zarobljenicima i ranjenicima ujesen 1991. godine, koja je šira od one haške, kaže za naš radio glasnogovornica Državnog odvjetništva Republike Hrvatske Martina Mihordin:

«Njih se tereti zbog ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, ratnog zločina protiv ranjenika i bolesnika, ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika i ratnog zločina uništavanja kulturnih i povijesnih spomenika. Optužnica obuhvaća kaznena djela počinjena na području grada Vukovara, kao i u Općoj bolnici Vukovar, na poljoprivrednom dobru Ovčara i u skladištima poduzeća Velepromet na Sajmištu, otkuda su ljudi odvođeni u logore diljem Srbije.»

Prema tome, ako se više ne može suditi za Ovčaru, može se za ostale inkriminacije. Josipović podsjeća da Srbija – baš kao i Hrvatska – ima ustavnu zabranu izručivanja svojih državljana drugim zemljama, ali ocjenjuje da treba tražiti izručenje:

«Mislim da Hrvatska – ako baš tako hoćemo – iz moralnih razloga, bez obzira na male izglede na uspjeh, može zatražiti izručenje i treba to učiniti. Ali mislim da treba jako paziti da se u javnosti nepothranjuju očekivanja koja nisu realna, da se ne otvori neki novi krug frustracija, kakve imamo vrlo često zbog nerealnih obećanja, ambicija i očekivanja u odnosu na Hag.»
XS
SM
MD
LG