Dostupni linkovi

Proljeće na Neptunu?


Priredio Rinko GOLUBOVIĆ Naučnici tvrde da Neptun, jedna od najhladnijih planeta u Sunčevom sistemu, ima toplo područje - relativno govoreći. Međunarodni tim astronoma je otkrio da je Neptunov južni pol za 18 stepeni topliji od ostatka planete, što baš i ne predstavlja neku značajnu razliku na planeti čija je prosječna temperatura 218 stepeni ispod nule.

Objašnjenje je jednostavno, Neptunova godina traje 165 zemaljskih, a posljednjih 40 godina južni pol je bio osunčan.
Iako Neptun prima svega devetstoti dio sunčane energije koju prima Zemlja, to je bilo dovoljno da izazove promjene, između ostalog i da otopi metan, koji se nalazi u Neptunovoj atmosferi u obliku leda, pretvarajući ga u plin - sada se iznad južnog pola nalazi osam puta više metana nego u ostalom dijelu Neptunove atmosfere.

Iako je od Sunca udaljen oko 4 milijarde kilometara, njegova atmosfera je prilično aktivna te samim tim i veoma interesantna astronomima.

Depresivan u svemiru

Iako se često govori o posljedicama dugotrajnog boravka u svemiru, od gubitka koštane i mišićne mase do psiholoških problema, do sada nisu analizirane kulturoloski uvjetovane reakcije.

"Houston, imamo problem", slavna je rečenica astronauta Jamesa Lovella koju je izrekao nakon eksplozije na Apollu 13, zbog koje je njegova posada mogla umrijeti u svemiru.

Sada je tim pod vodstvom Jennifer Boyd sa Sveučilišta u San Franciscu otkrio da način na koji astronauti reagiraju na stres varira od kulture do kulture.

Analizirali su tjedne ankete o raspoloženju koje su na Međunarodnoj svemirskoj stanici ispunila osmorica američkih astronauta i devetorica ruskih kozmonauta.

I dok Rusi svoja depresivna iskustva uglavnom povezuju s premorenošću, Amerikanci svoju depresiju povezuju s tjeskobom.

"Razumijevanje različitih kulturoloških reakcija na stres je ključno", objavili su autori u magazinu Acta Astronautica, "zbog toga jer može ozbiljno poremetiti buduće međunarodne svemirske misije".

Bakterije se vratile tri puta smrtonosnije!

Bakterije, koje su prije godinu dana znanstvenici poslali u svemir letjelicom STS-115, vratile su se na Zemlju tri puta smrtonosnije. Kako i zašto je do toga došlo znanstvenicima nije poznato, ali su otkrili kako se na 'putovanju' promijenilo čak 167 bakterijskih gena.

Salmonela, poznata kao parazit koji živi u crijevima životinja, a pri prelasku na čovjeka postaje opasna, nakon povratka iz svemira postala je još opasnija. Kada su bakterije u spremniku letjelice STS-115 otputovale u svemir, na Zemlji je istovremeno ostavljen drugi spremnik u specijalnoj komori s replikacijom uvjeta poput onih u svemiru. Nakon povratka letjelice iz svemira, uzorci iz oba spremnika ubrizgani su miševima. Nakon 25 dana, 40 % miševa kojima je ubrizgana bakterija sa Zemlje je preživjelo, dok je od onih kojima je ubrizgana bakterije iz svemira preživjelo svega njih 10 %.Znanstvenici su otkrili kako je potrebna svega trećina bakterija iz svemira kako bi ubila isti broj miševa zaraženih salmonelom sa Zemlje. Osim toga utvrdili su da se čak 167 gena salmonele promijenilo u svemirskim uvjetima. Iako nemaju sigurnu potvrdu znanstvenici smatraju kako je do toga došlo zbog nedostatka gravitacije te promijena razmjene tekućine unutar ćelija.
XS
SM
MD
LG